10
ožu 2026
ožu 2026
Sigurnosni izazov na sjecištu dvaju prometnih sustava
Pružni ili željezničko-cestovni prijelazi predstavljaju jednu od najosjetljivijih točaka prometnog sustava jer se na njima susreću dva infrastrukturna sustava različite dinamike i sigurnosne logike – željeznički i cestovni promet. Za razliku od cestovnog prometa, koji je fleksibilan i disperziran, željeznički promet karakterizira velika masa vlakova, dugi zaustavni put i ograničena mogućnost manevriranja. Upravo zbog toga svaka pogreška sudionika cestovnog prometa na pružnom prijelazu može imati teške posljedice.
U Hrvatskoj su pružni prijelazi posebno važni jer željeznička mreža presijeca velik broj lokalnih i regionalnih prometnica, osobito u urbanim i prigradskim područjima te u ravničarskim dijelovima zemlje. Sigurnost na tim lokacijama stoga je ključna komponenta ukupne sigurnosti cestovnog prometa.
Koliko pružnih prijelaza ima Hrvatska?
Željezničkom infrastrukturom u Hrvatskoj upravlja HŽ Infrastruktura, koja održava ukupno 2.617 kilometara željezničkih pruga. Na toj mreži nalazi se oko 1.429 željezničko-cestovnih prijelaza, uz 550 kolodvora i stajališta, 113 tunela i 552 mosta.
Ti prijelazi nisu jednako opremljeni sigurnosnom opremom. Tradicionalno se dijele na dvije osnovne skupine:
- pasivno osigurani prijelazi – označeni prometnim znakovima poput Andrijinog križa i znaka STOP
- aktivno osigurani prijelazi – opremljeni svjetlosno-zvučnom signalizacijom, polubranicima ili punim branicima.
Podaci pokazuju da je znatan dio prijelaza i dalje osiguran samo prometnom signalizacijom. Primjerice, prema ranijim analizama HŽ Infrastrukture, više od 900 prijelaza osigurano je samo prometnim znakovima, dok je oko 600 prijelaza opremljeno aktivnim signalno-sigurnosnim uređajima poput svjetlosnih signala i brklji.
Takva struktura infrastrukture pokazuje da su mnogi prijelazi tehnički zastarjeli ili nedovoljno osigurani, osobito na lokalnim i regionalnim prugama.
Pružni prijelazi kao prometni rizik
Pružni prijelazi spadaju među prometne lokacije s povećanim rizikom od nesreća. Iako se željezničke nesreće relativno rijetko događaju u usporedbi s cestovnim prometom, posljedice sudara vlaka i vozila gotovo su uvijek teške.
Analize sigurnosti pokazuju da uzrok većine nesreća na pružnim prijelazima nije tehnički kvar nego ponašanje sudionika cestovnog prometa. U brojnim slučajevima vozači ignoriraju spuštene polubranike, svjetlosnu signalizaciju ili zvučna upozorenja. Policijske kontrole u Zagrebu, primjerice, često bilježe vozače i pješake koji prelaze prugu unatoč aktivnoj signalizaciji, čime se izlažu ozbiljnom riziku.
Slični trendovi vidljivi su i na razini Europe. Statistički podaci pokazuju da su nesreće na pružnim prijelazima jedan od glavnih sigurnosnih izazova željezničkog sustava, a u pojedinim godinama zabilježen je i porast broja takvih nesreća.
Poseban problem predstavljaju prijelazi u urbanim zonama. Samo na području Zagreba postoji više od 30 pružnih prijelaza, od kojih su neki smješteni na vrlo prometnim gradskim prometnicama.
Modernizacija i ulaganja u sigurnost
U posljednjih nekoliko godina Hrvatska provodi niz projekata modernizacije pružnih prijelaza uz potporu europskih fondova. Cilj tih projekata je smanjiti broj nesreća i podići razinu sigurnosti kroz:
- ugradnju automatske svjetlosno-zvučne signalizacije
- postavljanje polubranika ili brklji
- modernizaciju signalno-sigurnosnih sustava
- uklanjanje pojedinih prijelaza i izgradnju nadvožnjaka ili podvožnjaka.
Jedan od projekata modernizacije obuhvaća više od 90 pružnih prijelaza, na kojima se ugrađuju LED signalni sustavi, zvučna upozorenja i polubranici kako bi se smanjio rizik sudara.
Istodobno, modernizacija željezničkih koridora, poput pruge Zagreb – Rijeka, uključuje i uklanjanje pojedinih pružnih prijelaza te njihovu zamjenu nadvožnjacima ili podvožnjacima, što je dugoročno najsigurnije rješenje.
Budućnost pružnih prijelaza u kontekstu razvoja infrastrukture
Razvoj željezničke infrastrukture u Europi ide u smjeru povećanja brzine vlakova i povećanja kapaciteta pruga. U takvom sustavu pružni prijelazi postaju sve veći sigurnosni problem.
U razvijenim željezničkim sustavima postoji jasan trend postupnog ukidanja pružnih prijelaza i njihove zamjene deniveliranim križanjima – nadvožnjacima i podvožnjacima. Razlog je jednostavan: pri većim brzinama vlakova i većem prometnom opterećenju rizik na razini prijelaza postaje neprihvatljiv.
Hrvatska će u sljedećim desetljećima morati slijediti taj trend. Planovi modernizacije željezničkih koridora u okviru transeuropske prometne mreže (TEN-T) predviđaju postupno smanjivanje broja pružnih prijelaza, osobito na glavnim prometnim pravcima.
Pružni prijelazi ostaju jedna od ključnih sigurnosnih točaka prometnog sustava u Hrvatskoj. S više od 1.400 prijelaza na relativno maloj željezničkoj mreži, oni predstavljaju mjesto potencijalnog konflikta između cestovnog i željezničkog prometa. Modernizacija signalizacije i edukacija sudionika prometa mogu smanjiti rizik, ali dugoročno rješenje leži u infrastrukturnim promjenama – prije svega u zamjeni pružnih prijelaza nadvožnjacima i podvožnjacima.
Razvoj željezničkog prometa, povećanje brzine vlakova i rast mobilnosti zahtijevat će sustavno smanjivanje broja takvih križanja. Upravo će sposobnost države da modernizira ta kritična mjesta u velikoj mjeri odrediti razinu sigurnosti cestovnog i željezničkog prometa u Hrvatskoj u desetljećima koja dolaze.
...
Tekst i foto: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič
