22
ruj 2026
ruj 2026
Državni zavod za mjeriteljstvo uputio je u javno savjetovanje prijedlog pravilnika kojim se smanjuje sigurnosna razlika pri mjerenju brzine vozila. Ako predložena pravila budu usvojena, ista brzina koju zabilježi policijski uređaj mogla bi rezultirati većom utvrđenom brzinom i strožom novčanom kaznom. Savjetovanje traje do 19. listopada, a postojeća pravila vrijede do stupanja na snagu novih.
Prekoračenje dopuštene brzine jedno je od najvažnijih pitanja sigurnosti cestovnog prometa, a način na koji se ono utvrđuje mogao bi se uskoro promijeniti. Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) pokrenuo je javno savjetovanje o prijedlogu novog pravilnika kojim se uređuju mjeriteljski zahtjevi za uređaje za mjerenje brzine vozila. U središtu promjena nalazi se takozvana sigurnosna razlika, vrijednost koja se oduzima od brzine izmjerene policijskim uređajem prije utvrđivanja prekršaja.
Predloženo smanjenje sigurnosne razlike znači da bi se od izmjerene brzine oduzimao manji iznos, pa bi brzina koja se uzima u obzir pri sankcioniranju bila veća nego prema dosadašnjem obračunu. Posljedica bi za pojedine vozače mogla biti prelazak u viši prekršajni razred, osobito kada se izmjerena brzina nalazi blizu granice između dviju zakonom propisanih kazni. Važno je pritom razlikovati mjeriteljski pravilnik, koji uređuje mjerenje brzine, od Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji propisuje prekršaje i kazne.
Koliko se danas oduzima od izmjerene brzine?
Prema važećem pravilniku iz 2020. godine, sigurnosna razlika ovisi o brzini koju je uređaj izmjerio. Za izmjerene brzine do 50 km/h odbitak iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 do 100 km/h iznosi 10 km/h, a iznad 100 km/h oduzima se 10 posto izmjerene brzine, uz propisano zaokruživanje. Sigurnosna razlika primjenjuje se radi ispravka moguće pogreške mjerenja odnosno mjerne metode.
Novi prijedlog predviđa drukčije vrijednosti ovisno o vrsti mjerenja. Kod stacionarnih uređaja, uključujući fiksne kamere, za izmjerene brzine između 51 i 100 km/h predviđeno je smanjenje odbitka s dosadašnjih 10 na 5 km/h. Razlika je posebno značajna u naseljima, gdje su ograničenja često 50, 40 ili 30 km/h.
Razlika između sadašnjih i predloženih pravila vidljiva je već kod manjih prekoračenja. Ako kamera u zoni ograničenja od 50 km/h izmjeri 60 km/h, prema postojećim pravilima od te se brzine oduzima 10 km/h, pa se kao mjerodavna brzina uzima 50 km/h. Prema novom prijedlogu odbijalo bi se samo 5 km/h, čime bi mjerodavna brzina iznosila 55 km/h, odnosno pet kilometara na sat iznad dopuštenog ograničenja.
Isti princip vrijedi i kada se brzina nalazi blizu granice između dvaju kaznenih razreda. Primjerice, na cesti s ograničenjem od 50 km/h kamera izmjeri 91 km/h. Prema dosadašnjem odbitku mjerodavna brzina iznosi 81 km/h, odnosno prekoračenje od 31 km/h. Prema predloženom odbitku od 5 km/h mjerodavna brzina iznosila bi 86 km/h, odnosno prekoračenje od 36 km/h. U tom primjeru vozač ostaje u istom kaznenom razredu, ali se povećava utvrđeno prekoračenje. Kod drugih izmjerenih vrijednosti promjena može dovesti i do prelaska u stroži razred.
Kazne ostaju propisane zakonom, ali mijenja se način utvrđivanja prekršaja
Za razumijevanje financijskih posljedica potrebno je razlikovati mjeriteljski pravilnik od Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Pravilnik određuje način mjerenja i sigurnosnu razliku, dok zakon propisuje kazne za prekoračenje dopuštene brzine. Predložene izmjene zato same po sebi ne povećavaju zakonske iznose kazni, ali mogu utjecati na to u koji će prekršajni razred pojedini vozač biti svrstan.
Za prekoračenje brzine u naselju za više od 30 do 50 km/h propisana je novčana kazna od 390 do 920 eura. Za prekoračenje veće od 50 km/h propisana je kazna od 1.320 do 2.650 eura ili kazna zatvora do 60 dana. Upravo na granicama takvih razreda manji odbitak može imati znatne financijske posljedice.
Primjerice, na prometnici u naselju s ograničenjem od 50 km/h kamera izmjeri 109 km/h. Prema dosadašnjem pravilu odbija se 10 posto izmjerene brzine, uz zaokruživanje odbitka na veći cijeli broj, odnosno 11 km/h. Mjerodavna brzina iznosi 98 km/h, što predstavlja prekoračenje od 48 km/h. Prema predloženom odbitku za stacionarna mjerila od 6 km/h pri izmjerenoj brzini od 109 km/h, mjerodavna brzina iznosila bi 103 km/h, odnosno prekoračenje od 53 km/h. Ista izmjerena brzina tako bi vozača prebacila u znatno stroži prekršajni razred.
Posebna pravila za presretače i mjerenje iz vozila u pokretu
Predloženi pravilnik donosi i preciznije razlikovanje uređaja prema načinu mjerenja. DZM uvodi detaljniju podjelu stacionarnih i pokretnih mjerenja, pri čemu se razlikuju fiksna, mobilna i prijenosna mjerila te uređaji koji brzinu mjere iz vozila u pokretu. Takvo razlikovanje važno je jer različite metode imaju različite izvore mjerne nesigurnosti.
