piše: Nenad ZUBER

Budimo svjesni toga da vlak ne može stati kao automobil. Kada vozač u zadnji čas uoči incidentnu situaciju u prometu na cesti i ako dobro reagira tj. koči … može izbjeći neželjenu situaciju. I to se tako najčešće i događa (to su one „skoro nezgode“), i svi smo bili u takvim situacijama.

Zaustavni put vlaka

Zaustavni put vlaka - razdaljina je koju vlak prijeđe od trenutka aktiviranja kočnoga uređaja do zaustavljanja. Zaustavni put postignut na taj način mora biti unutar najvećega dopuštenoga zaustavnog puta, tj. unutar pružne dionice između dvaju signala. Zaustavni put na HŽ-ovim prugama može iznositi 700 m, 1000 m, 1300 m i 1500 m, (prema: HŽ, 278 - Uputa o kočenju vlakova, Zagreb 2005.).

Zaustavni put određuje se ovisno o dopuštenoj infrastrukturnoj brzini, organizaciji prometa i karakteristikama pruge za svaku prugu odnosno pružnu dionicu (Pravilnik o načinu i uvjetima za sigurno odvijanje i upravljanje željezničkim prometom, Narodne novine, broj 107/16.)

Vozači ili svi koji prelaze preko pružnoga prijelaza moraju biti svjesni da je kompoziciju vlaka vrlo teško zaustaviti. Naletna brzina i ogromna masa vlaka koju je teško zaustaviti … uvijek su pogibeljni za one koji „podlete“ pod vlak! Danas su vlakovi sve tiši i sofisticiraniji. Mogu se kretati brzinama i do 160 km/sat. Mislite na to! Još je sve gore ako je nepregledna prometna situacija, nepovoljan prilazni kut cesta – pruga, slaba vidljivost, magla, kiša, snijeg, noć … itd.

Za približno i brzo računanje te predodžbu o opasnosti evo primjera: ako je brzina vlaka 80 km/sat, vlak se zaustavlja 300 do 400 metara, ali kad vozi 160 km/sat, zaustavni put je 1300 metara!!! Vodite o tome računa kada se približavate prijelazu ceste preko pruge.