Na što vozači moraju paziti tijekom radova na prometnicama?

Na više dionica autoceste A1 zbog radova je uvedena privremena regulacija kojom se promet iz oba smjera odvija jednim kolnikom. Takav prometni režim bitno mijenja uvjete vožnje jer se vozači na prometnici projektiranoj za odvojene smjerove iznenada susreću s vozilima koja im dolaze ususret, užim prometnim trakama i smanjenim mogućnostima izbjegavanja opasnosti. Poseban oprez potreban je pri približavanju radovima, ulasku u tunele, održavanju sigurnosnog razmaka i prolasku kroz zone preusmjeravanja prometa.

Radovi na autocesti mijenjaju uvjete na koje su vozači navikli

Autocesta je prometnica na kojoj su suprotni smjerovi kretanja fizički odvojeni, a projektni elementi, prometna signalizacija i organizacija prometa omogućuju sigurno kretanje pri većim brzinama. Vozači se zato tijekom vožnje autocestom navikavaju na predvidljiv prometni režim, jasno razdvojene kolnike, mogućnost pretjecanja i odsutnost vozila iz suprotnog smjera. Međutim, tijekom održavanja tunela, mostova i drugih infrastrukturnih objekata takva se organizacija privremeno mijenja. Jedan kolnik može biti zatvoren, a promet iz oba smjera preusmjeren na drugi, pri čemu se vozila međusobno mimoilaze na znatno manjoj udaljenosti nego tijekom uobičajenog prometovanja.

Prema izvješću Hrvatskog autokluba od 29. listopada 2026. godine, takva regulacija uvedena je na nekoliko dionica autoceste A1. Između čvorova Otočac i Perušić, uključujući tunel Plasinu, promet se zbog održavanja odvija dvosmjerno kolnikom u smjeru Dubrovnika. Na dionici Sveti Rok – Rovanjska, koja uključuje tunele Ledenik, Brezik i Čelinka, promet se vodi dvosmjerno kolnikom u smjeru Zagreba, uz ograničenje brzine od 60 km/h. Zbog sanacije mostova Grabara i Ričica na dionici Gornja Ploča – Sveti Rok također je uveden dvosmjerni promet jednim kolnikom. Hrvatske autoceste najavile su radove na mostovima tijekom jeseni, uz očekivano stvaranje kolona, osobito uoči i nakon blagdana Svih svetih.

Takve privremene regulacije predstavljaju standardan postupak organizacije prometa tijekom infrastrukturnih zahvata. Međutim, iz perspektive vozača zahtijevaju znatnu promjenu načina vožnje. Posebno je važno razumjeti da sigurnost prolaska kroz zonu radova ne ovisi samo o postavljenim znakovima i fizičkim preprekama, nego i o pravodobnoj reakciji vozača, poštovanju ograničenja brzine i sposobnosti prilagođavanja novom prometnom režimu.

Najopasniji trenutak često je približavanje zoni radova

Jedan od zahtjevnijih dijelova vožnje kroz radnu zonu jest prijelaz s uobičajenog autocestovnog režima na privremeno ograničeno prometovanje. Vozač koji se prethodno kretao brzinom od 120 ili 130 km/h mora postupno smanjiti brzinu, pravodobno odabrati odgovarajuću prometnu traku i prilagoditi razmak vozilu ispred sebe. Ako s usporavanjem započne prekasno, može se naći u situaciji u kojoj je zbog suženja kolnika ili stvaranja kolone potrebno naglo kočiti.

Zato je potrebno pratiti privremenu signalizaciju znatno prije same zone radova. Prometni znakovi koji upozoravaju na suženje, promjenu smjera, ograničenje brzine i moguću kolonu postavljaju se kako bi vozači imali dovoljno vremena za prilagodbu. Posebno je pogrešno odgađati prestrojavanje do posljednjeg trenutka, kada prostor za sigurnu promjenu prometne trake postaje ograničen. Pravodobno uključivanje pokazivača smjera i mirno prestrojavanje smanjuju mogućnost bočnih sudara i naglog kočenja vozila iza.

Pritom treba izbjegavati pretjecanje neposredno prije mjesta na kojem promet prelazi u jednu traku, osobito kada je jasno da se vozila ispred već usporavaju. Dobitak od nekoliko sekundi ne opravdava dodatni rizik koji nastaje zbog naglih promjena prometne trake i smanjenog prostora za reakciju. Jednako je važno ne forsirati ulazak u kolonu i ne pokušavati iskoristiti preostali prostor između vozila kako bi se ostvarila minimalna vremenska prednost.

