18
pro 2025
pro 2025
Kako nastaje magla, gdje je u Hrvatskoj najčešća i zašto predstavlja jednu od najpodcjenjenijih prijetnji sigurnosti vožnje?
Meteorološki fenomen koji mijenja percepciju prostora
Magla je meteorološka pojava koja nastaje kada se sitne kapljice vode ili ledeni kristali zadrže u prizemnom sloju atmosfere i smanje vidljivost na manje od tisuću metara. Iako se u svakodnevnom govoru često doživljava kao obična vremenska neprilika, u meteorološkom smislu magla predstavlja specifičan oblik oblaka u dodiru s tlom, čije nastajanje ovisi o kombinaciji temperature zraka, vlažnosti, reljefa i slabog strujanja zraka. U praksi to znači da se magla najčešće javlja u stabilnim atmosferskim uvjetima, osobito u noćnim i jutarnjim satima, kada dolazi do hlađenja tla i kondenzacije vlage u zraku.
Gdje i kada je magla najčešća u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je magla izrazito povezana s geografskim i klimatskim posebnostima pojedinih regija. Kontinentalni dio zemlje, osobito nizinski prostori Panonske Hrvatske, redovito se suočavaju s čestom i dugotrajnom maglom tijekom jeseni i zime. Područja uz rijeke Savu, Dravu, Kupu i Muru, kao i šire zagrebačko područje, bilježe česte pojave radijacijske magle, koja se zadržava satima, ponekad i danima, osobito tijekom razdoblja temperaturnih inverzija. U gorskim predjelima magla se često javlja u obliku orografske magle, dok se na Jadranu, iako rjeđe, može pojaviti advekcijska magla, najčešće u proljetnim mjesecima kada topli i vlažni zrak nailazi na hladniju morsku površinu.
Magla kao ozbiljan sigurnosni izazov u prometu
S gledišta sigurnosti cestovnog prometa, magla predstavlja jedan od najopasnijih vremenskih uvjeta, upravo zato što drastično smanjuje vidljivost, narušava prostornu orijentaciju vozača i produljuje vrijeme reakcije. U uvjetima guste magle vozač gubi mogućnost pravodobnog uočavanja prepreka, pješaka, biciklista, zaustavljenih vozila ili naglih promjena u prometnoj situaciji. Poseban problem predstavlja subjektivni doživljaj brzine, jer u magli vozači često imaju osjećaj da se kreću sporije nego što to stvarno čine, što dovodi do neprilagođene brzine i povećanog rizika od naleta.
Vidljivost, brzina i lančane nesreće
Jedna od najopasnijih posljedica vožnje u magli jest povećan rizik od lančanih prometnih nesreća. Na autocestama i brzim cestama, gdje su brzine inače više, iznenadna pojava guste magle može dovesti do situacije u kojoj vozači u kratkom razmaku nailaze na zaustavljena ili usporena vozila, bez dovoljno vremena za kočenje. U takvim uvjetima i manja pogreška može imati teške posljedice, osobito ako se ne poštuje sigurnosni razmak i ako se brzina ne prilagodi stvarnoj vidljivosti, a ne dopuštenim ograničenjima.
Svjetla, razmak i pravilna percepcija prostora
Prilagodba vožnje magli zahtijeva svjesnu promjenu ponašanja za upravljačem. Pravilna uporaba svjetala ključan je element sigurnosti, jer kratka svjetla i svjetla za maglu omogućuju bolju vidljivost kolnika bez refleksije svjetlosti od sitnih kapljica u zraku. Dugim svjetlima, suprotno uvriježenom mišljenju, vidljivost se dodatno pogoršava. Jednako je važno povećati sigurnosni razmak, jer se u magli znatno produžuje zaustavni put, a vizualni signali dolaze kasnije nego u normalnim uvjetima.
Vožnja bez naglih manevra i oslanjanje na orijentire
U magli je posebno važno izbjegavati nagla ubrzanja, kočenja i promjene prometne trake. Glatki i predvidivi pokreti omogućuju bolju kontrolu vozila i smanjuju rizik od gubitka stabilnosti. Vozačima se preporučuje korištenje cestovnih orijentira poput rubnih linija, katadioptera i prometne signalizacije na kolniku, jer oni često ostaju vidljivi i kada je vidno polje znatno suženo. Istodobno, treba izbjegavati oslanjanje isključivo na stražnja svjetla vozila ispred, jer to može dovesti do nesvjesnog smanjenja razmaka.
Psihološki aspekti vožnje u magli
Magla ne utječe samo na fizičku vidljivost, nego i na psihološko stanje vozača. Dugotrajna vožnja u smanjenoj vidljivosti može izazvati napetost, umor i smanjenu koncentraciju. Upravo zato važno je voziti smireno, uz povremene pauze na sigurnim mjestima, osobito na duljim relacijama. Vozač koji osjeti nesigurnost ili zamor trebao bi usporiti ili privremeno prekinuti vožnju, jer precjenjivanje vlastitih sposobnosti u takvim uvjetima često vodi u rizične situacije.
Magla kao podsjetnik na prilagodbu, a ne žurbu
Magla je tihi, ali ozbiljan sudionik prometne svakodnevice, osobito u kontinentalnim dijelovima Hrvatske tijekom hladnijeg dijela godine. Iako se ne može spriječiti, njezin se utjecaj na sigurnost može znatno umanjiti odgovornim ponašanjem vozača. Prilagodba brzine, povećani oprez, pravilna uporaba svjetala i svijest o vlastitim ograničenjima ključni su elementi sigurne vožnje u magli. U prometu, više nego igdje drugdje, vrijedi pravilo da dolazak na odredište nekoliko minuta kasnije uvijek ima manju cijenu od posljedica jedne pogrešne procjene u uvjetima smanjene vidljivosti.
...
Tekst i foto: Petar Kolovrat
Infografika. Vidmir Raič
