07
srp 2026
srp 2026
Motociklist prometnicu doživljava potpuno drukčije od vozača automobila, a upravo ta razlika objašnjava zašto isti zavoj za jednog završava bez posljedica, a za drugoga može biti koban.
Kada se govori o sigurnosti cestovnog prometa, javnost gotovo instinktivno pomisli na brzinu, alkohol, nepoštivanje prometnih propisa ili ljudsku pogrešku. Sve su to važni čimbenici, ali iza većine teških prometnih nesreća krije se još jedan, znatno manje vidljiv problem – cesta sama po sebi nije jednako sigurna za sve sudionike u prometu. Ono što za vozača automobila predstavlja tek neugodan udarac u zaštitnu ogradu, za motociklista može značiti katastrofalne ozljede ili smrt. Ono što automobil prijeđe gotovo neprimjetno, motociklu može oduzeti stabilnost. Isti zavoj, ista brzina i isti asfalt mogu proizvesti dva potpuno različita ishoda.
Upravo zato sigurnost motociklista ne može se promatrati istim kriterijima kao sigurnost vozača automobila. Motocikl nije automobil s dva kotača manje. To je potpuno drugačiji prometni sustav, drugačija fizika kretanja i drugačiji odnos čovjeka prema prometnici. Upravo iz tog razloga nastao je i koncept koji posljednjih godina postupno mijenja način razmišljanja prometnih stručnjaka diljem Europe – prometnice se moraju projektirati tako da uvažavaju potrebe svih sudionika, a ne samo onih koji sjede za upravljačem automobila. Taj pristup nalazi se i u središtu rada Akademije sigurne vožnje motocikla (ASVM), čija je stručna prezentacija poslužila kao temelj ovom feljtonu.
Jedna cesta, dva potpuno različita svijeta
Prosječan vozač automobila često nije svjestan koliko ga samo vozilo štiti. Moderna konstrukcija automobila projektirana je tako da apsorbira energiju sudara, zračni jastuci ublažavaju posljedice udara, sigurnosni pojasevi zadržavaju tijelo u sjedalu, a elektronički sustavi poput ESP-a i ABS-a neprestano ispravljaju vozačeve pogreške.
Motociklist nema gotovo ništa od toga.
Njegovo tijelo nije odvojeno od prometnice slojevima čelika i sigurnosnih sustava. Ono je sastavni dio vozila. Svaka neravnina, svaka promjena nagiba kolnika, svaka zakrpa asfalta ili loše izvedena bankina neposredno djeluju na ravnotežu motocikla. Čak i kada nema kontakta s drugim vozilom, sama infrastruktura može postati uzrok gubitka kontrole.
Zbog toga prometni stručnjaci sve češće govore kako motociklist ne vozi samo po cesti, nego doslovno "čita" cestu. Njegova sigurnost ovisi o detaljima koje većina vozača automobila nikada neće ni primijetiti.
Sustav vozač – vozilo – okolina
Desetljećima se sigurnost cestovnog prometa promatrala kroz tri osnovna elementa: vozača, vozilo i okolinu. Takav model pokazao se vrlo uspješnim u razvoju sigurnijih automobila, kvalitetnijih prometnica i učinkovitije edukacije vozača.
U tom sustavu svatko ima svoju ulogu. Autoškole obrazuju vozače, proizvođači razvijaju sigurnija vozila, a upravitelji cesta projektiraju i održavaju prometnu infrastrukturu.
Međutim, taj model u velikoj je mjeri nastajao u vremenu kada su automobili predstavljali dominantan oblik motoriziranog prometa. Posljedica toga jest činjenica da su brojni projektantski standardi, pravilnici i tehnička rješenja optimizirani upravo za vozila na četiri kotača.
Za motocikliste to nije dovoljno.
Motociklist – motocikl – okolina
Akademija sigurne vožnje motocikla upozorava da motociklisti čine zaseban prometni sustav koji zahtijeva drukčiji način razmišljanja. Jer, razlika nije samo u broju kotača. Naime, motocikl ima samo dvije kontaktne površine s kolnikom. Pogonska sila prenosi se na jedan kotač, stabilnost ovisi o nagibu, a svaki zavoj zahtijeva precizno usklađivanje brzine, položaja tijela i upravljača.
Vozač automobila prolazi zavoj okrećući upravljač, dok motociklist zavoj prolazi naginjanjem cijelog sustava čovjek–motocikl. Ta razlika potpuno mijenja način na koji cesta djeluje na vozilo.
Za motociklista rub asfalta nije samo rub prometnice nego potencijalna zamka. Neravnomjerno slijeganje bankine može izazvati iznenadni gubitak ravnoteže. Šljunak koji je automobil samo razgrnuo kotačima može za motocikl predstavljati gubitak prianjanja. Čak i oznake na kolniku ili bitumenske pukotine, popularno nazvane "zmijice", mogu biti opasne kada su mokre.
Zašto motociklist vidi drukčiju cestu? Jedna od zanimljivijih spoznaja suvremenih istraživanja odnosi se na način promatranja prometnice. Vozač automobila najveći dio vremena usmjerava pogled prema drugim vozilima, prometnim znakovima i prometnom toku. Motociklist, osim svega toga, neprestano procjenjuje kvalitetu kolnika, njegov nagib, stanje bankine, eventualne prepreke, površinske neravnine i sve ono što može utjecati na stabilnost motocikla.