Za mjerenje praćenjem vozila, kakvo koriste policijski presretači, prijedlog predviđa sigurnosnu razliku ovisnu o duljini dionice na kojoj se vozilo prati. Za dionice od 200 do 500 metara odbitak bi iznosio 10 km/h, za dionice od 501 do 1.000 metara 8 km/h, a za dionice dulje od jednog kilometra 6 km/h. Time se duljina praćenja izravno povezuje s obračunom mjerodavne brzine.
Za vozače je važna i činjenica da se brzina koju pokazuje brzinomjer automobila može razlikovati od brzine koju izmjeri policijski uređaj. Brzinomjer, policijsko mjerilo i sigurnosna razlika predstavljaju tri različita elementa. Pri utvrđivanju prekršaja mjerodavan je rezultat propisanog postupka mjerenja i njegove korekcije, a ne brzina koju je vozač očitao na instrumentnoj ploči.
DZM: Suvremeni uređaji postali su precizniji
Državni zavod za mjeriteljstvo prijedlog obrazlaže tehnološkim napretkom uređaja za mjerenje brzine. Glavna ravnateljica DZM-a Brankica Novosel na predstavljanju pravilnika 18. rujna istaknula je da suvremena mjerila postižu sve veću preciznost te da se smanjuje utjecaj pogrešaka povezanih s metodom mjerenja i rukovanjem uređajem. Zbog toga Zavod smatra opravdanim prilagoditi postojeće sigurnosne razlike.
Promjene obuhvaćaju znatno više od samog odbitka brzine. Prijedlog donosi ažurirane tehničke zahtjeve usklađene s međunarodnom preporukom OIML R 91-1:2025, dopunjene zahtjeve za softver, funkciju samoprovjere mjerila i sadržaj dokazne datoteke kojom se dokumentira prekršaj. Uvodi se i kategorija uređaja koji brzinu određuju obradom fotografija ili videosnimki, bez radarskog ili laserskog zračenja.
To je važno i za pravnu sigurnost vozača. Preciznije mjerenje mora pratiti odgovarajuća kontrola uređaja, jasno dokumentiranje rezultata i mogućnost provjere je li mjerenje provedeno prema propisanoj metodi. Smanjenje sigurnosne razlike opravdava se manjom mjernom nesigurnošću, ali primjena takvog sustava zahtijeva pouzdane uređaje, odgovarajuće ovjeravanje i pravilno postupanje operatera.
Sigurnosna razlika nije dopuštenje za bržu vožnju
U javnosti se sigurnosna razlika često naziva tolerancijom, što može stvoriti pogrešan dojam da vozač smije voziti nekoliko kilometara na sat brže od dopuštenog ograničenja. Njezina je stvarna svrha mjeriteljska: od izmjerenog rezultata oduzima se propisana vrijednost kako bi se u korist vozača uzela u obzir moguća pogreška mjerenja. Prometnim znakom propisano ograničenje ostaje jednako bez obzira na visinu sigurnosne razlike.
S aspekta sigurnosti cestovnog prometa važna je i činjenica da se rizik sudara i težina njegovih posljedica povećavaju s brzinom. Pri brzini od 60 km/h vozilo ima približno 44 posto više kinetičke energije nego pri 50 km/h, uz pretpostavku jednake mase. Ta se razlika izravno odražava na energiju koju je potrebno apsorbirati pri sudaru, dok se zaustavni put dodatno mijenja ovisno o reakciji vozača, prianjanju, stanju kočnica i drugim okolnostima.
Posebnu važnost promjene imaju u naseljima, školskim zonama i na prometnicama s velikim brojem pješaka i biciklista. Ondje i relativno mala razlika u brzini može utjecati na mogućnost izbjegavanja naleta te težinu ozljeda. Učinkovit nadzor brzine zato treba promatrati kao dio šireg sustava koji uključuje odgovarajuća ograničenja, projektiranje prometnica, smirivanje prometa i zaštitu ranjivih sudionika.
Javna rasprava traje do 19. listopada: kada bi nova pravila mogla početi vrijediti?
Državni zavod za mjeriteljstvo predstavio je prijedlog 18. rujna 2026., a javno savjetovanje otvoreno je do 19. listopada. Zainteresirana javnost može dostaviti primjedbe i prijedloge putem sustava e-Savjetovanja. Nakon završetka savjetovanja Zavod može izmijeniti tekst prijedloga prije njegova donošenja.
Datum završetka javne rasprave ujedno nije datum početka primjene novih pravila. Konačni sadržaj pravilnika, njegove prijelazne odredbe i početak primjene bit će poznati nakon donošenja i službene objave. Do tada se primjenjuje postojeći pravilnik iz 2020. godine.
Za hrvatske vozače poruka je jasna: ograničenja brzine ostaju ista, ali bi se uskoro mogao promijeniti način na koji se utvrđuje njihovo prekoračenje. Manja sigurnosna razlika povećala bi mjerodavnu brzinu u pojedinim slučajevima, a time i mogućnost izricanja kazne ili prelaska u stroži prekršajni razred. Konačan učinak ovisit će o usvojenim vrijednostima, vrsti uređaja i načinu mjerenja. Za sustav sigurnosti cestovnog prometa ključan će biti rezultat: hoće li preciznije mjerenje i dosljedniji nadzor pridonijeti smanjenju stvarnih brzina, prometnih nesreća i stradavanja.
....
Tekst: Petar Kolovrat
Foto, infografika: Vidmir Raič / Pexsela
