04
lip 2026
lip 2026
Hrvatske autoceste tijekom ljeta 2026. očekuju još jedan rekordni turistički val, a najveći sigurnosni izazovi bit će gužve na autocesti A1, umor vozača, visoke temperature i prometni vrhunci tijekom turističkih vikenda
Hrvatska ulazi u još jednu rekordnu sezonu, ali sigurnost prometa ovisit će o tome koliko sustav može podnijeti milijune vozila koja će tijekom nekoliko ljetnih vikenda krenuti prema Jadranu.
Autoceste pred godišnjim testom izdržljivosti
Početak lipnja za hrvatski turizam označava ulazak u najvažnije razdoblje godine. Za prometni sustav, međutim, početak turističke sezone predstavlja nešto sasvim drugo – početak najvećeg godišnjeg opterećenja cestovne infrastrukture. Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci hrvatske autoceste ponovno će postati jedan od najvažnijih europskih prometnih koridora prema Mediteranu, a sigurnost milijuna putovanja ovisit će o sposobnosti sustava da apsorbira vršne prometne udare.
Turistička sezona posljednjih godina pokazuje da problem više nije samo broj vozila na cestama. Hrvatske autoceste izgrađene su za velika prometna opterećenja, no izazov nastaje kada se promet koncentrira u nekoliko ljetnih vikenda i na nekoliko ključnih prometnih pravaca. Tada svaka prometna nesreća, kvar vozila ili kratkotrajni zastoj može izazvati lančanu reakciju koja se mjeri kilometrima kolona i satima čekanja.
Hrvatska se pritom nalazi na raskrižju europskih prometnih tokova. Velik dio turista iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke, Poljske, Slovačke i Mađarske prema hrvatskoj obali dolazi upravo cestovnim putem. Kada se tome pribroje domaći putnici, turistički autobusi, motociklisti, kamp-prikolice i teretni promet, nastaje složeni prometni sustav koji tijekom ljeta funkcionira na granici svojih kapaciteta.
Gužve nisu najveći problem
Iako se javnost tradicionalno usredotočuje na kolone i vrijeme čekanja, stručnjaci upozoravaju da je najveći sigurnosni problem zapravo kombinacija više rizičnih čimbenika koji se pojavljuju istodobno.
Prvi među njima je umor vozača. Velik broj turista kreće na put tijekom noći ili u ranim jutarnjim satima kako bi izbjegao najveće prometne gužve. Takve odluke često znače višesatnu vožnju nakon nedovoljnog sna. Umorni vozači sporije reagiraju, teže procjenjuju prometne situacije i češće donose pogrešne odluke.
Dodatni problem predstavljaju visoke temperature. Tijekom ljetnih mjeseci temperatura asfalta može dosegnuti više od 50 stupnjeva Celzija, što povećava zamor vozača, smanjuje koncentraciju i povećava stres tijekom vožnje. Dugotrajno stajanje u kolonama dodatno pojačava psihološki pritisak, osobito kod obitelji koje putuju s djecom.
Posebno su osjetljive situacije nagla usporavanja prometa. Na autocestama se promet često kreće velikim brzinama, a svaki iznenadni zastoj može dovesti do naleta vozila. Takve prometne nesreće nerijetko uključuju više sudionika i uzrokuju višesatne poremećaje u prometu.
Kritične točke hrvatske mreže
Prometni stručnjaci već godinama upozoravaju na nekoliko lokacija koje tijekom turističke sezone predstavljaju posebne izazove.
Lučko i Demerje ostaju najpoznatije ulazne i izlazne točke hrvatskog autocestovnog sustava. Iako je elektronička naplata cestarine značajno ubrzala protok vozila, vršni prometni vikendi i dalje stvaraju povremena uska grla.
Jednako važan ostaje koridor autoceste A1 između Zagreba i Splita. Riječ je o prometnoj žili kucavici hrvatskog turizma koja tijekom ljetnih mjeseci preuzima najveći dio prometa prema Dalmaciji. Svaka prometna nesreća na toj dionici može izazvati višekilometarske kolone.
Opterećenje raste i na autocesti A6 prema Rijeci te na prilazima Istarskom ipsilonu. Kvarnerska i istarska regija posljednjih godina bilježe kontinuirani rast turističkog prometa, što dodatno povećava važnost održavanja protočnosti cestovne mreže.
Poseban izazov predstavljaju granični prijelazi. Iako je ulazak Hrvatske u schengenski prostor značajno smanjio zadržavanja na granicama prema Sloveniji i Mađarskoj, prometni tokovi i dalje stvaraju velika opterećenja na prilaznim prometnicama tijekom vršnih dana.
HAC, HAK i policija u pripravnosti
Kako bi smanjili rizike tijekom ljetne sezone, Hrvatske autoceste, Hrvatski autoklub i prometna policija svake godine uvode poseban režim rada.
To uključuje pojačane ophodarske službe, dodatne timove za intervencije, vučne službe, nadzor prometa putem kamera te sustave za brzo informiranje vozača putem promjenjive prometne signalizacije.
Važnu ulogu imaju i informacijski sustavi koji vozačima omogućuju pravodobne informacije o zastojima, radovima, vremenskim uvjetima i mogućim alternativnim pravcima.
Upravo brzina reakcije na izvanredne događaje postaje ključni faktor sigurnosti. Stručnjaci ističu da je kod velikih prometnih opterećenja često važnije koliko brzo sustav može ukloniti posljedice nesreće ili kvara nego sama veličina prometnog opterećenja.
Sigurnost postaje važnija od protočnosti
U razdoblju kada Hrvatska očekuje nove turističke rekorde, pitanje sigurnosti prometa postaje jednako važno kao i pitanje turističkih rezultata.
Prometni sustav ne ocjenjuje se samo prema tome koliko brzo putnici stižu na odredište. Njegova kvaliteta mjeri se sposobnošću da milijuni ljudi tijekom najintenzivnijih ljetnih mjeseci putuju sigurno, predvidivo i bez ozbiljnih posljedica.
Zbog toga će ljeto 2026. biti više od još jedne turističke sezone. Bit će to još jedan veliki test hrvatske prometne infrastrukture, organizacije i sigurnosnog sustava.
Ako autoceste uspiju apsorbirati očekivani prometni val bez većih poremećaja, Hrvatska će potvrditi da je sposobna upravljati jednom od najvećih sezonskih migracija stanovništva u Europi. Ako se, pak, ponove scenariji višesatnih kolona, velikog broja nesreća i zastoja, rasprava o kapacitetima i otpornosti prometnog sustava ponovno će se vratiti u središte javnosti.
Jedno je sigurno – prvi veliki turistički val već počinje, a hrvatske autoceste ponovno ulaze u svoje najzahtjevnije razdoblje godine.
....
Tekst: Petar Kolovrat
Foto, infografika: Vidmir Raič
