Ožujak 04, 2024

Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

SAVJETI: Rutina vožnje i sigurnost prometa - 1 dio

 piše: Nenad Zuber

 

Čekam u redu. Guram kolica puna namirnica. Sporo se pomičemo prema blagajni. Nije pristojno prisluškivati, ali do mene dopire razgovor ljudi iza mene. „Ubit će me ova dnevna rutina! Od ranoga jutra svaki dan sve isto. Ustajanje. Kupaonica. Oblačenje. Doručak. Oblačenje djece za vrtić. Vožnja na posao. Na poslu opet svaki dan sve jedno te isto. Vožnja s posla doma. Pokupi djecu. Kupovina. Žuri se doma i pripravi jelo. Pospremanje. Tuširanje. Spavanje …. Ako uhvatim koju minutu pred televizorom odmoriti noge – sretna sam. I tako svaki dan!! Pa dokle će to??“

 

Očito da dnevna rutina kod osobe iz spomenutog primjera izaziva stres, nezadovoljstvo, dosadu i monotoniju. Činjenica je da rutina ne odgovara svakome – pogotovo je to čest slučaj s odraslima!

 

Što je zapravo rutina? Rutina (franc. routine) može značiti: vještinu, lakoću obavljanja nekoga postupka ili posla, a stečenu iskustvom, odnosno uobičajen, redovit postupak ili jednoličan ritam života; mehanički način rada, po iskustvu i navici, bez udubljivanja u srž stvari (Rutina, Hrvatska enciklopedija).

 

Razmišljam… Da, svatko ima (bez obzira nerviralo ga to ili ne) svoju dnevnu (jutarnju, dnevnu i večernju), tjednu, mjesečnu i godišnju rutinu u obavljanju poslova. Baš svi, od djece, školaraca, studenata, zaposlenika pa sve do nas starijih.

 

Dnevne rutine su za djecu ono što su zidovi u kući, daju im granice i dimenziju života“ (R. Dreikurs). Rutina kao predvidljiv raspored (spavanje, buđenje, ustajanje, odlazak u dječji vrtić ili školu, vrijeme za igranje, vrijeme za jelo, vrijeme za učenje, dnevni odmor ili spavanje …) razvija kod djeteta osjećaj za vrijeme i daje djetetu osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Sustavno i kontinuirano stvaranje malih događaja u dnevnom rasporedu djetetu stvara rutinu koja se lako slijedi i u kojoj se dijete ugodno osjeća (5 razloga zašto je rutina važna za malu i veliku djecu, miss7mama).

 

Dnevna rutina kod školaraca i studenata važna je i korisna (ustajanje, jutarnja rutina, doručak, spremanje za školu, odlazak na vrijeme, usredotočenost na učenje, povratak kući, vrijeme za jelo, vrijeme za odmor, vrijeme za učenje i zadaću, večernja rutina, spavanje), a pomaže uspješnijem i učinkovitijem učenju te daje veću kontrolu nad životom. No, ne treba pretjerivati. Valja planirati, osmišljavati i strukturirati svoje dane u skladu s ciljevima, a u rasporedu treba ostaviti i praznine za “nerutinske stvari”.

 

Isto je i s odraslima i zaposlenima. Dnevna rutina može biti korisna. Dnevnu rutinu treba graditi oko svrsishodnih ciljeva. Rutina ne treba biti dosadna. Naprotiv, može biti kreativna. U dnevnu rutinu treba ubaciti vrijeme za kavicu, razgovor s prijateljima, kretanje, vježbanje, sport … čak uzeti cijeli dan samo za sebe, … i rutina se bitno mijenja u odnosu na onu koja je frustrirajuća, dosadna ili stresna.

 

I nameće se pitanje: Ako smo svi više ili manje „upetljani“ u neku rutinu, je li to prednost ili nedostatak?

Ako rutina predstavlja lakoću obavljanja nekoga postupka ili posla, a stečena je iskustvom, onda to znači lakše postavljanje ciljeva i njihovo učinkovitije ostvarivanje, izostanak stresa, odugovlačenje, prilagođenost dnevnom ritmu i životnoj realnosti, lakše učenje, napredovanje, bolje strukturiran dan …. (Dnevna rutina: Koje su joj prednosti, a koji nedostaci?)

