28
lis 2026
lis 2026
Hrvatska ulazi u završnu fazu najveće promjene sustava naplate cestarine od izgradnje suvremene mreže autocesta.
Od 1. ožujka 2027. predviđena je potpuna primjena sustava Crolibertas. Kamere, senzori i elektronički uređaji zamijenit će zaustavljanje pred naplatnim kućicama, ali osim bržeg prolaska otvaraju se pitanja sigurnosti, pouzdanosti očitavanja, zaštite podataka i odgovornosti kada tehnologija pogriješi.
Riječ je o znatno većoj promjeni od zamjene naplatnih kućica suvremenom elektroničkom opremom. Crolibertas će promijeniti način na koji vozači ulaze na autocestu i izlaze s nje, kako se registrira korištenje prometnice, kako se provjerava plaćanje te kako se upravlja prometom na mjestima koja su desetljećima bila prilagođena zaustavljanju vozila. Hrvatska time prelazi na sustav slobodnog prometnog toka, poznat kao Multi-Lane Free Flow, u kojem se vozila elektronički prepoznaju tijekom vožnje, bez obveznog usporavanja i zaustavljanja pred naplatnom rampom. Međutim, upravo takva tehnološka promjena zahtijeva da se sigurnost promatra mnogo šire od očekivanog smanjenja kolona.
Kako će sustav prepoznati automobil bez zaustavljanja?
Crolibertas se temelji na kombinaciji dviju tehnologija koje se već koriste u različitim europskim sustavima naplate cestarine. Prva je DSRC, odnosno namjenska kratkodometna komunikacija na frekvenciji od 5,8 GHz, kojom oprema postavljena na portalima razmjenjuje podatke s elektroničkim uređajem u vozilu. Druga je ALPR, tehnologija automatskog prepoznavanja registarskih pločica putem kamera i računalne obrade slike.
Za korisnike osobnih automobila i drugih lakih vozila najveće dopuštene mase do 3,5 tone predviđen je izbor između korištenja ENC uređaja i registracije vozila u sustavu naplate putem registarske oznake. Za teška vozila iznad 3,5 tone korištenje ENC uređaja bit će obvezno. U oba slučaja korisnik mora osigurati uključenje vozila u sustav i odgovarajuće sredstvo plaćanja, a prolazak ispod portala neće zahtijevati uzimanje naplatne kartice, zaustavljanje pred blagajnikom ili fizičko podizanje rampe.
Kada vozilo prođe ispod portala, sustav će prikupljati podatke potrebne za prepoznavanje vozila i obračun cestarine. Kod korisnika ENC-a ključnu ulogu ima komunikacija između uređaja u vozilu i portala, dok će se kod korisnika koji odaberu naplatu prema registarskoj oznaci identifikacija temeljiti na automatskom očitavanju pločice. Podaci će se povezivati sa središnjim informacijskim sustavom, u kojem se provjerava registracija korisnika i valjanost sredstva plaćanja.
Službeni podaci Crolibertasa govore o primjeni sustava na približno 1.338 kilometara hrvatskih autocesta i poluautocesta s naplatom, uključujući mreže kojima upravljaju Hrvatske autoceste, Bina Istra i Autocesta Zagreb–Macelj. Time će se dosadašnje razlike između pojedinih sustava naplate postupno zamijeniti jedinstvenim nacionalnim tehnološkim rješenjem, uz predviđenu interoperabilnost s europskom elektroničkom naplatom cestarine.
ENC već komunicira s portalima, ali naplata još nije počela
Dio hrvatskih vozača koji koriste postojeće ENC uređaje već je mogao primijetiti da se pri prolasku ispod novopostavljenih portala povremeno čuje zvučni signal. Hrvatske autoceste posebno su 5. listopada objasnile da takav signal nastaje zbog tehničke komunikacije između uređaja i portala tijekom ispitivanja nove opreme. To ne znači da je vozaču naplaćena cestarina niti da je novi sustav već počeo s redovitim radom.
Prema tadašnjem izvješću, na autocestovnim trasama bila su tehnički opremljena 81 portal, dok su se na drugim lokacijama nastavljali montaža konstrukcija, povezivanje na elektroenergetsku mrežu, ugradnja komunikacijske opreme i testiranja. Podatak o tehnički opremljenim portalima ne treba poistovjećivati s brojem već postavljenih konstrukcija, jer se pojedine faze izvedbe odvijaju odvojeno.
