10
srp 2026
srp 2026
Zločin i kazna na cesti - prebrza vožnja prvo napada novčanik, a zatim oduzima dozvolu
Brzina nije samo prometni prekršaj nego najkraći put od pogrešne procjene do tragedije. Hrvatski zakon za nju predviđa novčane kazne, zabranu upravljanja, negativne bodove, a u najtežim slučajevima i zatvor. No stvarni razlog kažnjavanja nije punjenje proračuna, nego pokušaj da se spriječi ono što fizika u sudaru više ne oprašta.
Prebrza vožnja jedna je od onih prometnih navika koje se vozačima često čine bezazlenima sve dok ne postanu statistika. Deset ili dvadeset kilometara na sat više od dopuštenog ograničenja u svakodnevnom se govoru često opisuje kao “malo brže”, “samo da stignem” ili “cesta je prazna”. No prometna sigurnost ne počinje ondje gdje vozač izgubi kontrolu nad vozilom, nego mnogo ranije, u trenutku kada odluči voziti brže nego što cesta, promet, vrijeme, vozilo i vlastite reakcije realno dopuštaju.
Europska unija je 2025. zabilježila oko 19.400 smrtnih slučajeva na cestama, što je tri posto manje nego 2024., ali i dalje daleko od ritma potrebnog da se do 2030. prepolovi broj poginulih i teško ozlijeđenih. Europska komisija posebno ističe da su Hrvatska, Bugarska i Rumunjska među državama s najvišim stopama smrtnosti u prometu, dok je dugoročni cilj EU-a i dalje “vizija nula”, odnosno cestovni promet bez smrtnih slučajeva do 2050. godine.
Hrvatski paradoks: nesreća manje, poginulih više
Hrvatska slika dodatno je upozoravajuća zato što pokazuje paradoks koji se u sigurnosti prometa često ponavlja: broj nesreća može padati, a posljedice istodobno postajati teže. Prema Statističkom pregledu MUP-a za 2025. godinu, u Hrvatskoj je evidentirano 35.446 prometnih nesreća, što je 0,8 posto manje nego 2024. godine. Međutim, u tim je nesrećama poginula 261 osoba, odnosno 22 osobe više nego godinu ranije. Teško je ozlijeđeno 3.292 ljudi, a lakše 11.130.
Upravo u toj razlici između manjeg broja nesreća i većeg broja poginulih vidi se stvarna opasnost brzine. MUP izrijekom navodi da je brzina neprimjerena uvjetima na cesti najčešća pogreška vozača zbog koje se događaju prometne nesreće sa smrtnim ishodom. U 2025. godini brzina neprimjerena uvjetima evidentirana je u 3.251 prometnoj nesreći s nastradalim osobama, pri čemu je poginula 121 osoba. Nepropisna brzina evidentirana je u još 372 nesreće s nastradalima, s 12 poginulih.
Fizika ne pregovara s vozačem
Razlog zbog kojega je brzina tako opasna nije moralni, nego fizički. Što se vozilo brže kreće, to mu treba više prostora za zaustavljanje, vozaču ostaje manje vremena za reakciju, a energija sudara raste toliko brzo da se posljedice ne povećavaju linearno, nego dramatično. U prometu zato ne postoji “malo prebrzo” kada se ispred vozila pojavi pješak, biciklist, motociklist, dijete na romobilu, zaustavljena kolona ili iznenadna prepreka.
Europski opservatorij za sigurnost cestovnog prometa procjenjuje da je prebrza ili neprilagođena brzina izravno povezana s 10 do 15 posto svih prometnih nesreća i oko 30 posto smrtonosnih nesreća. Novije europske analize također upozoravaju da je brzina čimbenik u približno trećini fatalnih sudara, a smanjenje početne brzine za 10 km/h može bitno smanjiti rizik smrtnog ishoda.
Drugim riječima, kazna za brzinu nije samo administrativna reakcija države. Ona je pokušaj da se vozača zaustavi prije nego što ga zaustavi zid, stablo, drugo vozilo ili ljudsko tijelo.
Kazne nisu samo represija, nego prometna preventiva
U Hrvatskoj je nadzor brzine jedan od najmasovnijih oblika prometne kontrole. MUP je u 2025. godini, izvan samih prometnih nesreća, evidentirao 320.046 prekršaja nepropisne brzine, što je 9,1 posto više nego 2024. godine. Fiksni uređaji za nadzor brzine utvrdili su 200.137 takvih prekršaja.
To znači da se ne radi o rubnoj pojavi niti o povremenom problemu nekoliko “divljaka” na cesti. Prebrza vožnja ostaje masovno ponašanje, a masovno ponašanje proizvodi masovne posljedice. Upravo zato zakonodavac strože kažnjava brzinu u naselju, gdje su riziku izloženi pješaci, biciklisti, djeca, starije osobe i svi oni koji u sudaru s vozilom nemaju nikakvu zaštitnu zonu.
U naselju prebrza vožnja najbrže postaje najteži prekršaj
Prema važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, za prekoračenje dopuštene brzine u naselju do 10 km/h propisana je kazna od 30 eura. Za prekoračenje veće od 10 do 20 km/h kazna iznosi 60 eura, a za brzinu veću od 20 do 30 km/h iznad dopuštene 130 eura. Kada vozač u naselju vozi više od 30 do 50 km/h iznad dopuštene brzine, kazna raste na raspon od 390 do 920 eura. Najteži oblik prekršaja nastaje kada se u naselju vozi više od 50 km/h iznad ograničenja: tada zakon propisuje kaznu od 1.320 do 2.650 eura ili zatvor do 60 dana.
Ta razlika nije slučajna. U naselju brzina nije samo pitanje vozačke discipline, nego pitanje preživljavanja ranjivih sudionika prometa. Udar koji bi pri nižoj brzini završio ozljedama pri većoj brzini često završava smrću. Zato se u urbanom prometu sve više govori o zonama 30, smirivanju prometa i projektiranju cesta koje vozača fizički prisiljavaju na razumnu brzinu, a ne samo prometnim znakom mole da uspori.
Izvan naselja brzina vara osjećaj sigurnosti
Na cestama izvan naselja zakon dopušta veće brzine, ali to ne znači da je rizik manji. Naprotiv, izvan naselja česte su teže posljedice jer su brzine veće, zaštitne zone skromnije, a pogreška se događa u uvjetima gdje vozač često precjenjuje preglednost ceste. Zakonski maksimum izvan naselja iznosi 130 km/h na autocestama, 110 km/h na cestama namijenjenima isključivo za promet motornih vozila i brzoj cesti, a 90 km/h na ostalim cestama, osim ako prometni znak ne propisuje drukčije ograničenje.
Za prekoračenje brzine izvan naselja veće od 10 do 30 km/h propisana je kazna od 60 eura. Ako je brzina veća od dopuštene za više od 30 do 50 km/h, kazna iznosi 260 eura. Za prekoračenje veće od 50 km/h izvan naselja propisana je kazna od 660 do 1.990 eura. Vozaču koji takav najteži prekršaj ponovi drugi put izriče se zaštitna mjera zabrane upravljanja najmanje tri mjeseca, a za treći i svaki sljedeći put najmanje šest mjeseci.
Kada novčanik više nije jedina kazna
Kod najtežih prekoračenja brzine kazna više nije samo financijska. Zakon predviđa negativne prekršajne bodove i zaštitne mjere zabrane upravljanja. U naselju, za prekoračenje veće od 50 km/h, vozaču se upisuje šest negativnih prekršajnih bodova, a za prekoračenje od 30 do 50 km/h tri boda. Za prekoračenje od 20 do 30 km/h u naselju upisuju se dva boda. Kod ponavljanja najtežih prekršaja u naselju zabrana upravljanja može trajati najmanje šest mjeseci za drugi put i najmanje 12 mjeseci za treći i svaki sljedeći put.
