10
lip 2026
lip 2026
Punionice postaju novi dio prometnog sustava
Električna mobilnost više nije pitanje budućnosti nego sadašnjosti, a pred Hrvatskom se otvara novo infrastrukturno pitanje – može li mreža punionica pratiti rast broja električnih vozila?
Prije samo deset godina električni automobili u Hrvatskoj bili su rijetkost. Danas ih je moguće vidjeti na gradskim ulicama, autocestama, trgovačkim centrima i turističkim destinacijama diljem zemlje. Ono što je donedavno predstavljalo tehnološku zanimljivost postupno prerasta u važan segment prometnog sustava. Paralelno s rastom broja električnih vozila raste i potreba za novom vrstom prometne infrastrukture – mrežom javnih i privatnih punionica.
Prometna infrastruktura tijekom posljednjih stotinu godina razvijala se oko motora s unutarnjim izgaranjem. Benzinske postaje, logistički lanci opskrbe gorivom i servisna mreža oblikovali su način na koji funkcionira cestovni promet. Električna mobilnost mijenja tu logiku. Umjesto spremnika goriva i nekoliko minuta zaustavljanja na benzinskoj postaji, u središte prometnog sustava ulaze baterije, električne mreže, brzi punjači i upravljanje energijom.
Upravo zato pitanje punionica danas postaje jednako važno kao i pitanje kvalitete cesta. Broj električnih vozila raste u gotovo svim državama Europske unije, a Hrvatska slijedi taj trend. Poticaji za kupnju vozila s nultim emisijama, razvoj tehnologije baterija i sve veća ponuda modela doveli su do kontinuiranog povećanja registracija električnih automobila. Istodobno raste i očekivanje vozača da infrastruktura bude dostupna, pouzdana i dovoljno razvijena za svakodnevnu upotrebu.
Nova prometna infrastruktura nastaje pred našim očima
Za razliku od klasičnih vozila, električni automobili ne ovise samo o prometnoj mreži nego i o energetskoj infrastrukturi. Time promet i energetika postaju snažno povezani sustavi. Lokacija punionice više nije samo prometno pitanje, nego i pitanje kapaciteta elektroenergetske mreže.
U urbanim sredinama punionice se sve češće postavljaju u javnim garažama, trgovačkim centrima, poslovnim zonama i parkiralištima. Međutim, najveći izazov predstavlja razvoj mreže brzih i ultrabrzih punionica uz autoceste. One moraju omogućiti putovanja na velikim udaljenostima bez dugotrajnih zadržavanja, osobito tijekom turističke sezone kada se promet na hrvatskim autocestama višestruko povećava.
Upravo je turistički promet jedan od ključnih razloga zbog kojih razvoj infrastrukture postaje strateško pitanje. Hrvatska tijekom ljetnih mjeseci prima milijune posjetitelja iz država u kojima je električna mobilnost već značajno razvijena. Njemačka, Austrija, Nizozemska i skandinavske zemlje imaju sve veći udio električnih vozila u ukupnom voznom parku. Njihovi građani očekuju da će tijekom putovanja moći koristiti jednako razvijenu mrežu punjenja kao i kod kuće.
Autoceste postaju energetski koridori
Tradicionalno se prometni koridori promatraju kroz broj prometnih traka, gustoću prometa i sigurnosne parametre. Elektrifikacija prometa uvodi novu dimenziju. Autoceste postupno postaju i energetski koridori.
Brze punionice uz autoceste više nisu dodatna usluga nego sastavni dio prometne infrastrukture. Njihova raspoloživost utječe na izbor rute, vrijeme putovanja i ukupno korisničko iskustvo vozača. U budućnosti će dostupnost energije postati jednako važna kao i dostupnost goriva.
To otvara i pitanje kapaciteta elektroenergetske mreže. Ako se broj električnih vozila nastavi povećavati sadašnjom dinamikom, potražnja za električnom energijom u prometu značajno će rasti. Stručnjaci zato sve češće govore o potrebi razvoja pametnih mreža koje će moći upravljati opterećenjima u realnom vremenu.
Sigurnost prometa dobiva novu dimenziju
Električna mobilnost ne mijenja samo način pogona vozila nego i sigurnosni okvir prometnog sustava. Pouzdana mreža punionica smanjuje rizik neplaniranih zaustavljanja, improviziranih ruta i tzv. anksioznosti dosega, odnosno straha vozača da neće pronaći mjesto za punjenje.
Istodobno se otvara pitanje sigurnosti same infrastrukture. Punionice moraju zadovoljiti visoke tehničke standarde, biti zaštićene od vremenskih utjecaja i prilagođene velikom broju korisnika. U urbanim sredinama potrebno je osigurati da ne stvaraju dodatne konflikte između automobila, pješaka i biciklista.
Električna vozila također postaju važan dio koncepta pametne mobilnosti. Njihova povezanost s digitalnim sustavima omogućuje upravljanje prometom, rezervaciju punjenja, optimizaciju ruta i učinkovitije korištenje infrastrukture.
Hrvatska pred infrastrukturnim izazovom desetljeća
Pred Hrvatskom se danas ne nalazi pitanje hoće li električna vozila postati važan dio prometnog sustava. To se već događa. Ključno pitanje postaje može li infrastruktura pratiti taj razvoj.
Dosadašnji rast broja punionica pokazuje da se mreža razvija, ali tempo razvoja električne mobilnosti zahtijevat će dodatna ulaganja. U narednim godinama strateška uloga pripast će državnim institucijama, energetskim kompanijama, lokalnim zajednicama i privatnom sektoru.
Prometna politika budućnosti više neće podrazumijevati samo gradnju cesta i mostova. Jednako važna postat će gradnja energetske infrastrukture koja će omogućiti nesmetano funkcioniranje električne mobilnosti.
Električni automobil tako postupno prestaje biti samo vozilo. On postaje dio šireg sustava u kojem se promet, energetika i digitalne tehnologije spajaju u jedinstvenu infrastrukturu budućnosti.
...
Tekst i foto: Vidmir Raič