Za vozače je posebno važan i status postojećih ENC uređaja. Zakon o naplati cestarine predviđa da upravitelji autocesta vlasnicima uređaja kupljenih prije uvođenja novog sustava osiguraju mogućnost njihova uključivanja u Crolibertas. To znači da se postojeći korisnici ne bi smjeli automatski suočiti s obvezom kupnje novog uređaja samo zbog promjene sustava, ali će trebati osigurati ispravno povezivanje uređaja s podacima o vozilu i valjanim sredstvom plaćanja.
Zakonom je predviđena puna primjena novog režima od 1. ožujka 2027. godine. Do tada je potrebno završiti montažu opreme, povezati informacijske sustave, provesti integracijska ispitivanja i osigurati da vozači budu pravodobno upoznati s postupkom registracije. Sam prolazak vozila ispod novog portala tijekom sadašnje testne faze ne mijenja postojeći način naplate cestarine.
Nestanak naplatnih kućica mijenja prometnu sigurnost
Najveća očekivana prometna korist Crolibertasa proizlazi iz uklanjanja potrebe za zaustavljanjem na naplatnim postajama. Današnji sustav na brojnim lokacijama zahtijeva da vozači napuste uobičajeni prometni tok, usporavaju, biraju naplatni trak, čekaju prolazak kroz rampu i zatim se ponovno uključuju u promet. U razdobljima velikog opterećenja takva organizacija može stvarati kolone koje se protežu znatno izvan neposrednog prostora naplate.
Prometno-sigurnosni rizici posebno nastaju na prilazima kolonama, pri naglom kočenju i promjenama prometnog traka te u situacijama kada vozači prekasno prepoznaju da se promet ispred njih zaustavio. Uklanjanjem obveznog zaustavljanja može se smanjiti broj takvih konfliktnih situacija, poboljšati protočnost i omogućiti ravnomjernije kretanje vozila. Međutim, stvarni sigurnosni učinak ne smije se unaprijed proglasiti dokazanim, jer će ovisiti o konačnom oblikovanju prometnice i načinu na koji će se rekonstruirati postojeće naplatne postaje.
Upravo je to jedan od najvažnijih infrastrukturnih aspekata cijelog projekta. Postojeće naplatne postaje nisu samo objekti s blagajnama i rampama. To su prometne površine s brojnim trakama, fizičkim razdjelnicima, otocima, signalizacijom i geometrijom projektiranom za smanjenje brzine i zaustavljanje. Njihovo uklanjanje ili preoblikovanje zahtijeva projektiranje novih putanja vozila, sigurne prijelaze između različitih širina kolnika te odgovarajuću prometnu signalizaciju.
Ako nakon uklanjanja kućica ostanu nepotrebna suženja, nepregledne promjene smjera ili površine koje vozače potiču na kasno prestrojavanje, dio postojećih rizika mogao bi se zadržati u drukčijem obliku. Zato bi Hrvatske autoceste trebale javno predstaviti plan rekonstrukcije svake veće naplatne postaje te podatke o provedenim revizijama cestovne sigurnosti. Posebnu pozornost zahtijevaju mjesta intenzivnog turističkog prometa, poput Lučkog, Demerja i većih čvorova na A1, gdje je ponašanje vozača različitih nacionalnosti i vozačkih iskustava važan čimbenik prometne sigurnosti.
Što ako kamera pogrešno očita registraciju ili ENC zakaže?
Uvođenje automatizirane naplate otvara pitanje koje za korisnike može biti jednako važno kao i brzina prolaska. Što se događa kada kamera ne uspije pouzdano pročitati registarsku oznaku, kada uređaj ne odgovori na signal portala ili kada sustav pogrešno poveže prolazak s određenim vozilom?
Automatsko prepoznavanje registarskih pločica tehnološki je razvijen postupak, ali njegova pouzdanost ovisi o kvaliteti slike, osvjetljenju, položaju i čitljivosti pločice, vremenskim uvjetima i drugim čimbenicima. Zaprljane ili oštećene pločice, snažan odsjaj, obilna kiša ili druge nepovoljne okolnosti mogu otežati identifikaciju. Zbog toga je potrebno znati kako će sustav razlikovati stvarno neplaćanje cestarine od tehnički neuspjelog očitavanja.
