19
svi 2026
svi 2026
Umjetna inteligencija više ne nadzire samo brzinu nego i ponašanje vozača, a pitanje je koliko je Hrvatska spremna za takvu prometnu budućnost
Europske prometnice ulaze u novu fazu digitalnog nadzora u kojoj kamere više ne služe samo za bilježenje prekoračenja brzine ili prolaska kroz crveno svjetlo. Sustavi umjetne inteligencije danas prepoznaju korištenje mobitela tijekom vožnje, nekorištenje sigurnosnog pojasa, opasna pretjecanja, vožnju u suprotnom smjeru pa čak i znakove umora ili distrakcije vozača. Prometna infrastruktura postupno se pretvara u digitalnu mrežu senzora i algoritama koji analiziraju ponašanje sudionika u prometu u stvarnom vremenu.
Takvi sustavi već su široko implementirani u dijelovima Kine, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Francuske, dok pojedine države Europske unije ubrzano koriste sredstva iz europskih fondova za razvoj inteligentnih transportnih sustava. U fokusu više nije samo kažnjavanje nego preventivno upravljanje prometom, smanjenje smrtnosti i optimizacija mobilnosti.
Hrvatska se pritom nalazi u specifičnoj poziciji. S jedne strane već postoje brojni automatski sustavi za nadzor brzine, digitalna infrastruktura HAC-a i nadzorne kamere u urbanim sredinama. S druge strane, prometna digitalizacija još uvijek je fragmentirana, bez jedinstvenog AI sustava koji bi integrirao policijski nadzor, upravljanje prometom i analitiku sigurnosnih rizika.
Prometni podaci postaju novo “gorivo” sigurnosti
U modernim prometnim sustavima podaci postaju jednako važni kao asfalt i prometni znakovi. Inteligentni algoritmi mogu analizirati obrasce nesreća, prepoznati rizične dionice i predvidjeti gdje postoji povećana mogućnost sudara. Upravo zato Europska komisija kroz DG MOVE i projekte pametne mobilnosti snažno gura digitalizaciju prometnih koridora.
Poseban fokus stavlja se na tzv. ITS sustave, odnosno inteligentne transportne sustave koji povezuju prometnu signalizaciju, videonadzor, meteorološke podatke i prometne tokove u jedinstvenu mrežu. Cilj nije samo represija nego aktivno upravljanje prometom u realnom vremenu.
Hrvatska već ima određene elemente takvih sustava na autocestama, posebice kroz tunele, promjenjivu signalizaciju i nadzor prometa. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je domaća infrastruktura još uvijek daleko od razine potpune digitalne integracije kakvu razvijaju tehnološki najnaprednije države.
AI nadzor prometa u Europi – ključne činjenice
Europska unija kroz strategiju “Vision Zero” želi do 2050. godine prometni sustav približiti cilju gotovo potpunog uklanjanja smrtnih slučajeva na cestama. Upravo zato digitalni nadzor i umjetna inteligencija postaju jedan od ključnih alata nove europske prometne politike.
Moderne AI kamere danas više ne služe samo za mjerenje brzine. Sustavi razvijeni u Europi i Aziji mogu automatski prepoznati korištenje mobitela tijekom vožnje, nekorištenje sigurnosnog pojasa, opasna pretjecanja, vožnju u zabranjenom smjeru pa čak i obrasce ponašanja koji upućuju na distrakciju ili umor vozača.
Hrvatska već koristi široku mrežu automatskih kamera za nadzor brzine i evidentiranje prometnih prekršaja, no domaći sustav još uvijek nema razvijenu širu AI analitiku kakva se ubrzano uvodi u tehnološki naprednijim europskim državama.
Inteligentni transportni sustavi postaju jedan od prioriteta europskih prometnih fondova jer omogućuju povezivanje kamera, prometne signalizacije, meteoroloških podataka i upravljanja prometom u jedinstvenu digitalnu mrežu.
U prometu budućnosti podaci postaju jednako važni kao cesta, semafor ili prometni znak. Digitalna infrastruktura i analiza podataka sve više određuju način na koji države upravljaju sigurnošću, prometnim tokovima i mobilnošću građana.
Sigurnost ili nadzor? Otvara se pitanje privatnosti
Širenje AI kamera i automatiziranog nadzora neizbježno otvara pitanje privatnosti građana. Sustavi koji mogu identificirati registarske oznake, ponašanje vozača i obrasce kretanja stvaraju goleme količine podataka. Kritičari upozoravaju kako postoji opasnost da prometna infrastruktura preraste u sustav masovnog nadzora.
S druge strane, zagovornici ističu da tehnologija može spasiti velik broj života. Europska unija i dalje pokušava ostvariti strategiju “Vision Zero”, odnosno cilj približavanja nuli poginulih u prometu do 2050. godine. Upravo zbog toga države članice traže nova tehnološka rješenja za smanjenje broja nesreća.
Hrvatska pritom i dalje ima ozbiljan problem brzine, distrakcije vozača i nekorištenja sigurnosnog pojasa. Policijski vikend nadzori redovito pokazuju tisuće prometnih prekršaja u samo nekoliko dana, što dodatno otvara pitanje treba li postojeći model nadzora modernizirati.
Hrvatska će morati pratiti europski smjer
Digitalna transformacija prometa više nije pitanje izbora nego smjera u kojem se kreće europska prometna politika. Nova vozila već dolaze s obveznim sigurnosnim sustavima, a infrastruktura će se morati prilagođavati komunikaciji između vozila i prometne mreže.
U idućih nekoliko godina Hrvatska će se suočiti s važnim odlukama: koliko ulagati u pametnu prometnu infrastrukturu, kako zaštititi privatnost građana i može li domaći prometni sustav pratiti tempo digitalne tranzicije Europe.
Jer promet budućnosti više neće nadzirati samo policajac uz cestu. Promet budućnosti analizirat će algoritmi.
...
Tekst: Pertar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič
Fotografija naslovnice: AI generirano