Dvosmjerni promet jednim kolnikom nije isto što i uobičajena vožnja autocestom

Kada se promet iz oba smjera odvija istim kolnikom, mijenja se jedna od temeljnih sigurnosnih značajki autoceste, fizička odvojenost suprotnih prometnih tokova. Ovisno o izvedbi privremene regulacije, vozila mogu biti razdvojena mobilnim zaštitnim elementima ili drugom odgovarajućom opremom. Bez obzira na konkretno tehničko rješenje, vozač mora računati na smanjenu širinu prometnog prostora, moguće promjene putanje i manje mogućnosti korekcije pogreške.

Posebno je važno održavati stabilan položaj vozila unutar prometne trake. Nepotrebno približavanje središnjoj razdjelnoj liniji ili zaštitnim elementima povećava rizik bočnog kontakta, dok pretjerano približavanje desnom rubu može dovesti do dodirivanja prometnih prepreka ili rubnih elemenata kolnika. Vozač treba pogled usmjeravati dovoljno daleko ispred vozila i pratiti tijek prometne trake, a ne samo neposrednu površinu ispred prednjih kotača.

Tijekom mimoilaženja s teretnim vozilima potreban je dodatni oprez. Zbog širine i visine kamiona subjektivni osjećaj raspoloživog prostora može biti manji, osobito na dionicama s privremenim zaštitnim elementima i u tunelima. Najsigurnije je zadržati ujednačenu brzinu, izbjegavati nagle pokrete upravljačem i ostati u sredini vlastite prometne trake. Nagle korekcije položaja vozila zbog straha od približavanja velikom vozilu mogu biti opasnije od samog mimoilaženja.

Sigurnosni razmak važniji je od nekoliko minuta kraćeg putovanja

Tijekom vožnje kroz zonu radova sigurnosni razmak jedan je od najvažnijih elemenata prevencije naletnih sudara. Promet se često odvija usporeno, a stvaranje kolona može biti nepredvidljivo. Vozač koji se previše približi vozilu ispred nema dovoljno prostora za reakciju ako ono iznenada zakoči zbog prepreke, promjene prometnog režima ili naglog usporavanja kolone.

Pri brzini od 60 km/h vozilo tijekom jedne sekunde prijeđe približno 17 metara. Ako je vrijeme reakcije vozača jedna sekunda, automobil već prije početka kočenja prelazi tu udaljenost. Nakon toga slijedi stvarni put kočenja, koji ovisi o stanju kolnika, pneumaticima, tehničkoj ispravnosti vozila i raspoloživom prianjanju. Na mokrom asfaltu ili pri smanjenoj vidljivosti potreban prostor može biti osjetno veći.

Zbog toga se u normalnim uvjetima kao praktično polazište preporučuje razmak od najmanje dvije sekunde, dok ga u kiši, magli i drugim zahtjevnim uvjetima treba dodatno povećati. Takav razmak omogućuje mirnije usporavanje i smanjuje mogućnost lančanog sudara. Važno je pritom ne pokušavati stalno smanjivati razmak kako se druga vozila ne bi uključivala ispred nas. U zoni radova predvidljivo i ujednačeno kretanje važnije je od zadržavanja mjesta u koloni.

U tunelima nema prostora za nagle pogreške

Posebnu pozornost zahtijevaju radne zone koje obuhvaćaju tunele. Na autocesti A1 to je trenutačno slučaj na dionicama s tunelom Plasinom te tunelima Ledenik, Brezik i Čelinka. U takvim okolnostima vozači moraju istodobno voditi računa o privremenoj regulaciji prometa, ograničenoj širini kolnika, osvjetljenju tunela i mogućem prometu iz suprotnog smjera.

Prije ulaska u tunel potrebno je smanjiti brzinu na propisanu vrijednost, uključiti kratka svjetla i održavati primjeren razmak. Posebno je važno skinuti sunčane naočale ako smanjuju mogućnost prilagodbe vida na slabije osvijetljen prostor. Prilikom ulaska i izlaska iz tunela nastaje promjena osvjetljenja koja može privremeno otežati prepoznavanje prometnih elemenata i vozila. U jesenskim uvjetima dodatnu poteškoću mogu predstavljati mokar kolnik i odsjaji svjetlosti.

U dvosmjernom tunelskom prometu pretjecanje se ne smije pokušavati ako je zabranjeno prometnom signalizacijom, a vozač se mora strogo držati označene trake. Naglo kočenje, nepotrebno prestrojavanje i nepoštovanje razmaka mogu imati ozbiljnije posljedice nego na otvorenom dijelu autoceste jer je prostor za izbjegavanje prepreke ograničen. Ako se u tunelu formira kolona, potrebno je postupno usporiti, pravodobno upozoriti vozila iza i pridržavati se prometne signalizacije te uputa nadzornog sustava.