Zakon izričito predviđa situaciju u kojoj ENC uređaj zbog neispravnosti ili drugog razloga nije prepoznat tijekom vožnje. Ako je vozilo pravilno uključeno u sustav prema ENC modelu, cestarina se može naplatiti terećenjem valjanog sredstva plaćanja povezanog s uređajem i/ili registarskom oznakom. Takvo rješenje stvara mogućnost rezervne identifikacije, ali ne uklanja potrebu za točnim evidencijama i pouzdanim postupkom rješavanja spornih transakcija.
Znatno je osjetljivije pitanje pogrešnog očitavanja registracije ili identifikacije vozila koje uopće nije koristilo određenu dionicu. Za pravnu sigurnost korisnika bit će važno da se može jednostavno provjeriti datum, vrijeme, mjesto i osnova naplate te da postoji učinkovit postupak osporavanja pogrešne transakcije. Posebno treba definirati odgovornost kada se u sustavu pojavi pogrešna kategorija vozila ili kada se registracija poveže s ranijim vlasnikom nakon prodaje automobila.
Jednako tako, vozači moraju znati što učiniti ako tijekom putovanja prestane raditi elektronička oprema ili informacijski sustav. Zakon predviđa postupanje u slučaju nemogućnosti uključivanja u sustav zbog tehničkih poteškoća te određene iznimke od primjene sankcijskih odredbi kada problem proizlazi iz rada samog sustava. Međutim, provedba takvih pravila mora biti jasna i razumljiva svakom korisniku, a ne samo stručnjacima koji poznaju tehničku dokumentaciju.
Gotovina ostaje, ali nestaje plaćanje blagajniku na izlazu
Jedno od čestih pitanja odnosi se na mogućnost plaćanja gotovinom. Hrvatske autoceste već su objasnile da Crolibertas ne znači potpunu zabranu gotovinskog plaćanja. Međutim, gotovina se više neće moći predati blagajniku na izlazu s autoceste, kao što je to moguće u postojećem sustavu. Predviđena je uplata na odgovarajućim prodajnim mjestima, uključujući urede upravitelja autocesta i druge ovlaštene prodajne kanale.
Za domaće vozače koji redovito koriste autoceste prijelaz će se najvećim dijelom odnositi na registraciju vozila, povezivanje platnog sredstva i provjeru postojećih ENC uređaja. Za strane vozače, osobito turiste koji autocestu koriste samo nekoliko puta godišnje, pitanje je složenije. Njima će trebati jednostavno objasniti kako prijaviti vozilo prije korištenja autoceste, kako odabrati odgovarajući model plaćanja i kako postupiti ako nemaju domaću bankovnu karticu, ENC uređaj ili mogućnost jednostavne digitalne registracije.
U turističkoj zemlji poput Hrvatske taj je aspekt važan i za sigurnost prometa. Nejasne informacije ili prekasno postavljene upute mogu potaknuti vozače na zaustavljanje na neprikladnom mjestu, naglo mijenjanje traka ili pokušaje rješavanja problema dok još sudjeluju u prometu. Zato sustav informiranja mora biti pripremljen na više jezika, a postupak registracije i plaćanja mora biti dostupan prije dolaska na autocestu ili na za to posebno uređenim sigurnim lokacijama.
Kamere otvaraju i pitanje zaštite osobnih podataka
Crolibertas će prikupljati i obrađivati veliku količinu informacija o prolascima vozila autocestovnom mrežom. Registarska oznaka, vrijeme prolaska, mjesto očitavanja i povezani podaci o naplati mogu biti osobni podaci kada se mogu povezati s određenom fizičkom osobom. Zato uvođenje nove tehnologije zahtijeva jasna pravila njihove obrade, čuvanja i pristupa.
Zakon uređuje prikupljanje podataka potrebnih za identifikaciju vozila i obračun cestarine, ali za ocjenu praktične primjene bit će važno utvrditi tko sve može pristupiti snimkama, koliko se dugo pojedine kategorije podataka čuvaju, kako se osigurava njihova zaštita i mogu li se koristiti u druge svrhe. Posebno se postavlja pitanje čuvanja podataka o vozilima koja su pravilno registrirana i čija je cestarina uredno naplaćena.
