U noći sa subote na nedjelju, 25. listopada 2026., u 3 sata kazaljke pomičemo jedan sat unatrag, na 2 sata. Dobivamo mogućnost jednog sata duljeg sna, ali i drukčiji raspored dnevnog svjetla. Jutra će prema satu biti svjetlija, dok će mrak nastupati ranije poslijepodne, upravo u vrijeme pojačanog povratka s posla i iz škole. Istraživanja upozoravaju da takva promjena posebno utječe na sigurnost pješaka i biciklista, dok vozačima dodatne poteškoće stvaraju smanjena vidljivost, jesenski vremenski uvjeti i prilagodba biološkog ritma.

Hrvatska u nedjelju, 25. listopada 2026., prelazi na zimsko, odnosno standardno srednjoeuropsko računanje vremena. Prema Uredbi Vlade Republike Hrvatske i službenoj obavijesti Državnog zavoda za mjeriteljstvo, ljetno računanje vremena završava u 3 sata ujutro, kada se kazaljke vraćaju na 2 sata. Time se noć između subote i nedjelje produljuje za jedan sat, dok će se svakodnevne aktivnosti od sljedećeg jutra odvijati prema novom vremenskom rasporedu. Za većinu građana promjena će značiti tek podešavanje pojedinih satova, ali njezine posljedice za prometnu sigurnost znatno su složenije jer se mijenja odnos između dnevnog svjetla, prometnog opterećenja i vremena u kojem se ljudi svakodnevno kreću cestama.

Pomicanje kazaljki ne mijenja stvarno trajanje dnevnog svjetla, nego njegov položaj u odnosu na službeno vrijeme. Sunce će prema satu izlaziti približno jedan sat ranije, ali će i zalaziti približno jedan sat ranije, uz uobičajene sezonske promjene duljine dana. To znači da će dio jutarnjeg prometa tijekom prvih dana nakon promjene imati povoljnije svjetlosne uvjete, dok će se poslijepodnevni povratak s posla, školske aktivnosti, kupovina i rekreacija sve češće odvijati u sumraku ili mraku. Upravo se u tom razdoblju povećava važnost pravodobnog uočavanja drugih sudionika u prometu, osobito onih koji nisu zaštićeni karoserijom vozila.

Raniji sumrak mijenja rizike u poslijepodnevnom prometu

Prometna sigurnost snažno ovisi o vidljivosti, a prijelaz s dnevnog svjetla na sumrak i mrak mijenja uvjete u kojima vozači opažaju prometne događaje. Pri smanjenom osvjetljenju slabije se razlikuju kontrasti, udaljenosti se mogu teže procjenjivati, a pješaci i biciklisti postaju manje uočljivi u prometnom okruženju. Dodatne poteškoće nastaju zbog refleksije svjetlosti s mokrog kolnika, zasljepljivanja prednjim svjetlima vozila iz suprotnog smjera te magle i oborina, karakterističnih za jesensko razdoblje.

Posebno je osjetljiv poslijepodnevni promet u naseljima, gdje se u kratkom vremenu susreću automobili, autobusi, pješaci, biciklisti i korisnici električnih romobila. Nakon prelaska na zimsko računanje vremena mnogi će se vozači na istim prometnicama, kojima su prethodnih dana prolazili pri dnevnom svjetlu, odjednom naći u znatno tamnijem okruženju. Prometna situacija pritom može ostati gotovo jednaka, ali će raspoloživo vrijeme za vizualno prepoznavanje opasnosti biti manje. Takve okolnosti posebno su važne na slabo osvijetljenim pješačkim prijelazima, raskrižjima, autobusnim stajalištima i prilazima školama.

Treba naglasiti da povećani rizik ne proizlazi isključivo iz samog pomicanja sata. Jesenski dio godine karakteriziraju postupno skraćivanje dana, promjenjivi vremenski uvjeti i drukčije dnevne navike. Međutim, promjena računanja vremena naglo premješta dio uobičajenog poslijepodnevnog prometa u tamnije uvjete, što stvara dodatni izazov za vozače i druge sudionike.

Američko istraživanje pokazalo je porast smrtonosnih nesreća s pješacima i biciklistima

Znanstvena istraživanja potvrđuju da se učinci sezonskog pomicanja sata razlikuju prema kategorijama sudionika u prometu. Posebno je zanimljivo istraživanje američkog Insurance Institute for Highway Safety, objavljeno 2025. u časopisu Journal of Safety Research, u kojem su analizirani podaci o prometnim nesrećama sa smrtnim posljedicama u Sjedinjenim Američkim Državama od 2010. do 2019. godine. Istraživači su uspoređivali petotjedna razdoblja prije i nakon proljetne i jesenske promjene vremena, usmjeravajući pozornost na razdoblja u kojima je pomicanje sata promijenilo uvjete dnevnog osvjetljenja.

