02
lip 2026
lip 2026
Od pionira automobilizma do jednog od stupova sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj * Dvanaest desetljeća institucije koja je rasla zajedno s hrvatskim prometom
Početkom lipnja 2026. godine Hrvatski autoklub obilježava 120 godina postojanja, čime se svrstava među najstarije automobilske klubove u Europi. Ova obljetnica nije samo podsjetnik na dugu tradiciju jedne organizacije, nego i prilika za razumijevanje kako se kroz razvoj Hrvatskog autokluba može pratiti i razvoj cestovnog prometa, motorizacije, prometne infrastrukture i prometne sigurnosti u Hrvatskoj. Od vremena kada su automobili bili rijetkost na hrvatskim cestama do današnjeg digitaliziranog prometnog sustava, Hrvatski autoklub ostao je jedna od ključnih institucija koja povezuje vozače, prometne stručnjake, državne institucije i međunarodne organizacije.
Počeci automobilizma u Hrvatskoj
Prvi hrvatski automobilni klub osnovan je 1. lipnja 1906. godine u hotelu Royal u zagrebačkoj Ilici. Osnivači su bili pioniri hrvatskog automobilizma među kojima posebno mjesto zauzima Ferdinand Budicki, jedan od prvih hrvatskih vozača i promicatelja motorizacije. U vrijeme osnutka automobili su bili tehnološka novost koju je javnost promatrala s podjednakom dozom fascinacije i nepovjerenja. Hrvatska je tada bila dio Austro-Ugarske Monarhije, a automobila je bilo tek nekoliko desetaka. Ipak, osnivači su prepoznali da će razvoj cestovnog prometa postati važan čimbenik gospodarskog i društvenog razvoja te su klub definirali kao mjesto okupljanja, razmjene znanja i promicanja automobilizma.
Već u prvim godinama djelovanja klub sudjeluje u organizaciji automobilističkih događanja, promiče donošenje prometnih pravila i aktivno radi na stvaranju društvenog prihvaćanja novog oblika prijevoza. U razdoblju prije Prvog svjetskog rata članovi kluba sudjeluju u organizaciji utrka, izdavanju stručnih publikacija i zagovaranju razvoja cestovne infrastrukture.
Od automobilskog kluba do nacionalne prometne institucije
Tijekom burnog 20. stoljeća organizacija je prolazila kroz različite institucionalne oblike, prilagođavajući se političkim i društvenim promjenama. Međutim, osnovna misija ostala je ista – zaštita interesa vozača i unapređenje sigurnosti cestovnog prometa.
Posebno važna prekretnica dogodila se 1963. godine kada je uspostavljena organizirana služba pomoći na cesti. Tada je nekoliko prepoznatljivih „žutih fića“ počelo patrolirati hrvatskim prometnicama i pružati pomoć vozačima u kvaru. Taj model postao je temelj današnjeg sustava pomoći na cesti koji godišnje pruža desetke tisuća intervencija domaćim i stranim vozačima.
Novi korak napravljen je 1979. godine osnivanjem Informativnog centra Hrvatskog autokluba. Sustavno prikupljanje i distribucija prometnih informacija omogućili su vozačima pravodobno informiranje o stanju na cestama, vremenskim uvjetima, zastojima i izvanrednim događajima. U vremenu prije interneta i pametnih telefona to je predstavljalo svojevrsnu prometnu revoluciju.
Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske HAK je 1992. godine postao punopravni član Međunarodne automobilističke federacije (FIA), čime je hrvatski sustav prometne sigurnosti dodatno integriran u europske i svjetske sigurnosne standarde.
HAK danas - puno više od pomoći na cesti
U javnosti se Hrvatski autoklub najčešće povezuje s pomoći na cesti i prometnim informacijama, no njegova je današnja uloga znatno šira. HAK obavlja niz javnih ovlasti koje su sastavni dio funkcioniranja hrvatskog prometnog sustava. Sudjeluje u organizaciji vozačkih ispita, sustavu tehničkih pregleda vozila, homologaciji vozila, edukaciji vozača te provedbi prometno-preventivnih programa. Istodobno predstavlja hrvatske vozače u međunarodnim organizacijama i sudjeluje u europskim projektima sigurnosti cestovne infrastrukture poput EuroRAP-a.