U prezentaciji ASVM-a prikazane su analize pogleda koje jasno pokazuju kako motociklist znatno češće mijenja točke promatranja i mnogo više pažnje posvećuje samoj prometnici nego vozač automobila. Drugim riječima, motociklist vozi cestu, dok vozač automobila prvenstveno vozi promet.
Cesta može ispraviti pogrešku – ili je pretvoriti u tragediju
Jedna od temeljnih poruka moderne prometne sigurnosti glasi da ljudi griješe. Jer, nitko nije savršen. Pitanje zato nije hoće li se pogreška dogoditi, nego kakve će biti njezine posljedice.
Ako vozač automobila u zavoju malo pogriješi u procjeni, velika je vjerojatnost da će ga zaštititi sigurnosni sustavi vozila ili zaštitna ograda.
Ako istu pogrešku napravi motociklist, a posljedice ovise o tome što se nalazi nekoliko desetaka centimetara izvan ruba kolnika. Problem može biti stup javne rasvjete, kameni zid, propust, drvo, početak zaštitne ograde, nezaštićeni jarak. Sve su to elementi koji u slučaju izlijetanja mogu odlučiti između lakših ozljeda i smrtnog ishoda.
Upravo zato prometni stručnjaci sve više pozornosti posvećuju tzv. opasnom pojasu uz cestu, prostoru koji desetljećima nije bio projektiran imajući na umu motocikliste.
Safe System – filozofija koja mijenja promet
Europska prometna politika posljednjih godina sve snažnije prihvaća koncept Safe System, odnosno "sigurnog prometnog sustava".
Polazište je jednostavno, ali revolucionarno. Ljudska pogreška ne može se potpuno ukloniti. Zato prometni sustav mora biti projektiran tako da ta pogreška ne rezultira smrću ili teškim ozljedama. To znači, prije svega sigurnija vozila, bolju edukaciju, pametnije upravljanje brzinama. Ali i drukčije projektirane prometnice.
Za motocikliste upravo je posljednji element možda i najvažniji. Cesta više ne smije biti pasivna kulisa prometa, nego aktivni element sigurnosti koji smanjuje posljedice pogreške.
Hrvatska polako mijenja pristup
Posljednjih godina i Hrvatska postupno prihvaća takav način razmišljanja.
Akademija sigurne vožnje motocikla surađuje s Fakultetom prometnih znanosti, Hrvatskim cestama, Hrvatskim autocestama, Hrvatskim autoklubom, Centrom za vozila Hrvatske, Ministarstvom unutarnjih poslova te drugim institucijama kako bi se specifične potrebe motociklista ugradile u projektiranje i održavanje cesta. Njihov rad prepoznale su i međunarodne organizacije poput Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC), Federacije europskih motociklističkih udruga (FEMA) i Međunarodne motociklističke federacije (FIM).
To je važan iskorak jer pokazuje da sigurnost motociklista više nije isključivo pitanje njihove vještine ili odgovornosti, nego odgovornost cijelog prometnog sustava.
Prometna sigurnost počinje projektiranjem
Kada govorimo o prometnoj sigurnosti, najčešće raspravljamo o kažnjavanju prekršaja ili ponašanju vozača. Međutim, jednako je važno postaviti pitanje koliko je sama cesta sposobna oprostiti ljudsku pogrešku.
Upravo će to biti središnja tema ovog feljtona.
U sljedećim nastavcima pokazat ćemo zašto motocikl nije automobil na dva kotača, kako motociklist zapravo vidi prometnicu, zbog čega su pojedini zavoji posebno opasni, kako zaštitne ograde mogu spašavati ili oduzimati živote te zašto će budućnost sigurnosti motociklista ovisiti jednako o projektantima cesta kao i o samim vozačima.
Motoristička svakodnevica na hrvatskim cestama u slikama:
’’Zmijice’’ su vrlo opasne za motocikliste, osobito u zavoju i u kišnim uvjetima i po vrućini
Mjera za sprječavanje nanošenja pijeska na kolnik
Okvir
Ključne činjenice
Motociklist i vozač automobila prometnicu doživljavaju na bitno različit način.
Motocikl ima samo dvije kontaktne površine s kolnikom, zbog čega je osjetljiviji na stanje ceste.
Većina projektantskih standarda razvijena je prvenstveno za promet motornih vozila na četiri kotača.
Koncept Safe System polazi od pretpostavke da će ljudi griješiti, pa infrastruktura mora ublažiti posljedice tih pogrešaka.
ASVM kroz stručni rad i suradnju s domaćim i europskim institucijama promiče prilagodbu hrvatskih prometnica potrebama motociklista.
Što treba promijeniti?
Sigurnost motociklista mora postati sastavni dio projektiranja, održavanja i opremanja prometnica. To uključuje uklanjanje ili zaštitu opasnih prepreka uz cestu, kvalitetnije održavanje kolnika i bankina, prilagodbu zaštitnih ograda, bolju preglednost zavoja te sustavno uključivanje motociklističke perspektive u sve buduće prometne projekte.
....
Tekst: Mladen Stjepan-Stipko Vitković, Tomaž Tollazzi / Akademija sigurne vožnje motocikla
Fotografije: Akademija sigurne vožnje motocikla, https://asvm.eu/
Infografika: Petar Kolovrat