To je važan dio sustava jer prekršaj brzine nije izolirani trenutak, nego često obrazac ponašanja. Vozač koji jednom pogriješi nije isto što i vozač koji sustavno ignorira ograničenja. Zakon zato posebno cilja ponavljače, jer su upravo oni među najrizičnijim sudionicima prometa.
Tolerancija mjerenja nije dozvola za bržu vožnju
U praksi se često pogrešno tumači takozvana tolerancija brzine. Ona nije dopušteni višak brzine, nego sigurnosna razlika koja se odbija od izmjerene vrijednosti kako bi se ispravila moguća pogreška mjerila ili metode mjerenja. Prema MUP-u, kod mjerenja brzine do 100 km/h odbija se 10 km/h, a kod brzina većih od 100 km/h odbija se 10 posto izmjerene brzine.
Vozač koji se oslanja na toleranciju zapravo vozi na rubu prekršaja i sigurnosnog rizika. A taj rub u stvarnom prometu nije stabilan. Dovoljni su mokar kolnik, ljetna gužva, kamion ispred vozila, sunce u oči, neočekivani motociklist u zavoju ili pješak koji krivo procijeni udaljenost da tolerancija iz pravne kategorije postane potpuno nevažna.
Nova vozila već ulaze u doba nadzora brzine
Prometna sigurnost se više ne oslanja samo na policiju i kazne. Europska regulativa sve snažnije uvodi tehnologiju u samo vozilo. Od 7. srpnja 2024. svi novi motorni automobili, kombiji, kamioni i autobusi koji se prodaju u EU-u moraju imati niz sustava pomoći vozaču, uključujući inteligentnu pomoć za brzinu, sustave upozorenja na umor i nepažnju, signalizaciju naglog kočenja, kamere ili senzore za vožnju unatrag, a kod osobnih automobila i kombija i sustave poput zadržavanja vozila u traci, automatskog kočenja i snimača podataka o događaju.
To ne znači da će automobil preuzeti odgovornost umjesto vozača. Znači da se sustav sigurnosti mijenja: brzina više nije samo pitanje prometnog znaka i policijske patrole, nego i digitalnog upozorenja u kabini. No nijedna tehnologija ne može poništiti osnovnu činjenicu: vozač je taj koji odlučuje hoće li nogu zadržati na gasu ili je maknuti na vrijeme.
Najvažnija prometna odluka često je najjednostavnija
Prebrza vožnja zato ostaje najvidljiviji primjer sukoba između vozačke komocije i javne sigurnosti. Vozaču se čini da štedi vrijeme, ali u stvarnosti povećava zaustavni put, smanjuje prostor za reakciju i u slučaju sudara višestruko povećava energiju udara. U gradu time ugrožava pješake i bicikliste. Na otvorenoj cesti ugrožava sebe, putnike i vozače iz suprotnog smjera. Na autocesti ugrožava sve koji se u nekoliko sekundi mogu naći u lančanom sudaru.
Kazna za brzinu zato nije tek cijena prekršaja. Ona je posljednje upozorenje prije ozbiljnije posljedice. Prvo dolazi novčanik. Zatim negativni bodovi. Potom zabrana upravljanja. U najtežim slučajevima i zatvor. A ako ni to ne zaustavi vozača, cesta ima vlastiti, mnogo brutalniji oblik sankcije.
OKVIR Koliko zapravo košta prebrza vožnja?
U naselju se kazne kreću od 30 eura za najmanja prekoračenja do 2.650 eura ili zatvora do 60 dana za vožnju više od 50 km/h iznad dopuštene brzine. Izvan naselja kazne počinju od 60 eura za prekoračenje veće od 10 do 30 km/h, a za više od 50 km/h iznad dopuštene brzine dosežu 1.990 eura. No stvarni trošak prebrze vožnje ne završava na uplatnici. U njega ulaze negativni bodovi, moguća zabrana upravljanja, veće osiguravateljske posljedice, kaznena ili prekršajna odgovornost u slučaju nesreće i, najteže od svega, mogućnost da jedna pogrešna procjena trajno promijeni nečiji život.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Foto: Vidmir Raič
