21
lis 2026
lis 2026
Europskom cestovnom prijevozu nedostaje više od pola milijuna vozača kamiona
Do kraja desetljeća očekuje se novi val umirovljenja. Hrvatska istodobno mora privući mlade, poboljšati uvjete rada i obrazovati ljude za sve digitaliziraniji transport, uz znatno oslanjanje na strane radnike.
Manjak profesionalnih vozača prerastao je problem popunjavanja pojedinačnih radnih mjesta. Postao je strukturna kriza u kojoj se preklapaju starenje zaposlenih, nedovoljan priljev mladih i promjena znanja potrebnih za posao. Prijevoznici trebaju ljude koji mogu sigurno upravljati vozilom, razumjeti prometne propise i svakodnevno koristiti digitalne sustave.
Razmjere problema pokazuje istraživanje Međunarodne unije cestovnog prijevoza, IRU-a, za 2025., objavljeno u lipnju 2026. U 18 promatranih tržišta procijenjeno je približno 2,9 milijuna nepopunjenih radnih mjesta vozača kamiona. U Europi je nedostajalo oko 502.000 vozača, odnosno 13 posto potrebne radne snage. Oko dvije trećine europskih prijevoznika navelo je da zbog manjka vozača odbija nove ugovore. Do 2030. očekuje se umirovljenje približno 660.500 europskih vozača, oko petine postojeće radne snage.
Broj očekivanih umirovljenja nije prognoza konačnog manjka. Ne može se jednostavno pribrojiti sadašnjim praznim radnim mjestima: rezultat će ovisiti o zapošljavanju, migracijama, potražnji za prijevozom i produktivnosti. Ipak, pokazuje koliko će novih ljudi trebati samo za zamjenu onih koji odlaze.
Dobna struktura objašnjava zašto problem neće nestati s prvim usporavanjem gospodarstva. Prema prethodnom IRU-ovu istraživanju za 2024., u promatranim zemljama vozači mlađi od 25 godina činili su svega 6,5 posto radne snage, a stariji od 55 godina 31,6 posto. U Njemačkoj je udio najmlađih iznosio 2,6 posto, a u Italiji 2,2 posto. Ti podaci opisuju međunarodni uzorak i pojedina tržišta, a ne dobnu strukturu hrvatskih vozača.
Slab priljev mladih pritom ne treba svesti na nezainteresiranost za rad. Odabir zanimanja uključuje procjenu troškova osposobljavanja, odgovornosti, radnog vremena i mogućnosti obiteljskog života. Višednevna odsutnost od kuće i nepredvidivi rasporedi otežavaju privlačenje novih generacija. IRU zato među ključnim čimbenicima privlačnosti posla izdvaja vrijeme kod kuće, predvidivost rada i sigurna parkirališta, uz plaću.
Hrvatske plaće pokazuju velike razlike unutar zanimanja. Prema dostupnoj anketi portala MojaPlaća, temeljenoj na 549 provjerenih ispitanika, 80 posto vozača kamiona prijavilo je mjesečnu neto plaću između 1.028 i 2.498 eura. To je anketni raspon, a ne službeni prosjek cijelog sektora. Sam iznos također ne govori koliko je sati zaposlenik radio, koliko je dana proveo na putu i kakvu vrstu prijevoza obavlja.
Za procjenu kvalitete zaposlenja važna je i struktura isplate. Predsjednik udruge vozača Convoy Goran Brumnjak Učkarić u razgovoru objavljenom u lipnju upozorio je na neujednačene modele plaćanja, od fiksnih plaća do dnevnica i obračuna vezanih uz kilometre. Njegovo upozorenje otvara pitanje koje visoki iznosi u oglasima često ostavljaju po strani: kolika je ugovorena plaća, a koliki dio primanja ovisi o boravku na putu i drugim dodacima.
Istodobno se mijenja sadržaj posla. Digitalni tahograf, navigacijski uređaji, informacijski sustavi vozila i elektronička dokumentacija zahtijevaju kontinuirano učenje. Hrvatski strukovni kurikul za vozača motornog vozila već obuhvaća korištenje tahografa i njegovih zapisa, prijevoznu dokumentaciju te komunikacijske i navigacijske uređaje. Predviđa i praktično učenje kod poslodavca uz mentora.
Novi poticaj digitalizaciji donosi europski sustav elektroničkih informacija o prijevozu tereta, eFTI. Od 9. srpnja 2027. nadležna tijela država članica morat će prihvaćati propisane podatke koje prijevoznici dostavljaju preko certificiranih platformi. Ta obveza prihvaćanja elektroničkih podataka ne znači da svi prijevoznici toga dana moraju potpuno napustiti papir. Ipak, smjer razvoja je jasan: upravljanje podacima postaje sve važniji dio prijevoznog procesa.
Obrazovni sustav zato mora povezati sigurnu vožnju s digitalnim kompetencijama. Korisna obuka treba uključivati stvarne zadatke: preuzimanje naloga, provjeru dokumentacije, pravilno evidentiranje aktivnosti i prijavu pogreške u sustavu. Stipendije, kvalitetna praksa i financiranje osposobljavanja mogu olakšati ulazak mladih, dok zaposlenim vozačima trebaju dostupne edukacije tijekom radnog vijeka. Digitalizacija će ostvariti puni učinak tek kada radnici znaju pouzdano koristiti uvedene alate.
Autonomni kamioni otvaraju dodatne mogućnosti, ali njihove najave treba čitati precizno. Daimler Truck i Torc najavljuju američki tržišni ulazak s kamionima četvrte razine autonomije do 2027., prvenstveno za prijevoz između logističkih čvorišta. Riječ je o planu proizvođača za određeno tržište i način rada, a ne o potvrdi skore opće zamjene vozača.
Iz takvog opsega primjene proizlazi da hrvatski prijevoznici planiranje kadrova do 2030. ne bi trebali temeljiti na očekivanju da će autonomija ukloniti manjak. Razumnije je pripremati zaposlenike za suradnju s naprednim sustavima, uz moguće nove poslove nadzora vozila i upravljanja voznim parkom.
U Hrvatskoj dio potreba već pokriva zapošljavanje iz inozemstva. MUP je u djelatnosti prometa i veza evidentirao 16.149 izdanih dozvola za boravak i rad tijekom 2024., a 13.039 tijekom 2025. To je pad od približno 19,3 posto, pa podaci ne potvrđuju neprekidan godišnji rast. Također, obuhvaćaju širu djelatnost, a broj dozvola nije jednak broju zaposlenih stranih vozača.
Zapošljavanje stranih radnika zato treba povezati s provjerom stručnih kompetencija, jezičnom podrškom, mentorstvom i jednakim uvjetima rada. Bez obnove domaćeg kadra, oslanjanje na međunarodno zapošljavanje moglo bi postati još izraženije, ali ni strani radnici neće dugoročno ostajati kod poslodavaca koji ne nude konkurentne uvjete.
Do kraja desetljeća hrvatskom transportu trebaju i novi vozači i nova znanja. Uspjeh će ovisiti o tome mogu li škole i poslodavci ponuditi jasan put od obrazovanja do stabilnog zaposlenja, a prijevoznici plaću i organizaciju rada zbog kojih se u zanimanju ostaje. Tehnologija može olakšati posao; ljude će privući njegova ukupna kvaliteta.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič
