04
ožu 2026
ožu 2026
A kako je u Hrvatskoj? Donosimo analizu sa statističkim kontekstom.
Europske države već niz godina kroz zakonodavstvo nastoje smanjiti broj prometnih nesreća i posljedica po živote i zdravlje sudionika u prometu pooštravanjem kazni za prometne prekršaje poput vožnje pod utjecajem alkohola, prekoračenja brzine, nepoštivanja prometnih znakova i nesavjesne vožnje. Prema metodologiji portala Vignetteswitzerland.com, koji ocjenjuje europske zemlje prema relativnoj „strogoći“ kazni na skali od 0 do 100, zemlje poput Danske, Norveške i Španjolske ističu se najvišim ocjenama kaznenih sustava, s naglaskom na visoke novčane kazne i stroge administrativne mjere za ponavljače prekršaja. Takav pristup reflektira europsku tendenciju prema strožim sankcijama kao sredstvu prevencije najtežih posljedica u prometu. (N1)
U tom europskom okviru nalazi se i Hrvatska, čiji prometni sustav kazni balansira između proporcionalnosti sankcija i preventivnih ciljeva. Hrvatski Zakon o sigurnosti prometa na cestama predviđa specifične novčane kazne za različite vrste prekršaja, a visine kazni ovise o težini prekršaja i okolnostima. Primjerice, kazne za prekoračenje brzine u Hrvatskoj kreću se od nekoliko stotina eura za manje prekoračenje do nekoliko tisuća eura ako je brzina znatno prekoračena. U ekstremnim slučajevima moguće je izreći i kaznu zatvora ili zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilom.
Hrvatska nije izuzetak po učestalosti prekršaja: prema podacima policijskih biltena i izvještajima iz 2025. godine, utvrđuje se velik broj prekršaja povezanim s prekoračenjem brzine, vožnjom pod utjecajem alkohola, nepropisnom upotrebom mobitela i nekorištenjem sigurnosnog pojasa. Primjerice, u jednoj policijskoj akciji najviše utvrđenih prekršaja odnosilo se na prekoračenje brzine te nekorištenje sigurnosnog pojasa, dok je znatan broj prekršaja bio i vožnja pod utjecajem alkohola. Istodobno, statistike pokazuju da je oko 750 tisuća prometnih prekršaja zabilježeno proteklih godina, pri čemu prekoračenje brzine ostaje najčešći prekršaj, a nepoštivanje pojasa česta i rizična navika sudionika.
Položaj Hrvatske po pitanju sigurnosti u prometu otkriva paradoks: iako kazne mogu biti visoke za pojedine ekstremne prekršaje, ukupna stopa smrtnosti u prometnim nesrećama ostaje među višima u Europskoj uniji. Podaci Europske komisije ukazuju da Hrvatska, iako bilježi pad broja smrtno stradalih, i dalje prema stopi poginulih na milijun stanovnika spada među države s višim vrijednostima unutar EU-a. Ovi podaci također potvrđuju statističke pokazatelje MUP-a o više desetaka tisuća raznih prometnih prekršaja, uključujući desetke tisuća prekršaja zbog alkohola, brzine, mobitela i nekorištenja pojasa.
Zakonski limit za koncentraciju alkohola u krvi u Hrvatskoj iznosi 0,05 %, s nižom granicom za mlade i profesionalne vozače, što je u skladu s mnogim europskim državama koje također imaju niske ili nulte tolerancije za vožnju pod utjecajem alkohola. Druge mjere, poput zatvorskih kazni ili oduzimanja vozačke dozvole dugotrajnije, primjenjuju se u težim slučajevima, recimo kod ponavljača prekršaja ili ekstremnih prekršaja brzine.
U usporedbi s nekim drugim europskim sustavima kazni, Hrvatska se može opisati kao država s umjereno strogim kaznama: premda kazne za neke prekršaje mogu doseći usporedive iznose s onima u zapadnoeuropskim zemljama, njihove prosječne vrijednosti i implementacija ostaju niži nego u državama koje se nalaze na vrhu „strogoće“ kazni. Studije o kaznama za prekoračenje brzine pokazuju da Hrvatska zauzima srednja mjesta u Europi po iznosima kazni za tipične prekoračenja, dok zemlje sa sustavima „dnevnih kazni“ (gdje se kazna prilagođava prihodima) poput Norveške ili Švicarske ostaju iznad hrvatskog modela.
U konačnici, jasno je da je okvir kazni u Hrvatskoj usklađen s EU smjernicama, ali da problem sigurnosti u prometu ne ovisi samo o visini kazni. Visoka stopa smrtnosti, česte kršenja propisa i veliki broj prekršaja ukazuju da je uz stroge kazne nužna i učinkovitija preventivna politika, pojačane kontrole te kontinuirano obrazovanje vozača. Kroz kolektivnu promjenu ponašanja i usklađivanje zakonodavstva s najboljim praksama u EU, cilj smanjenja stradavanja na cestama ostaje dugoročni prioritet sigurnosnih politika u Hrvatskoj.
....
Tekst: Vidmir Raič
Foto. Petar Kolovrat
