06
ožu 2026
ožu 2026
Balkan i istočna Europa i dalje iznad europskog prosjeka smrtnosti na cestama
Sigurnost cestovnog prometa i dalje je jedan od ključnih izazova javnih politika u Europi. Unatoč napretku u tehnologiji vozila, razvoju infrastrukture i pojačanoj provedbi prometnih propisa, razlike među europskim državama i dalje su velike. Najnovija analiza temeljena na podacima o smrtnosti na cestama pokazuje da su pojedine države jugoistočne i istočne Europe i dalje znatno iznad europskog prosjeka, dok nordijske zemlje potvrđuju reputaciju najviših standarda prometne sigurnosti.
Prema najnovijim podacima za 2025. godinu, Srbija predvodi ljestvicu europskih zemalja s najvećom stopom smrtnosti u prometu. Na milijun stanovnika ondje je zabilježeno 78 poginulih osoba, čime se ta zemlja nalazi na samom vrhu ljestvice najopasnijih cesta u Europi. Odmah iza nje slijede Rumunjska sa 77 poginulih na milijun stanovnika te Bugarska sa 74. Iako je Bugarska u prethodnim analizama zauzimala prvo mjesto, najnoviji podaci pokazuju blago poboljšanje u odnosu na ranije godine.
Pozitivan trend u Hrvatskoj
Posebnu pozornost privlači činjenica da se među prvih pet zemalja s najvišom stopom smrtnosti nalaze i Grčka te Hrvatska. U Grčkoj je u 2024. godini zabilježeno 64 poginulih na milijun stanovnika, dok je u Hrvatskoj ta stopa iznosila 62. Time se Hrvatska nalazi na petom mjestu ljestvice najopasnijih europskih država za vožnju.
Ipak, hrvatski trend pokazuje određeno poboljšanje. Naime, godinu ranije stopa smrtnosti iznosila je 71 poginulu osobu na milijun stanovnika, što znači da je tijekom posljednje godine zabilježen pad. Unatoč tome, Hrvatska je i dalje osjetno iznad prosjeka Europske unije, što potvrđuje kako su prometna sigurnost, infrastruktura i prometna kultura i dalje važna područja javne politike.
U nastavku ljestvice nalaze se Latvija i Portugal, obje sa 60 poginulih na milijun stanovnika. Iako Portugal u europskoj javnosti često ima reputaciju turistički privlačne i prometno razvijene zemlje, statistika pokazuje da su rizici na cestama i dalje relativno visoki. Mađarska i Poljska bilježe po 52 poginule osobe na milijun stanovnika, dok Italija zatvara prvih deset s 51 poginulom osobom.
Popularne turističke destinacije i prometni rizici
Posebno je zanimljivo da se među zemljama s relativno visokim stopama smrtnosti nalaze i neke od najpopularnijih europskih turističkih destinacija. Hrvatska, Grčka, Portugal i Italija svake godine privlače desetke milijuna turista koji velikim dijelom koriste cestovni promet za putovanja unutar tih zemalja.
Za turiste koji putuju automobilom to znači da je potrebno dodatno razumjeti lokalne prometne uvjete, infrastrukturu i prometnu kulturu. Veći prometni intenzitet tijekom turističke sezone, različiti standardi infrastrukture te specifične navike vozača mogu povećati rizik na cestama, osobito u razdobljima najvećih migracija putnika.
Nordijske zemlje kao primjer visoke razine sigurnosti
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se države s najvišim standardima prometne sigurnosti. Norveška se ponovno pokazala najsigurnijom europskom državom za vožnju, sa samo 16 poginulih osoba na milijun stanovnika. To je čak 64 posto manje od europskog prosjeka.
Odmah iza Norveške nalaze se Švedska s 20 poginulih na milijun stanovnika te Malta s 21 poginulom osobom. Nordijske zemlje već desetljećima provode sustavne politike prometne sigurnosti, uključujući koncept “Vision Zero”, koji ima za cilj potpuno eliminirati smrtne slučajeve i teške ozljede u prometu.
Takav pristup temelji se na kombinaciji visoke kvalitete infrastrukture, snažne provedbe prometnih pravila, edukacije vozača te stalnih ulaganja u sigurnosne tehnologije u vozilima.