Rezultati su pokazali da se u pet tjedana nakon jesenskog pomicanja sata broj smrtonosnih nesreća u kojima su stradali pješaci i biciklisti povećao za približno 13 posto, dok se broj smrtonosnih nesreća među osobama u motornim vozilima smanjio za 7,1 posto. Nakon proljetnog pomicanja sata zabilježen je obrnut obrazac, odnosno porast smrtonosnih nesreća s osobama u vozilima i smanjenje onih s pješacima i biciklistima. Istraživači su zaključili da su promjene prirodnog osvjetljenja posebno snažno povezane sa stradavanjem pješaka i biciklista.

Te podatke potrebno je tumačiti oprezno. Riječ je o američkom istraživanju, a promjene u broju nesreća tijekom petotjednih razdoblja ne dokazuju da je za svaku zabilježenu razliku odgovorno samo pomicanje sata. Na rezultate mogu utjecati vremenske prilike, prometno opterećenje, sezonsko ponašanje i drugi čimbenici. Novije analize dodatno upozoravaju na važnost razdvajanja sezonskih promjena od neposrednog učinka pomicanja kazaljki. Ipak, nalazi jasno potvrđuju potrebu da se sigurnost pješaka i biciklista promatra u odnosu na doba dana i stvarne svjetlosne uvjete, a ne samo kroz ukupan broj nesreća.

Pješaci i biciklisti postaju najosjetljiviji sudionici u prometu

Pješaci su posebno izloženi opasnosti jer ih vozači pri slabijoj vidljivosti mogu uočiti prekasno, osobito ako nose tamnu odjeću ili prelaze cestu na nedovoljno osvijetljenim mjestima. Činjenica da se osoba nalazi na obilježenom pješačkom prijelazu ne jamči da će je svaki vozač pravodobno primijetiti. Zbog toga je tijekom jesenskih i zimskih mjeseci potrebno povećati pozornost na pješačkim prijelazima, ali i dodatno provjeravati njihovu osvijetljenost, preglednost i udaljenost s koje vozači mogu prepoznati osobe koje namjeravaju prijeći kolnik.

Posebnu pozornost zahtijevaju djeca koja se kreću prema školi ili se vraćaju s izvannastavnih aktivnosti. Njihovo ponašanje može biti manje predvidljivo, a zbog manje tjelesne visine mogu biti djelomično zaklonjena parkiranim vozilima, ogradama i drugim objektima uz prometnicu. Sličan problem postoji kod starijih pješaka, kojima za prelazak kolnika može biti potrebno više vremena. U takvim okolnostima odgovornost vozača uključuje pravodobno smanjivanje brzine, povećanje pozornosti i spremnost na zaustavljanje prije mogućeg konflikta.

Za bicikliste i korisnike električnih romobila vidljivost je još važnija zbog njihovih relativno malih dimenzija i čestog kretanja uz rub kolnika ili na posebnim prometnim površinama koje se sijeku s cestama. Hrvatski propisi određuju da bicikl i osobno prijevozno sredstvo od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju pri smanjenoj vidljivosti, moraju imati upaljeno bijelo svjetlo sprijeda i crveno straga. Korištenje reflektirajućih elemenata, ispravne rasvjete i odjeće koja povećava uočljivost dodatno smanjuje mogućnost da vozač prekasno primijeti njihovo približavanje.

Sat duljeg sna ne znači automatski i bolju koncentraciju

Jesensko pomicanje sata često se predstavlja kao povoljnije od proljetnog jer pruža mogućnost jednog sata duljeg spavanja. Takav zaključak djelomično je opravdan, budući da proljetni prijelaz skraćuje raspoloživo vrijeme za san, ali ljudski organizam ne prilagođava se promjenama dnevnog ritma isključivo prema broju sati provedenih u krevetu. Na osjećaj budnosti utječu biološki sat, redovitost odlaska na spavanje, izloženost dnevnom svjetlu, radne obveze i individualne navike.

Kod dijela ljudi promjena vremena može privremeno poremetiti uobičajeni ritam spavanja i budnosti, premda su učinci jesenskog prijelaza općenito drukčiji od učinaka proljetnog gubitka jednog sata sna. To je posebno važno za profesionalne vozače, radnike u smjenama i osobe koje tijekom ranih jutarnjih ili kasnih večernjih sati provode mnogo vremena u prometu. Pospanost može usporiti reakcije, smanjiti pozornost i povećati mogućnost pogrešne procjene prometne situacije.

