12
lip 2026
lip 2026
Povremeno opijanje često se smatra društveno prihvatljivim ponašanjem, ali statistike prometnih nesreća pokazuju da upravo vikendi donose najveći rizik od tragedija izazvanih alkoholom za upravljačem
Alkohol ostaje jedan od najvećih ubojica u prometu
Dok se javnost uglavnom fokusira na kronične alkoholičare, stručnjaci za prometnu sigurnost već godinama upozoravaju na fenomen takozvanih „vikend alkoholičara“ – osoba koje tijekom radnog tjedna uglavnom ne konzumiraju alkohol ili piju umjereno, ali vikendom značajno povećavaju unos alkoholnih pića. Upravo ta skupina često stvara lažan osjećaj sigurnosti jer sebe ne doživljava problematičnim konzumentima alkohola.
Takav obrazac ponašanja posebno dolazi do izražaja tijekom vikenda, blagdana, ljetnih manifestacija, koncerata i sportskih događanja kada raste broj vozača koji sjedaju za upravljač nakon nekoliko pića, uvjereni da su i dalje sposobni sigurno upravljati vozilom.
Prometna statistika pokazuje da je riječ o opasnoj zabludi.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, alkohol i dalje predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika smrtnog stradavanja na hrvatskim cestama. Tijekom posljednjih godina između 20 i 30 posto svih smrtno stradalih osoba u prometu povezano je s nesrećama u kojima je jedan od sudionika bio pod utjecajem alkohola.
Posebno zabrinjava činjenica da se najveći broj alkoholiziranih vozača otkriva upravo tijekom vikenda, najčešće u noćnim i ranim jutarnjim satima između petka i nedjelje.
Zašto su vikend alkoholičari posebno opasni?
Fenomen vikend alkoholičara razlikuje se od klasičnog alkoholizma. Riječ je o osobama koje svakodnevno funkcioniraju uredno, obavljaju svoje profesionalne i obiteljske obveze te ne pokazuju znakove ovisnosti. Problem nastaje kada vikend postane vrijeme „opuštanja“, a konzumacija alkohola preraste u opijanje.
Takve osobe često precjenjuju vlastite sposobnosti i podcjenjuju učinke alkohola na organizam.
Već pri koncentraciji alkohola od 0,5 promila smanjuje se sposobnost procjene udaljenosti i brzine drugih vozila. Kod jednog promila vrijeme reakcije može biti sporije za više od 30 posto, dok se pri koncentracijama iznad 1,5 promila značajno povećava rizik gubitka kontrole nad vozilom.
Problem dodatno pogoršava činjenica da vikend izlascima često prethode cjelodnevne aktivnosti, putovanja ili fizički napor, a završavaju kasno u noć. Tako se učinci alkohola kombiniraju s umorom i nedostatkom sna, što stvara izrazito opasnu kombinaciju za vozača.
Istraživanja pokazuju da umoran vozač može imati sposobnosti usporedive s osobom koja u krvi ima oko jedan promil alkohola. Kada se ta dva čimbenika spoje, rizik eksponencijalno raste.
Lažni osjećaj kontrole
Jedna od najopasnijih posljedica alkohola nije samo smanjena koordinacija pokreta nego i promjena ponašanja.
Alkohol kod velikog broja ljudi izaziva osjećaj samouvjerenosti, smanjuje osjećaj opreza i povećava sklonost rizičnim odlukama. Vozači pod utjecajem alkohola češće prekoračuju dopuštenu brzinu, agresivnije pretječu, zanemaruju sigurnosni razmak te precjenjuju vlastite vozačke sposobnosti.
Upravo zato mnogi vozači koji su sudjelovali u teškim prometnim nesrećama kasnije izjavljuju kako su bili uvjereni da mogu sigurno voziti.
Stručnjaci upozoravaju da je riječ o jednom od najopasnijih psiholoških učinaka alkohola jer osoba nije svjesna vlastitog smanjenog kapaciteta za upravljanje vozilom.
Vikend statistika koja zabrinjava
Pojačane policijske akcije redovito potvrđuju razmjere problema.
Tijekom brojnih vikend-kontrola koje provodi prometna policija alkohol se nalazi među tri najčešće utvrđena prometna prekršaja. Nerijetko se tijekom jednog vikenda evidentira više stotina vozača pod utjecajem alkohola, a pojedinci za upravljač sjedaju s više od dva promila alkohola u krvi.
Takve koncentracije alkohola višestruko povećavaju vjerojatnost izazivanja prometne nesreće sa smrtnim posljedicama.
Poseban problem predstavljaju vozači koji smatraju da su se nakon nekoliko sati sna ili ispijanja kave „otrijeznili“. Stručnjaci upozoravaju da organizam prosječno razgrađuje između 0,1 i 0,15 promila alkohola na sat, što znači da posljedice večernjeg opijanja mogu biti prisutne i tijekom jutarnje vožnje sljedećeg dana.
Zakonske posljedice mogu biti ozbiljne
Hrvatsko zakonodavstvo predviđa stroge sankcije za vožnju pod utjecajem alkohola.
Ovisno o izmjerenoj koncentraciji alkohola, vozač može biti kažnjen novčanom kaznom koja doseže nekoliko tisuća eura, izricanjem zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom te negativnim prekršajnim bodovima.
U slučajevima teških prometnih nesreća s ozlijeđenim ili poginulim osobama posljedice mogu uključivati i kazneni progon te zatvorsku kaznu.
Međutim, najveća cijena nije financijska niti pravna.
Svaka prometna nesreća uzrokovana alkoholom ostavlja trajne posljedice za obitelji stradalih, prijatelje i lokalnu zajednicu. Jedna pogrešna odluka može nepovratno promijeniti živote velikog broja ljudi.
Odgovornost počinje prije prvog pića
Prometni stručnjaci naglašavaju kako se problem vožnje pod utjecajem alkohola može spriječiti jednostavnim planiranjem.
Ako postoji mogućnost konzumacije alkohola, prije izlaska potrebno je unaprijed organizirati alternativni prijevoz, koristiti taksi ili usluge prijevoza, odrediti trijeznog vozača ili ostati na mjestu događaja do potpunog otrježnjenja.
Jednako je važna odgovornost prijatelja i članova obitelji. Sprječavanje osobe pod utjecajem alkohola da sjedne za upravljač može doslovno spasiti ljudski život.
Društvo je posljednjih desetljeća postiglo značajan napredak u osvještavanju opasnosti vožnje pod utjecajem alkohola, ali brojke pokazuju da problem nije nestao.
Zato poruka ostaje jednako aktualna kao i prije nekoliko desetljeća: nijedna zabava, proslava ili izlazak nisu vrijedni rizika koji donosi vožnja pod utjecajem alkohola.
....
Tekst: Petar Kolovrat
Foto, infografika: Vidmir Raič
