21
svi 2026
svi 2026
Pritisak logistike i nedostatak vozača povećavaju opasnost na cestama. Hrvatska sve više ovisi o profesionalnim vozačima, a njih kronično nedostaje i kod nas i u Europi
Hrvatski cestovni prijevoz danas je jedan od ključnih stupova domaćeg gospodarstva jer se većina robe i dalje prevozi kamionima. Prema podacima sektorskih analiza i upozorenjima prijevozničkih udruga, Hrvatska se suočava s ozbiljnim manjkom profesionalnih vozača koji posljednjih godina postaje jedan od najvećih problema logistike i transporta. U Hrvatskoj trenutačno operira između 30.000 i 40.000 licenciranih profesionalnih vozača u segmentu cestovnog teretnog i putničkog prometa. No, isto tako, procjenjuje se da Hrvatskoj trenutno nedostaje minimalno 5000 profesionalnih vozača kamiona, dok na razini Europske unije nedostaje više od 240 tisuća vozača. Stručnjaci upozoravaju da će se taj problem dodatno pogoršavati zbog starenja radne snage i slabog interesa mlađih generacija za zanimanje profesionalnog vozača.
Strani radnici kao profi vozači
Prosječna dob profesionalnih vozača u Europi danas iznosi oko 47 godina, a velik broj vozača stariji je od 55 godina, što znači da će značajan dio sektora uskoro otići u mirovinu. Istodobno, hrvatski prijevoznici sve više ovise o stranim radnicima, ponajviše vozačima iz Nepala, Filipina i država jugoistočne Europe.
Plaće profesionalnih vozača u zapadnoj Europi često dosežu i do 4000 eura mjesečno, zbog čega velik broj hrvatskih vozača odlazi raditi u Njemačku, Nizozemsku ili Austriju. U domaćem sektoru međunarodni vozači najčešće zarađuju do oko 2500 eura, dok su primanja u domaćem prometu još niža.
Cestovni promet pritom ostaje dominantan oblik prijevoza robe u Hrvatskoj te čini oko 72 posto ukupnog teretnog prijevoza, što dodatno povećava važnost profesionalnih vozača za stabilnost opskrbnih lanaca i sigurnost prometa.
Teretni promet danas je krvotok europskog gospodarstva. Kamioni svakodnevno prevoze hranu, lijekove, industrijsku robu i milijune paketa koji hrane suvremenu ekonomiju ubrzane dostave i neprekidne logistike. No iza tog sustava koji mora funkcionirati gotovo bez zastoja skriva se rastući problem o kojem se još uvijek premalo govori – kronični umor profesionalnih vozača.
Prometni stručnjaci već godinama upozoravaju da umor za upravljačem postaje jedan od najopasnijih, ali i najpodcjenjenijih sigurnosnih rizika na europskim cestama. Problem je dodatno pojačan kroničnim nedostatkom profesionalnih vozača, pritiskom rokova isporuke, rastom transportnog sektora i sve većim oslanjanjem prijevozničkih kompanija na stranu radnu snagu.
U Hrvatskoj je taj problem posebno vidljiv posljednjih godina. Domaći prijevoznički sektor sve teže pronalazi vozače, a velik dio tržišta rada danas održavaju radnici iz Nepala, Filipina, Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih država. Istodobno, logistički pritisak raste iz godine u godinu, osobito nakon snažnog razvoja internetske trgovine i povećanja robnog prometa kroz Europsku uniju.
Umor za volanom često je “nevidljivi” uzrok nesreća
Za razliku od alkohola ili brzine, umor je teško precizno izmjeriti na mjestu nesreće. Upravo zato stručnjaci smatraju da je stvarni broj prometnih nesreća povezanih s iscrpljenošću vozača vjerojatno znatno veći od službenih statistika.
Vozač koji je budan više od 17 sati može imati razinu smanjene koncentracije usporedivu s osobom pod utjecajem alkohola. Reakcije postaju sporije, raste mogućnost mikrospavanja, a sposobnost procjene rizika značajno opada. Kod profesionalnih vozača dodatni problem predstavljaju monotone autoceste, noćne vožnje i višesatno sjedenje koje dodatno iscrpljuje organizam.
Europske prometne agencije već dulje upozoravaju da upravo teretna vozila zbog svoje mase i kinetičke energije predstavljaju posebno visok rizik kada dođe do pogreške vozača. Sudari kamiona često imaju teže posljedice od nesreća osobnih automobila, osobito na autocestama i magistralnim prometnicama.
Tahografi postoje, ali pritisak tržišta ne nestaje
Europska unija posljednjih godina pooštrava pravila o radnom vremenu profesionalnih vozača. Digitalni tahografi danas detaljno bilježe sate vožnje, odmore i prijeđene udaljenosti, a nove generacije pametnih tahografa omogućuju još precizniji nadzor.
No prometni sektor funkcionira pod snažnim ekonomskim pritiskom. Kašnjenje robe znači financijski gubitak, a nedostatak vozača dodatno povećava opterećenje postojećih radnika. Dio prijevoznika zato balansira između zakonskih ograničenja i realnih tržišnih zahtjeva.U praksi to često znači da vozači rade na granici fizičke izdržljivosti. Dio njih spava u kabinama kamiona, provodi dane daleko od obitelji i radi pod stalnim vremenskim pritiskom. Stručnjaci upozoravaju da sigurnost prometa više nije moguće promatrati odvojeno od radnih uvjeta u logistici i transportu.
Hrvatski prijevoznici sve više ovise o stranim vozačima
Hrvatska posljednjih godina bilježi ozbiljan manjak profesionalnih vozača. Domaći radnici sve rjeđe ulaze u sektor zbog zahtjevnih uvjeta rada, dugotrajnih izbivanja od kuće i relativno visokog stresa profesije.
Prijevozničke tvrtke zato se sve više oslanjaju na strane radnike. Taj trend nije specifičan samo za Hrvatsku nego za gotovo cijelu Europsku uniju. Međutim, integracija stranih vozača otvara i dodatna pitanja sigurnosti – od poznavanja prometnih propisa i jezika do prilagodbe europskim prometnim standardima i radnim uvjetima.
Sindikalne organizacije i prijevozničke udruge već upozoravaju da sektor dugoročno ne može opstati samo na stalnom uvozu radne snage bez ozbiljnijih ulaganja u radne uvjete i sigurnost vozača.
Europa pokušava spojiti logistiku i sigurnost
Europska prometna politika posljednjih godina pokušava pronaći ravnotežu između potrebe za brzim protokom robe i sigurnosti na cestama. Digitalni tahografi, inteligentni transportni sustavi i AI analitika sve više postaju alati za praćenje sigurnosti profesionalnog prometa.
Neki novi sustavi već mogu analizirati obrasce vožnje i prepoznati znakove umora ili rizičnog ponašanja vozača. U budućnosti bi upravo umjetna inteligencija mogla postati važan dio prevencije nesreća u sektoru teretnog prijevoza. No, stručnjaci upozoravaju da tehnologija sama neće riješiti problem ako tržište rada ostane pod stalnim pritiskom nedostatka vozača i rastućih logističkih zahtjeva. Jer, za upravljačem svakog kamiona koji prolazi autocestom nalazi se čovjek čija koncentracija često predstavlja posljednju liniju između sigurne vožnje i teške prometne nesreće.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Foto naslovnice: AI generirano
