Dec 14, 2018 Last Updated 12:47 PM, Dec 11, 2018

PROGRAMI: Najnovije

CRTICA SA CESTE: Pijan za upra…

Čak sedam tisuća kuna stajat će, prema sadašnjem stanju stvari, 40-godišnjaka iz...

Među prometnim prekršajima pre…

Rezultati preventivno represivne akcije pojačanog nadzora vozila i vozača ...

Sindikat biciklista poziva gra…

Zagrebački Advent nadmašio je sva očekivanja i ove godine! No, ponovno slušamo o...

HRT OTVORENO Treba li uvesti drakonske kazne u prometu?

Kategorija: Novosti

Uvode li se drakonske kazne u prometu? Hoće li se oduzimati vozila onima koji dva puta budu uhvaćeni s više od pola promila alkohola u krvi? Hoće li vožnja brzinom 50 km/h većom od dopuštene značiti dvomjesečnu zatvorsku kaznu? Hoće li oni koji autocestom od Zagreba do Splita stignu za manje od 3 sata biti kažnjeni?


Na ta i druga pitanja u Otvorenom Mislava Togonala odgovarali su voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija, automobilistički prvak Niko Pulić, organizatorica prosvjeda u Turnju Nataša Lemić, Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, odvjetnik Rafael KrešićAlan Ordulj iz poglavarstva Grada Zagreba.

Mataija je kazao da MUP radi na nacrtu izmjena i dopuna zakona o sigurnosti na cestama. Zakon će biti usmjeren na recidiviste, na one koji grubo i učestalo krše prometne propise. "Povećat će se novčane kazne za teške prekršaje kao npr. vožnja pod utjecajem alkohola preko 1,5 promila alkohola u krvi te za vožnju u naselju bržu od 50 km/h. Budući da se izmjene zakona trenutačno i intenzivno rade, neozbiljno bi bilo sada govoriti o visini kazne", kazao je Mataija.

"Nakon prekršaja policija bi privremeno oduzela vozilo do odluke suda. Praksa je pokazala da smo puno vozačkih dozvola uzeli, ali to nije spriječilo određene pojedince da i dalje nastave kršiti prometne propise", kazao je Mataija i dodao da upravo višestruki prekršitelji izazivaju najteže prometne nesreće.

Krešić: Ne vjerujem da raspon kazni u kaznenom zakonu pogađa bit

K
rešić je rekao da sud uvijek na temelju aktualnog prekršajnog i kaznenog zakona može oduzeti predmet počinjenja kaznenog djela, odnosno prekršaja. "Pitanje je tumačenja u kojem će se slučaju raditi o vozilu koje je uistinu predmet počinjenja kao individualizirana stvar. Ne može se oduzeti svako vozilo, svakoga počinitelja. Netko će prekoračiti brzinu npr. u susjedovom automobilu ili u renta caru", rekao je i naglasio da ne vjeruje u trajno oduzimanje vozila već samo privremeno. 

"Postoje situacije gdje se radi o brutalnom kršenju propisa, velikoj bezobzirnosti, recidivistu i u tom slučaju kazne trebaju biti strože. Raspon kazni u kaznenom zakonu je takav da ne vjerujem da pogađa bit. Donja granica je previsoka za npr. usmrćenje u prometu s neizravnom namjerom. Ta granica su tri godine zatvora. Treba znati da se za oružano razbojništvo kazna kreće od godinu dana, a isto toliko je primjerice i za iznudu, pripadnost terorističkoj organizaciji. Iz ovoga ispada da je nejasno što je zakonodavac htio postići", dodaje Krešić.

Pulić: Potrebna je prevencija i edukacija mladih vozača

Pulić pak smatra suludim najave o strožem kažnjavanju. "Mislim da nemamo prevenciju i da se tome moramo posvetiti". Pritom se prisjetio da se sa svojim ocem '70-ih godina vozio u kamionu cestom kroz šumu te da je i danas na toj cesti, na istom mjestu, ograničenje brzine na 50 km/h. "S druge strane, npr. u Opuzenu gdje se nalazi mnoštvo prodavača mandarina, benzinska postaja i kafići - ograničenje brzine je 70 km/h", kazao je Pulić. Istaknuo je i da u Hrvatskoj trenutačno nema nijedne karting staze. 

Odgovarajući na pitanje što misli o tome da bi vozači mogli biti kažnjeni ako npr. na autocesti prebrzo dođu od jedne do druge naplatne kućice, Pulić se fokusirao na kućni odgoj. "Svi smo mi nečija djeca". Nije dobro ako doma nismo imali taj odgoj kako ćemo se ponašati i u automobilu i van njega, dodaje.



Horvat protiv povećanja ograničenja brzine na autocestama  

Iz Vlade su pozvali Fakultet prometnih znanosti da sudjeluje u izradi prijedloga izmjena zakona o sigurnosti prometa na cestama, kazao je Horvat. Kažnjavanje vozača koji prebrzo dođu od jedne do druge naplatne kućice uvele su neke države poput Italije. Ima to određenog efekta, ali kao što je rekao gospodin Pulić, neki vozač vozit će npr. oko 250-300 km/h, pa će stati pola sata na odmorištu, i onda kada stigne na odredište ispast će da je vozio normalnom brzinom", kazao je. Na pitanje treba li oduzeti vozilo, Horvat naglašava da treba vidjeti okolnosti u kojima je prekršaj napravljen. "Npr. Njemačka ima ograničenje samo na pojedinim mjestima, a ne na cijeloj autocesti. No, ako ne poštujete brzinu na tom dijelu autoceste onda vam stigne drakonska kazna", dodao je.