Danas HAK okuplja više od 230 tisuća članova te predstavlja jednu od najvećih i najutjecajnijih nevladinih organizacija u Hrvatskoj. U svojim aktivnostima povezuje prometnu struku, državne institucije, policiju, obrazovni sustav i civilno društvo.
Nevidljivi stup hrvatske prometne sigurnosti
Kada se govori o sigurnosti cestovnog prometa, javnost najčešće ističe policiju, prometnu infrastrukturu ili zakonske propise. Međutim, iza svakog suvremenog prometnog sustava stoje organizacije koje osiguravaju edukaciju, informiranje i podršku vozačima. Upravo tu Hrvatski autoklub ima jednu od najvažnijih uloga.
U zemlji koja godišnje bilježi više od milijun turističkih dolazaka automobilima i kroz koju prolaze deseci milijuna vozila, sustav prometnog informiranja postao je kritična sigurnosna infrastruktura. Pravodobne informacije o vremenskim nepogodama, zatvorenim prometnicama, kolonama i nesrećama izravno utječu na smanjenje rizika od prometnih nesreća.
Jednako važna je i edukativna funkcija. Programi za djecu, mlade vozače, motocikliste, bicikliste i starije sudionike prometa dio su preventivnog djelovanja koje često ostaje izvan medijske pozornosti, ali dugoročno donosi najveće sigurnosne učinke. Upravo preventivne aktivnosti danas predstavljaju jedan od ključnih elemenata europske politike Vision Zero, čiji je cilj približavanje broju od nula poginulih u cestovnom prometu.
Novi izazovi pred HAK-om
Obljetnica od 120 godina dolazi u trenutku kada se promet nalazi pred najvećom transformacijom od pojave automobila. Elektrifikacija vozila, automatizirani sustavi vožnje, digitalne vozačke dozvole, umjetna inteligencija u prometnom nadzoru i razvoj povezanih vozila stvaraju potpuno nove izazove za sigurnost cestovnog prometa.
HAK se danas nalazi u poziciji institucije koja mora povezati tradicionalnu ulogu pomoći vozačima s potrebama digitalnog doba. Prometna sigurnost više nije pitanje samo ponašanja vozača nego i tehnologije, kibernetičke sigurnosti, upravljanja podacima i inteligentnih prometnih sustava.
Istodobno, Hrvatska se suočava sa starenjem stanovništva, rastom broja stranih radnika i sve većim prometnim opterećenjem tijekom turističke sezone. Sve to zahtijeva snažne preventivne programe i kontinuiranu edukaciju svih sudionika u prometu.
Pogled prema budućnosti
Kada se 1906. godine u zagrebačkom hotelu Royal okupila mala skupina automobilskih entuzijasta, teško su mogli zamisliti da će njihova inicijativa prerasti u instituciju koja će 120 godina kasnije biti jedan od ključnih nositelja sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj.
Povijest Hrvatskog autokluba pokazuje kako razvoj prometa nije samo pitanje tehnologije i infrastrukture nego prije svega organizacije, znanja i društvene odgovornosti. Upravo zato obilježavanje 120 godina HAK-a nije samo obljetnica jedne organizacije nego i svojevrsni jubilej hrvatske prometne kulture.
U vremenu kada se promet ubrzano digitalizira, a mobilnost postaje sve složenija, uloga Hrvatskog autokluba ostaje jednako važna kao i prije 120 godina – osigurati da kretanje ljudi i roba bude što sigurnije, učinkovitije i dostupnije svima. To je razlog zbog kojega HAK danas nije samo autoklub, nego jedna od temeljnih institucija hrvatskog sustava sigurnosti cestovnog prometa.
....
Tekst: Petar Kolovrat
Foto: Vidmir Raič