Novi sustav predviđa i mobilni nadzor, odnosno vozila opremljena antenama, kamerama i računalnom opremom za provjeru ispunjavanja obveza plaćanja. Takav nadzor mora biti učinkovit, ali njegovo provođenje ne smije stvarati dodatne opasnosti na autocesti. Mjesta i način eventualnog zaustavljanja vozila moraju biti prilagođeni velikim prometnim brzinama i posebnim sigurnosnim pravilima autocestovnog prometa.
Uspjeh Crolibertasa mora se mjeriti i brojem spriječenih prometnih nesreća
Uvođenje novog sustava elektroničke naplate jedan je od najvećih projekata digitalizacije hrvatske cestovne infrastrukture. Za njegovu provedbu predviđeno je 130 milijuna eura bespovratnih sredstava, a obuhvat uključuje postavljanje portala, komunikacijske i informatičke opreme, povezivanje sustava, prilagodbu operativnih postupaka i prijelaz na naplatu bez zaustavljanja.
Ekonomske i prometne koristi takvog sustava mogu biti značajne, osobito ako se smanje čekanja, potrošnja goriva i nepotrebna zaustavljanja. Međutim, za Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa posebno je važno da se učinak Crolibertasa vrednuje i kroz sigurnosne pokazatelje. Hrvatska bi prije potpunog uklanjanja postojećih naplatnih postaja trebala prikupiti podatke o prometnim nesrećama na njihovim prilazima, udarima u zaustavljena vozila, naglim kočenjima, promjenama prometnih trakova i duljinama kolona.
Nakon prelaska na novi režim ti bi se pokazatelji trebali usporediti s novim stanjem, uz uvažavanje promjena prometnog opterećenja i drugih čimbenika. Tek bi takva analiza mogla pokazati koliko je uklanjanje obveznog zaustavljanja stvarno smanjilo rizik te postoje li pojedine lokacije na kojima je potrebna dodatna rekonstrukcija infrastrukture.
Jednako bi korisno bilo javno objavljivati tehničke pokazatelje funkcioniranja sustava, među kojima su uspješnost prvog očitavanja vozila, broj pogrešno obračunanih transakcija, trajanje prekida rada, broj opravdanih reklamacija i vrijeme njihova rješavanja. Tako bi se tehnološka pouzdanost i prometna sigurnost mogli vrednovati prema mjerljivim rezultatima, a ne samo prema broju postavljenih portala.
Od 2027. vozači više neće čekati na rampi, ali sustav mora biti spreman na njihove pogreške
Hrvatske autoceste ulaze u završno razdoblje u kojem se istodobno postavljaju novi portali, opremaju postojeće konstrukcije, povezuju komunikacijski sustavi i provode testiranja. Večerašnje zatvaranje A1 između Posedarja, Zadra i Benkovca jedan je od vidljivih dijelova tog procesa, koji će se nastaviti sve do potpune primjene novog sustava.
Za korisnike autocesta najveća promjena bit će nestanak obveznog zaustavljanja radi naplate cestarine, ali stvarna uspješnost projekta ovisit će i o mnogo manje vidljivim postupcima. Sustav mora prepoznati vozilo, točno obračunati njegovo putovanje, omogućiti jednostavno plaćanje, ispraviti tehničku pogrešku i zaštititi korisnika od neopravdanog terećenja. Istodobno mora omogućiti da se postojeće naplatne postaje preoblikuju u prometno sigurnije dijelove autocestovne mreže.
Crolibertas zato nije samo projekt digitalizacije naplate, nego i prilika za promjenu prometne geometrije i sigurnosnih obilježja najopterećenijih ulaza i izlaza s hrvatskih autocesta. Ako se uklanjanje naplatnih kućica provede uz kvalitetno projektiranje, pouzdano funkcioniranje tehnologije i transparentno mjerenje rezultata, Hrvatska će dobiti više od bržeg načina plaćanja cestarine. Dobit će mogućnost uklanjanja dijela prometnih konflikata koji su desetljećima nastajali upravo ondje gdje je vozač morao zaustaviti automobil da bi nastavio putovanje.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Infografika, foto: Vidmir Raič
