09
velj 2024
velj 2024
Prebrza vožnja ostaje značajan problem u mnogim europskim zemljama prema istraživanju koje je objavilo Europsko vijeće za sigurnost prometa (ETSC)
Istraživači su promatrali broj vozila za koja je utvrđeno da voze iznad ograničenja brzine na različitim vrstama cesta u zemljama koje su mogle pružiti takve podatke. Na gradskim cestama, gdje se dogodi 37% svih smrtnih slučajeva u EU na cestama, istraživači su otkrili da je između 35% i 75% opažanja brzine vozila bilo veće od dozvoljene brzine. Na ruralnim cestama koje nisu autoceste, gdje se događa 55% svih smrtnih slučajeva u prometu u EU, između 9% i 63% promatranih brzina vozila bile su veće od ograničenja. Na autocestama, gdje se dogodi 8% svih smrtnih slučajeva na cestama u EU, između 23% i 59% zabilježenih brzina vozila bile su veće od dopuštene. Brzina je glavni čimbenik ukupne sigurnosti na cesti. Prevelika i neprilagođena brzina odgovorna je za otprilike jednu trećinu smrtonosnih sudara i otegotni je čimbenik u većini sudara.
Dok će smanjenje prebrze vožnje zahtijevati kombinaciju mjera uključujući više razine provedbe, poboljšanu infrastrukturu i vjerodostojna ograničenja brzine – autori su izdvojili Intelligent Speed Assistance (ISA), sustav pomoći vozaču koji je danas dostupan, kao ključnu sigurnosnu mjeru u vozilu za rješavanje problema brzine na prometnicama. Odbor za unutarnje tržište (IMCO) Europskog parlamenta glasovat će 21. veljače o kritičnim novim standardima EU-a o sigurnosti vozila koji uključuju prijedlog da ISA postane obvezna tehnologija na svim novim vozilima od 2022. Procjenjuje se da bi ova jedinstvena mjera mogla s vremenom smanjiti smrtnih slučajeva na europskim cestama za 20%. Očekuje se da će cijeli paket sigurnosnih mjera za vozila spriječiti više od 25.000 smrtnih slučajeva između 2023. i 2037., ali samo ako se usvoji u cijelosti.
Graziella Jost, direktorica projekata Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC) kaže: “500 ljudi pogine svaki tjedan na cestama u EU, brojka koja se odbija pomaknuti nekoliko godina. A prebrza vožnja i dalje je ubojica broj jedan. Vrlo je jednostavno: ako želimo smanjiti broj poginulih na cestama, moramo se učinkovito pozabaviti brzinom. Upravo sada, EU ima priliku koja se pruža jednom u generaciji da napravi veliku razliku. Uključivanje premostive Inteligentne pomoći pri brzini (ISA) na svako novo vozilo kao standard moglo bi na kraju spriječiti petinu smrtnih slučajeva na cestama. Pozivamo članove Europskog parlamenta da podrže ovu ključnu mjeru koja spašava živote.”
izvješće također ističe mjere vezane uz brzinu koje se trenutačno provode u državama članicama EU-a. Osobito je primijetio određeni napredak u smanjenju brzina na ruralnim cestama. Francuska je nedavno smanjila ograničenje brzine na ruralnim cestama bez srednje barijere s 90 km/h na 80 km/h. Početna analiza istraživačkog instituta Cerema pokazala je 116 manje poginulih u cestovnom prometu na ruralnim cestama ograničenim novim ograničenjem brzine od 80 km/h u usporedbi s prosjekom 2013.-2017. na istim cestama za mjesece od srpnja do prosinca, razdoblje od uvođenja novog ograničenja uveo. Španjolska je također najavila pomak sa 100 km/h na 90 km/h za svoju mrežu ruralnih cesta za velike brzine, dok je Flandrija, sjeverna regija Belgije, također prešla sa 90 km/h na 70 km/h 2017. godine.
Neke od zemalja s najboljom sigurnosnom statistikom u Europi imaju niža standardna ograničenja brzine na ruralnim cestama. Uključujući Švedsku brzinom od 70 km/h s 27 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Norveška (26), Švicarska (26), Danska (37) i Nizozemska (37) postavile su ograničenje na 80 km/h. Istraživači izvješćuju da se kombinacija mobilnih policijskih provjera na cesti zajedno s automatiziranim stacionarnim nadzorom, uključujući kamere za fiksnu i prosječnu brzinu ili udaljenost, pokazala učinkovitim alatom u rješavanju prebrze vožnje. Općenito, čini se da postoji sveukupni porast otkrivenih prekršaja brzine u cijeloj EU, uglavnom zbog proširenja mreže sigurnosnih kamera. Unatoč tome, postoje velike razlike među državama članicama u pogledu broja kamera za kontrolu brzine. Od 27 zemalja koje su mogle dati podatke o broju izdanih kazni za prebrzu vožnju u razdoblju od 2010. do 2017., brojka je porasla u 18 zemalja, dok je u 9 zabilježen pad.
Ažuriranje Uredbe EU-a o općoj sigurnosti motornih vozila predložila je Europska komisija još u svibnju 2018., kao dio paketa novih mjera za sigurnost na cestama, a uključuje niz novih obveznih tehnologija kao što su automatsko kočenje u nuždi (AEB) i prevladavajući oblik inteligentne pomoći pri brzini (ISA), kako bi se vozačima pomoglo držati se ograničenja brzine. Mjere također uključuju poboljšanja pasivne sigurnosti (zaštita od sudara) i novi standard "izravne vidljivosti" za kamione kako bi se vozačima omogućila bolja vidljivost ceste (i drugih sudionika u prometu) oko njih.
Što je Inteligentna pomoć pri brzini?
ISA koristi videokameru za prepoznavanje znakova brzine i/ili podatke o ograničenju brzine povezane s GPS-om kako bi obavijestila vozače o trenutnom ograničenju brzine i automatski ograničila brzinu vozila prema potrebi. ISA sustavi ne aktiviraju automatski kočnice, već jednostavno ograničavaju snagu motora, sprječavajući vozilo da ubrza preko trenutnog ograničenja brzine osim ako ga vozač ne premosti. Vozila s ovom vrstom tvornički ugrađenog ISA sustava već su u prodaji – čemu je dijelom pomogla odluka Euro NCAP-a da nagrađuje dodatne bodove za vozila koja uključuju ISA.
Što se treba dogoditi prije nego prijedlozi postanu zakon?
Novi zakon trebaju odobriti i Europski parlament i predstavnici 28 vlada EU. Pregovori o dogovoru o konačnom pravnom tekstu, poznati kao trijalozi, vjerojatno će započeti uskoro na temelju ishoda glasovanja u parlamentarnom odboru IMCO. Zemlje članice EU-a već su iznijele svoje početno stajalište o zakonu u sporazumu postignutom u prosincu.
