11
lip 2026
lip 2026
Nijedan ljudski život izgubljen u prometu nije prihvatljiva cijena mobilnosti
Hrvatska je posljednjih godina ostvarila određeni napredak u sigurnosti cestovnog prometa, ali najnoviji europski podaci pokazuju da se još uvijek nalazi među državama s višom stopom smrtnosti na cestama. Dok Europska unija želi do 2030. prepoloviti broj poginulih i teško ozlijeđenih, a do 2050. praktično eliminirati smrtna stradavanja u prometu, postavlja se pitanje koliko je Hrvatska danas udaljena od tog cilja.
Koncept Vision Zero nastao je u Švedskoj krajem devedesetih godina, a danas predstavlja temelj europske prometne politike. Njegova polazna točka jednostavna je, ali ambiciozna: nijedan ljudski život izgubljen u prometu nije prihvatljiva cijena mobilnosti. Umjesto da odgovornost za nesreće bude isključivo na vozačima, Vision Zero promatra promet kao sustav u kojem infrastruktura, vozila, zakonodavstvo, tehnologija i ljudsko ponašanje moraju zajedno smanjivati posljedice pogrešaka.
Hrvatska je napredovala, ali sporije od europskih lidera
Prema podacima koje koristi Europska komisija, Hrvatska je 2024. zabilježila 62 poginule osobe na milijun stanovnika, što ju je svrstalo među najslabije plasirane države Europske unije. Iako je broj poginulih pao u odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska je i dalje bila četvrta najlošija članica EU prema ovom pokazatelju.
Još je zabrinjavajuće što europske analize pokazuju da se Hrvatska ne približava ciljevima potrebnom brzinom. Između 2019. i 2025. broj poginulih smanjen je za približno 12 posto, dok je europski prosjek smanjenja iznosio oko 15 posto. Europska komisija upozorava da većina država članica, uključujući Hrvatsku, trenutačno nije na putu ostvariti cilj smanjenja smrtnosti za 50 posto do 2030. godine.
Ako se sadašnji trend nastavi, Hrvatska bi mogla propustiti jedan od ključnih ciljeva Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.–2030., kojim je također predviđeno smanjenje broja poginulih za 50 posto do kraja desetljeća.
Gdje Hrvatska gubi najviše života?
Analize MUP-a i europskih institucija već godinama ukazuju na slične obrasce. Najveći broj smrtno stradalih i dalje čine vozači osobnih automobila, dok su posebno ranjive skupine motociklisti, mopedisti, biciklisti i pješaci. U urbanim sredinama upravo nezaštićeni sudionici prometa čine najveći dio smrtno stradalih, dok su na državnim i lokalnim cestama najčešći uzroci teških nesreća neprilagođena brzina, nepažnja i izlazak vozila izvan kolnika.
Posebno zabrinjava činjenica da među stradalima i dalje značajan udio čine mladi vozači te osobe starije životne dobi. Europske statistike pokazuju da su upravo skupine od 18 do 24 godine te osobe starije od 65 godina među najrizičnijima kada je riječ o smrtnom stradavanju u prometu.
Tehnologija sama neće riješiti problem
Posljednjih godina Hrvatska ulaže u modernizaciju prometnog sustava. Mreža kamera za nadzor brzine kontinuirano se širi, vozila dobivaju napredne sustave pomoći vozaču, a digitalizacija prometa postaje važan dio europskih prometnih politika.
Međutim, iskustva zemalja koje su najuspješnije provele Vision Zero pokazuju da tehnologija sama nije dovoljna. Švedska i Danska, koje imaju među najnižim stopama smrtnosti u Europi, uspjeh duguju kombinaciji sigurnije infrastrukture, stroge kontrole, kvalitetnog obrazovanja sudionika u prometu i dugoročne prometne politike.
Za Hrvatsku to znači da će uz tehnološke mjere biti nužna i dodatna ulaganja u sigurnije raskrižja, zaštitu pješaka i biciklista, prometnu edukaciju te sustavno upravljanje rizicima na najopasnijim prometnicama.
Vision Zero nije utopija
Kada je Švedska prije gotovo tri desetljeća predstavila koncept Vision Zero, mnogi su ga smatrali nedostižnim idealom. Danas upravo skandinavske države pokazuju da se broj poginulih može dramatično smanjiti kada postoji jasna strategija i politička dosljednost.
Za Hrvatsku je put prema Vision Zero još uvijek dug. Pozitivni pomaci postoje, ali brojke pokazuju da napredak nije dovoljno brz. Ako želi ostvariti europske ciljeve do 2030., Hrvatska će morati ubrzati provedbu sigurnosnih mjera, modernizaciju infrastrukture i primjenu novih tehnologija.
Ključno pitanje više nije može li se broj poginulih smanjiti. Europska iskustva pokazuju da može. Pravo pitanje jest koliko brzo Hrvatska može pretvoriti prometnu sigurnost u nacionalni prioritet. Svaka godina odgađanja znači izgubljene živote, a upravo je to ono što Vision Zero pokušava promijeniti – uvjerenje da je svaka smrt u prometu sprječiva.
...
Tekst i inografika: Vidmir Raič