Komentirao je i prijedlog profesora Ivana Dadića s Prometnog fakulteta da se na autocesti može podići ograničenje brzine vožnje do 140 km/h te da bi tolerancija u tom slučaju bila 154 km/h. Horvat napominje da u tom slučaju policija treba smanjiti svoju toleranciju. "Praksa drugih država koje imaju takvo uređenje je upravo da se dozvoljava brzina, ali ne i tolerancija. Naime, brzina na našim autocestama ograničena je na 130 km/h i prema projektnoj brzini još se može podići za 10 km/h. To je po projektu dozvoljeno. Sve iznad toga bilo bi vrlo opasno. Naime, tolerancija koju ima uređaj i tolerancija koja se dozvoljava sukladno zakonu povećava brzinu - ne na 154 km/h nego na 166 km/h. Geneza problema je u tome što ti vozači ne bi vozili 166 km/h nego i iznad toga. Tada bi se događale velike prometne nesreće", kazao je Horvat i odlučno rekao da je protiv dizanja ograničenja brzine. 

"Hoće li kazne biti primjerene i hoće li se one moći naplaćivati, ne ovisi ni o policiji niti o Fakultetu, već o pravosuđu. Upravo je pravosuđe ono tijelo koje će donijeti odluku o tome hoće li netko biti primjereno kažnjen za prekršaj sukladno zakonu ili će se primijeniti ona mjera koja sada postoji u zakonu da se ide ispod zakonskog minimuma zbog imovinskog cenzusa pojedinog prekršitelja. Javnost s pravom negoduje da pojedini tzv. tajkuni bolje prođu nego ostali građani, jer imaju administrativno prikazan jako niski cenzus", rekao je Horvat. 

"U Hrvatskoj postoji krucijalni problem, a to je dvostruka razina sudstva - prekršajnog i kaznenog. U većini europskih država ne postoji prekršajni sud, već samo kazneni. Takav sudac određuje kaznu prema kaznenom zakonu, odnosno on shvaća genezu problema tog prekršitelja. Ako se vozi 250 ili 300 km/h, onda mu automatski sud oduzima vozilo. Policija može samo privremeno tu mjeru upotrijebiti, ali sud oduzima vozilo. Tako se njemu oduzima statusni simbol", smatra Horvat.


Lemić: Želimo da se iz Turnja makne veliki promet

Osvrćući se na nesreću u Turnju, nakon koje se već nekoliko tjedana organiziraju prosvjedi kojima se želi smanjiti promet na toj cesti, Lemić je kazala da su "dvije obitelji zavijene u crno". "Ni vozač nije kriv, a ne možemo kriviti niti dijete. Želimo da se makne iz Turnja taj veliki promet koji prolazi cestom D1. Na toj cesti su i škola i vrtić sa 600-ak djece. Prema nedavnom mjerenju, ondje dnevno prođe 10.000 vozila, a od toga 10% su kamioni", kazala je i spomenula da je još 2009. pokrenuta  ideja obilaznice.

"Postavili smo kameru koja je tamo 24 sata", rekao je Mataija. "Kada smo bili tamo ustanovili smo da najveći broj prekršaja rade domaći vozači", dodao je i kazao da će pravo rješenje biti izgradnjom obilaznice. Kazao je i da je prosječna starost automobila 14 godina, a 70% tih automobila je starije od 10 godina. "Stoga ne možemo reći da je vozni park dobar".

"Uz pomoć 200 kamera u Zagrebu se procesuira preko 90.000 prekršaja"

Ordulj je pak rekao da je u Zagrebu pozicionirano preko 200 kamera uz pomoć koji se godišnje procesuira preko 90.000 prekršaja. "Uglavnom se radi o nepropisnom parkiranju motornih vozila". Ordulj je potom objasnio situacije u prometu nakon što vozilo uđe u raskrižje i upali se crveno svjetlo.

Pulić je iznio svoj primjer kada je dobio kaznu od 7.000 kn zbog prebrze vožnje, a spomenuo je i da u drugim državama postoji škola sigurne vožnje koja se pohađa nakon položenog vozačkog ispita. "Izuzetno je bitna edukacija mladih vozača", dodao je i naglasio da su hrvatski autoputevi bolji od njemačkih, austrijskih i drugih.

Na pitanje je li istina da će stariji od 65 godina trebati na liječničke preglede zbog vožnje, Horvat je kazao da će to odlučiti Hrvatski sabor. "Mi predlažemo da se takva mjera ipak uvede".

Govoreći o aktualnim prometnim rješenjima u Zagrebu, Ordulj je izjavio da je rekonstrukcija rotora prva faza do izgradnje novih mostova preko Save. "Ovaj rotor je imao prijašnjih godina oko 360 prometnih nezgoda godišnje, a odvajanjem desnih traka taj broj je pao za 50%".

Emisiju možete pratiti i preko hrti.hr, a emitirana izdanja pronaći u videoteci multimedijske usluge HRTi.

.......

video:

http://vijesti.hrt.hr/473719/otvoreno-treba-li-uvesti-drakonske-kazne-za-prometne-prekrsitelje

 


0
0
0
s2sdefault