Vozačima se zato preporučuje da tijekom prvih dana nakon promjene održavaju što redovitiji raspored spavanja, izbjegavaju vožnju kada osjećaju izraženu pospanost i planiraju odmore tijekom duljih putovanja. Profesionalni prijevoznici trebaju osobitu pozornost posvetiti rasporedu vožnje i odmora svojih zaposlenika, kao i pravilnom evidentiranju radnog vremena tijekom noći u kojoj se razdoblje između dva i tri sata ponavlja.

Obvezna dnevna svjetla u Hrvatskoj počinju 1. studenoga, a ne pomicanjem sata

Prelazak na zimsko računanje vremena donosi i jednu važnu zakonsku pojedinost koju vozači često pogrešno tumače. Prema članku 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na motornim vozilima tijekom vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla od 1. studenoga do 31. ožujka. Dakle, obveza nije vezana uz dan početka zimskog računanja vremena, nego uz zakonom određeno kalendarsko razdoblje.

To znači da pomicanje sata 25. listopada samo po sebi ne aktivira navedenu sezonsku obvezu korištenja svjetala tijekom dana. Međutim, noću i pri smanjenoj vidljivosti odgovarajuća svjetla moraju biti upaljena neovisno o datumu, pa vozači ne bi trebali čekati 1. studenoga kako bi prilagodili osvjetljenje vozila. Za mopede i motocikle obveza korištenja kratkih svjetala tijekom dnevne vožnje vrijedi cijele godine.

Posebnu pozornost zahtijevaju suvremeni automobili opremljeni automatskim dnevnim svjetlima. Takva svjetla prvenstveno služe povećanju uočljivosti vozila tijekom dana i ne mogu zamijeniti kratka svjetla u uvjetima u kojima je potrebno osvijetliti cestu. Kod dijela vozila uključena dnevna svjetla ne znače da su istodobno upaljena i odgovarajuća stražnja pozicijska svjetla. Zbog toga vozač treba provjeriti koji je način osvjetljenja aktivan, osobito tijekom sumraka, kiše i magle, umjesto da se bezuvjetno oslanja na automatske postavke.

Mokar kolnik, magla i bura dodatno će otežavati promet

Prijelaz na zimsko računanje vremena ove se godine podudara s promjenjivim vremenskim uvjetima na hrvatskim prometnicama. Hrvatski autoklub u prognozi za nedjelju, 25. listopada, upozorava na mogućnost smanjene vidljivosti zbog magle, lokalne poledice na vlažnim cestama u unutrašnjosti te jake bure s olujnim udarima u podvelebitskom području. Moguća su i ograničenja prometa za pojedine kategorije vozila na Jadranskoj magistrali. Takve okolnosti dodatno povećavaju važnost pravodobnog informiranja o stanju na cestama i prilagodbe brzine stvarnim uvjetima.

Pri vožnji po mokrom ili skliskom kolniku vozač mora računati na slabije prianjanje guma i produljenje zaustavnog puta. U magli se posebno povećava opasnost od zakašnjelog prepoznavanja vozila koja se kreću sporije ili su zaustavljena, dok odsjaj prednjih svjetala na mokrom asfaltu može otežati uočavanje pješaka i prometnih oznaka. U takvim uvjetima najveća dopuštena brzina često nije i sigurna brzina, pa ju je potrebno dodatno smanjiti prema preglednosti i stanju prometnice.

Dodatni sigurnosni problem predstavlja neispravna ili nepravilno podešena rasvjeta vozila, istrošene metlice brisača, zaprljano vjetrobransko staklo i zamagljivanje unutrašnjosti. Upravo je početak tamnijeg dijela godine prikladan trenutak za provjeru tehničkog stanja tih dijelova vozila jer oni neposredno utječu na vozačevu sposobnost pravodobnog prepoznavanja prometnih opasnosti.

Sigurnost ne ovisi samo o vozaču nego i o osvijetljenosti prometnice

Jesensko pomicanje sata pruža priliku za razmatranje infrastrukturnih mjera koje mogu smanjiti opasnost tijekom sumraka i noćne vožnje. U urbanim sredinama posebno je važno osigurati odgovarajuću rasvjetu pješačkih prijelaza, autobusnih stajališta, raskrižja i školskih prilaza, dok na izvangradskim prometnicama veću važnost dobivaju kvalitetne retroreflektirajuće oznake na kolniku, prometni znakovi i pravodobno upozoravanje na zavoje i druge opasne dijelove ceste.

Suvremeni koncept sigurnog sustava, poznat kao Safe System, podrazumijeva da cestovna infrastruktura treba biti projektirana tako da smanjuje vjerojatnost pogreške i ublažava njezine posljedice. U kontekstu zimskog računanja vremena to znači da nije dovoljno pozivati vozače na povećani oprez, nego je potrebno prepoznati lokacije na kojima se uobičajena poslijepodnevna kretanja pješaka i biciklista odjednom odvijaju pri znatno slabijem osvjetljenju. Takve bi lokacije trebalo analizirati prema prometnom opterećenju, brzini motornih vozila, intenzitetu pješačkih tokova i stvarnim uvjetima vidljivosti.

Za Hrvatsku bi posebno korisna bila analiza prometnih nesreća tijekom nekoliko tjedana prije i nakon jesenskog pomicanja sata, razvrstana prema satu nastanka, svjetlosnim uvjetima, vremenskim prilikama i kategoriji sudionika. Takva analiza morala bi uzeti u obzir i sezonske promjene te prometnu izloženost, kako se učinak pomicanja sata ne bi zamijenio s općim porastom rizika tijekom jeseni i zime.

Europa još nije odlučila hoće li ukinuti sezonsko pomicanje sata

Rasprava o opravdanosti pomicanja satova već godinama traje na razini Europske unije. Europska komisija predložila je 2018. ukidanje sezonskih promjena vremena, a Europski parlament 2019. podržao je taj prijedlog. Međutim, Vijeće Europske unije nije usuglasilo konačno stajalište, pa se postojeći sustav nastavlja primjenjivati. Europska komisija u međuvremenu je pokrenula dodatnu procjenu mogućih posljedica ukidanja sezonskih promjena, uključujući učinke na promet, gospodarstvo, zdravlje i svakodnevni život građana.

S prometno-sigurnosnog stajališta pitanje odabira stalnog ljetnog ili stalnog standardnog vremena znatno je složenije od same rasprave o jednom satu sna. Stalno ljetno vrijeme omogućilo bi više dnevnog svjetla u poslijepodnevnim satima, ali bi tijekom zimskih mjeseci značilo kasniji izlazak sunca i dulju jutarnju tamu. Stalno standardno vrijeme imalo bi drukčiju raspodjelu svjetla, s mogućim prednostima za jutarnje aktivnosti, ali uz raniji poslijepodnevni mrak. Zbog toga odluke treba temeljiti na usporedbi učinaka za različite skupine sudionika u prometu, a ne samo na ukupnim pokazateljima prometnih nesreća.

Jedan sat na satu, ali dugotrajnije promjene uvjeta vožnje

Povratak na zimsko računanje vremena predstavlja kalendarski događaj koji traje samo jedan trenutak, ali označava početak razdoblja u kojem se velik dio svakodnevnog prometa odvija pri slabijoj vidljivosti. Za vozače to znači potrebu za prilagodbom brzine, povećanjem sigurnosnog razmaka, pravilnim korištenjem svjetala i posebnom pozornošću prema pješacima i biciklistima. Za ranjive sudionike u prometu povećava se važnost vlastite uočljivosti, dok upravitelji cesta i lokalne vlasti dobivaju dodatnu odgovornost za kvalitetu rasvjete, preglednost i sigurnost prometne infrastrukture.

Promjena koja nastupa 25. listopada neće sama po sebi odrediti koliko će prometnih nesreća biti zabilježeno na hrvatskim cestama. Međutim, istraživanja potvrđuju da raspored dnevnog svjetla ima važnu ulogu u sigurnosti pojedinih kategorija sudionika, osobito pješaka i biciklista. Upravo zato početak zimskog računanja vremena treba promatrati kao povod za konkretnu prilagodbu ponašanja, prometnog nadzora i infrastrukturnih uvjeta.

Kazaljke ćemo u nedjelju vratiti jedan sat unatrag, ali prometne navike moramo prilagoditi novom rasporedu svjetla. Najvažnija promjena neće se dogoditi u tri sata ujutro, nego tijekom sljedećih poslijepodneva, kada će na istim cestama, u isto vrijeme i uz približno jednak promet, vozači morati znatno pozornije prepoznavati pješake, bicikliste i druge opasnosti u mraku.

....

Tekst: Vidmir Raič

Infografika: Petar Kolovrat