26
pro 2025
pro 2025
Kako se sigurno kretati prometnicama kada priroda postavlja najteže izazove vozačima?
Zimski mjeseci svake godine iznova potvrđuju da su upravo tada uvjeti vožnje najzahtjevniji i najnepredvidljiviji. Snijeg, poledica, magla, niske temperature, kraći dani i učestale oborine značajno mijenjaju karakter cestovne infrastrukture i ponašanje vozila na kolniku. U takvim okolnostima i najmanja pogreška, inače zanemariva u suhim i stabilnim uvjetima, može dovesti do ozbiljnih prometnih nesreća s teškim posljedicama.
Zimska vožnja nije samo tehničko pitanje opremljenosti vozila, već i pitanje mentalne pripreme vozača, prilagodbe stila vožnje i razumijevanja fizike kretanja vozila na skliskoj podlozi. Upravo zato sigurnost cestovnog prometa tijekom zime počinje znatno prije samog polaska na cestu.
Priprema vozila kao temelj sigurnosti
Ispravnost i prilagođenost vozila zimskim uvjetima predstavlja prvu i najvažniju liniju obrane od nesreća. Zimske gume, bilo da je riječ o zimskim ili cjelogodišnjim s odgovarajućom oznakom, nisu preporuka nego nužnost. Njihova smjesa i profil osmišljeni su tako da zadrže elastičnost na niskim temperaturama i osiguraju bolje prianjanje na snijegu, ledu i mokrom kolniku.
Jednaku važnost imaju i ispravni kočioni sustav, napunjena i kvalitetna tekućina za pranje vjetrobrana otporna na smrzavanje, kao i potpuno funkcionalni brisači. Slaba vidljivost jedna je od ključnih opasnosti zimske vožnje, stoga čisto vjetrobransko staklo i ispravna rasvjeta mogu biti presudni u pravovremenom uočavanju opasnosti.
Ne treba zanemariti ni tlak u gumama, koji se s padom temperature smanjuje, kao ni stanje akumulatora, koji je zimi izložen većem opterećenju. Vozilo koje je tehnički spremno znatno povećava sigurnosnu marginu, ali samo ako je vozač spreman prilagoditi svoje ponašanje.
Prilagodba brzine i razmaka
Jedno od najčešćih pogrešnih uvjerenja vozača jest da su ograničenja brzine uvijek sigurna granica. U zimskim uvjetima to jednostavno nije točno. Brzina mora biti prilagođena stanju kolnika, vidljivosti i gustoći prometa, često znatno ispod zakonski dopuštenog maksimuma.
Na snijegu i poledici zaustavni put može biti višestruko dulji nego na suhom asfaltu, čak i pri relativno malim brzinama. Zbog toga je povećanje sigurnosnog razmaka između vozila ispred jedna od najvažnijih preventivnih mjera. Razmak koji je ljeti dovoljan, zimi postaje opasno kratak i ostavlja premalo vremena za reakciju.
Upravljanje vozilom na skliskom kolniku
Zimski kolnik zahtijeva nježne i odmjerene pokrete. Nagla kočenja, brza ubrzanja i oštri pokreti upravljačem lako dovode do gubitka kontrole nad vozilom. Posebnu pažnju treba obratiti na mostove, nadvožnjake i zasjenjene dijelove ceste, gdje se poledica javlja i zadržava znatno dulje nego na ostatku kolnika.
Kod vožnje nizbrdicom i uzbrdicom važno je unaprijed planirati kretanje, koristiti niže stupnjeve prijenosa i izbjegavati nagle promjene brzine. Elektronički sustavi pomoći u vožnji, poput ABS-a i ESP-a, mogu značajno pomoći, ali oni ne mogu nadomjestiti fizikalna ograničenja prianjanja guma na ledu.
Vidljivost i psihološki faktor vožnje
Zima donosi i znatno lošiju vidljivost, ne samo zbog magle, snijega i kiše, nego i zbog kraćih dana. Vožnja u sumrak i noću zahtijeva dodatnu koncentraciju i smanjenje brzine. Zamagljena stakla, prljavi farovi ili neprilagođena svjetla mogu dodatno smanjiti ionako ograničeno vidno polje.
Psihološki aspekt vožnje zimi često se podcjenjuje. Umor, stres, nestrpljenje i precjenjivanje vlastitih sposobnosti dovode do rizičnih odluka. Zimski uvjeti traže smirenost, strpljenje i prihvaćanje činjenice da putovanje može trajati dulje nego u idealnim okolnostima.
Planiranje putovanja i odgovorno ponašanje
Sigurna zimska vožnja započinje planiranjem. Provjera vremenske prognoze i stanja na cestama, odabir sigurnije rute te izbjegavanje putovanja u najtežim uvjetima kada to nije nužno, često su najbolja odluka. U vozilu je preporučljivo imati osnovnu zimsku opremu, poput lopate, strugalice za led, tople odjeće i napunjenog mobilnog telefona.
Odgovorno ponašanje vozača u zimskim uvjetima nije samo osobna odgovornost, već i društvena obveza. Svaka prilagodba brzine, svaki povećani razmak i svaka odgođena vožnja u lošim uvjetima izravno doprinose smanjenju broja prometnih nesreća.
Zima traži drugačiji mentalitet vožnje
Zimski uvjeti na cestama ne praštaju rutinu i automatizam. Oni zahtijevaju promjenu načina razmišljanja, veću pažnju i poštivanje ograničenja koja nameću priroda i fizika. Sigurnost cestovnog prometa zimi ne ovisi samo o stanju cesta i radu zimskih službi, nego ponajprije o odgovornosti svakog pojedinog vozača.
Vožnja prilagođena zimskim uvjetima nije znak slabosti ili nesigurnosti, već pokazatelj zrelosti i svijesti o vlastitoj i tuđoj sigurnosti. U takvom pristupu leži ključ smanjenja nesreća i očuvanja života na hrvatskim cestama tijekom najizazovnijeg dijela godine.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Grafika: Vidmir Raič