Trajna prometna podjela Europe
Analiza podataka otkriva i jasnu geografsku podjelu unutar Europe. Balkanske i istočnoeuropske zemlje u pravilu imaju više stope smrtnosti u prometu, dok sjeverne i zapadne države postižu znatno bolje rezultate.
Razlozi za takvu razliku višestruki su. Oni uključuju razinu ulaganja u prometnu infrastrukturu, kvalitetu prometnog nadzora, stanje voznog parka, ali i društvene obrasce ponašanja u prometu. U državama koje imaju dugoročnu strategiju sigurnosti prometa, uz snažne institucije i kontinuirana ulaganja, rezultati su vidljivo bolji.
Upravo zato prometna sigurnost ostaje jedno od ključnih područja javnih politika u Europi. Iako pojedine zemlje bilježe napredak, statistika jasno pokazuje da je prostor za poboljšanje i dalje velik, osobito u jugoistočnom dijelu kontinenta.
Hrvatska u europskom kontekstu između napretka i strukturnih izazova
Podaci o prometnim nesrećama pokazuju da se Hrvatska i dalje nalazi iznad prosjeka Europske unije kada je riječ o smrtnosti na cestama. Prema najnovijim procjenama za 2024. godinu, u Hrvatskoj su zabilježene 62 poginule osobe na milijun stanovnika, čime se zemlja svrstava među države s relativno visokim prometnim rizikom. Iako je riječ o poboljšanju u odnosu na 2023. godinu, kada je stopa iznosila 71 poginulu osobu na milijun stanovnika, Hrvatska se i dalje nalazi među prvih pet europskih država s najvećom stopom smrtnosti u prometu.
U apsolutnim brojkama, na hrvatskim je cestama tijekom 2024. godine poginulo oko 239 osoba. Dugoročniji trend ipak pokazuje postupno smanjenje smrtnosti u prometu u odnosu na razdoblje prije desetak godina. Početkom prošlog desetljeća Hrvatska je često bilježila više od 80 poginulih osoba na milijun stanovnika, što je ukazivalo na znatno veće prometne rizike nego danas. Sustavne kampanje prometne sigurnosti, modernizacija prometne infrastrukture te snažnija policijska kontrola doprinijeli su postupnom smanjenju tog pokazatelja.
Ipak, razlika u odnosu na najsigurnije europske zemlje i dalje je velika. Dok Hrvatska bilježi više od 60 poginulih na milijun stanovnika, nordijske zemlje poput Norveške i Švedske imaju tri do četiri puta niže stope smrtnosti. Takva razlika ukazuje na činjenicu da sigurnost cestovnog prometa nije samo pitanje infrastrukture, nego i prometne kulture, sustava nadzora, kvalitete voznog parka te učinkovitosti preventivnih politika.
U hrvatskom prometnom sustavu i dalje se izdvajaju nekoliko ključnih rizičnih čimbenika. Među njima su neprilagođena brzina, vožnja pod utjecajem alkohola, nedovoljna uporaba sigurnosnih pojaseva te povećani rizici u noćnim i vikend prometnim razdobljima. Poseban problem predstavljaju i ranjive skupine sudionika u prometu, osobito motociklisti, biciklisti i pješaci, koji u prometnim nesrećama često stradavaju s težim posljedicama.
S druge strane, Hrvatska posljednjih godina provodi niz mjera usmjerenih na povećanje sigurnosti na cestama. One uključuju modernizaciju prometne infrastrukture, uvođenje inteligentnih prometnih sustava, povećanje broja kamera za nadzor brzine te razvoj edukativnih kampanja o sigurnom ponašanju u prometu. Dugoročni cilj tih politika usklađen je s europskom strategijom „Vizija nula“, čiji je cilj postupno smanjiti broj poginulih i teško ozlijeđenih u prometu na minimum.
U tom kontekstu, položaj Hrvatske na europskoj ljestvici prometne sigurnosti treba promatrati i kao upozorenje i kao poticaj za daljnja ulaganja u sigurnost cestovnog prometa. Iako je napredak vidljiv, statistika jasno pokazuje da su dodatne mjere u području infrastrukture, edukacije vozača i prometne kontrole nužne kako bi se hrvatske ceste približile standardima najsigurnijih europskih država.
....
Tekst i foto: Petar Kolovrat
Grafika: Vidmir Raaič