 

S druge pak strane, a zbog nepredvidljivosti i brojnih izvanjskih utjecaja svi planovi se nikome neće ostvariti. Rutina se često zna narušiti. Ako kreativnost i inspiracija u životu počnu opadati, rutina može proizvesti dosadu i monotoniju – kao u priči s početka.

 

Treba li u prometu steći određene rutine?

 

Mene priča s početka navodi na promišljanje o rutini u prometu – o rutini vožnje!

 

Za promet i prometovanje (mobilnost) svi smo danas više ili manje vezani. Zato je prometovanje kod velikog dijela stanovništva dio dnevne rutine – odlazak i povratak do mjesta rada, obrazovanja ili drugog, bilo da se radi o korištenju individualnog ili javnog prijevoza.

 

Ako prihvaćamo da rutina predstavlja vještinu, lakoću obavljanja nekoga postupka ili posla, odnosno naviku na određeni redoslijed obavljanja radnji u nekom zadatku, onda je rutina poželjna i korisna kod učenja vožnje ili tijekom vožnje.

 

Vožnja (pogotovo učenje vožnje ili vožnja bez učitelja vožnje nakon položenog vozačkog ispita) može biti prilično zahtjevna za mnoge.

 

Prihvaćajući i koristeći određene rutine u vožnji vozač će efikasnije i brže ostvarivati poželjne ciljeve (sigurno upravljanje vozilom po cesti). Bit će manje pod stresom (pogotovo kandidati za vozače i mladi – novi vozači). Racionalnije će koristiti raspoloživo vrijeme na rješavanje složenijih zadaća vožnje. Tako će brže i bolje učiti i napredovati u vožnji. Ostali će se sudionici prometa moći „bolje pouzdati“ u druge vozače (načelo povjerenja u prometu).

 

Iz ovoga proizlazi da rutina u vožnji može biti itekako osobno i društveno korisna i poželjna. Stjecanje temeljnih rutina vožnje „štedi“ vrijeme i ostavlja više vremena za ono najbitnije – vožnju!

 

Iako neki vozači u poznatim prometnim situacijama (vožnja u njihovom gradu, po poznatim itinerarima npr. do posla, kuće, dućana …) voze rutinski po navikama i u njihovoj zoni komfora, a na temelju više ili manje bogatog iskustva. Voziti po navikama, pogotovo onim lošima, nije preporučljivo. Dinamičan promet, uvijek nove nedovoljno poznate i nepredvidljive situacije takve vozače koji voze po navikama, koji su često odsutni mislima, može dovesti u nezavidnu situaciju.

 

Suprotno tomu, neke vozačke rutine mogu pomoći da vozač bude bitno sigurniji za vožnje, a tako pokazuje i poznavanje prometnih propisa čime ne riskira mogućnost plaćanja propisane kazne za nepridržavanje.

 

Rutine vožnje

 

Rutine vožnje pomažu budućim vozačima lakše i brže naučiti sve ono što je preduvjet sigurne vožnje. Rutine čine vozača vještijim i sigurnijim (DRIVING ROUTINES).

 

Poslužit ćemo se akronimima za sigurnu vožnju (grčki: akros = krajnji, gornji'; ónoma = ime) riječ je koja se koristi da bi se označilo da su neka slova, koja se pišu zajedno, samo početna, prva slova nekih drugih riječi koja, iako sama za sebe ne znače ništa, tako zajedno napisana označavaju neki pojam. Primjer: SAD (Sjedinjene Američke Države i sl. (Akronim, Wikipedija).

 

Neke od rutina bez kojih nema sigurnoga upravljanja vozilom u prometu:

 

VSUPZ rutina: VRATA - SJEDALO - UPRAVLJAČ - POJAS - ZRCALA

 

PPK rutina: PRIPREMI - PROMATRAJ - KRENI

 

ZZR rutina: ZRCALA - ZNAK - RADNJA VOZILOM

 

GPOP rutina: GLEDAJ - PROCJENJUJ - ODLUČUJ - POSTUPAJ

 

 

.....

Autor: Nenad Zuber (http://www.sigurno-voziti.net)

Poslijednja izmjena dana Srijeda, 24 Siječanj 2024 08:11