Ako se promet potpuno zaustavi, vozač mora ostaviti odgovarajući razmak od vozila ispred sebe. U slučaju požara ili drugog ozbiljnog izvanrednog događaja potrebno je postupati prema tunelskoj signalizaciji i uputama za evakuaciju, a ne samostalno pokušavati okretati vozilo ili voziti u suprotnom smjeru.

Jesenska kiša i magla dodatno smanjuju sigurnosnu rezervu

Krajem listopada i tijekom studenoga vremenski uvjeti na autocesti A1 mogu se znatno mijenjati između pojedinih dionica. U Lici i Gorskom kotaru česte su magla, kiša, hladan kolnik i povremeno vrlo niske temperature, dok se na dionicama uz Velebit mogu pojaviti jaki udari bure. Kada se takvi vremenski uvjeti poklope s privremenom regulacijom prometa, vozaču ostaje manje prostora za pogrešku.

Na mokrom kolniku put kočenja može biti dulji, dok magla smanjuje udaljenost na kojoj je moguće prepoznati kolonu ili promjenu prometne trake. Zbog toga treba smanjiti brzinu i prije nego što vozilo dođe do prvih prometnih prepreka. Posebno je važno izbjegavati nagla kočenja u zavojima i na mjestima gdje se prometna traka privremeno pomiče iz svojeg uobičajenog položaja.

Jaka bura predstavlja dodatni izazov, osobito za vozila veće bočne površine, kampere, kombije i teretna vozila. Vozač mora pozorno pratiti ograničenja za pojedine kategorije vozila i ne smije pretpostaviti da je prolazak dopušten samo zato što se autocestom kreću druga vozila. HAK je tijekom jutra 29. listopada na dionici Sveti Rok – Rovanjska izvijestio i o ograničenju prema kojem su zbog jakog vjetra smjela prometovati samo osobna vozila. Takva se ograničenja mogu mijenjati tijekom dana, pa stanje treba provjeravati neposredno prije putovanja.

Ne oslanjajte se slijepo na tempomat i sustave pomoći vozaču

Suvremeni automobili opremljeni su prilagodljivim tempomatom, sustavima održavanja prometne trake i automatskim kočenjem. Ti sustavi mogu pridonijeti sigurnosti, ali njihova pouzdanost ovisi o jasnoći prometnih oznaka, kvaliteti senzorskih informacija i prepoznatljivosti prometnog okruženja. U zonama radova upravo su ti uvjeti često drukčiji od uobičajenih, jer se pojavljuju privremene oznake, pomaknute prometne trake, mobilne prepreke i neuobičajene putanje kretanja.

Sustav održavanja prometne trake može imati poteškoća s razlikovanjem starih i privremenih oznaka na kolniku, dok prilagodljivi tempomat ne mora uvijek dovoljno rano reagirati na naglo usporavanje prometa ili zaustavljenu kolonu. Zbog toga vozač mora stalno nadzirati prometnu situaciju, držati ruke spremnima za upravljanje i pravodobno preuzeti potpunu kontrolu nad vozilom. Ako sustavi počnu davati neodgovarajuće korekcije ili otežavati praćenje privremene regulacije, treba ih prilagoditi ili isključiti u skladu s uputama proizvođača.

Posebno je važno ne prepustiti vozilu samostalno održavanje brzine kroz suženja i složene prijelazne zone. Vozač treba aktivno procjenjivati prometne uvjete, pratiti privremene prometne znakove i biti spreman na promjenu režima kretanja.

Uoči blagdana Svih svetih treba očekivati veće prometno opterećenje

Hrvatske autoceste upozorile su da bi tijekom radova na mostovima Grabara i Ričica, na dionici između Gornje Ploče i Svetog Roka, moglo dolaziti do stvaranja kolona, osobito petkom u smjeru Dubrovnika, nedjeljom u smjeru Zagreba te uoči i nakon blagdana Svih svetih. Takva upozorenja posebno su važna krajem listopada, kada se povećava broj putovanja prema drugim dijelovima Hrvatske.

Vozači bi zato trebali planirati putovanje s dovoljno vremenske rezerve, provjeriti aktualno stanje na autocesti i, kada je moguće, izbjegavati vremenska razdoblja najvećeg prometnog opterećenja. Zakašnjenje zbog radova ne treba pokušavati nadoknaditi povećavanjem brzine na otvorenim dionicama autoceste. Takvo ponašanje povećava umor, smanjuje sigurnosnu rezervu i može dovesti do novih rizičnih situacija pri približavanju sljedećoj zoni radova.

Posebno treba obratiti pozornost na znakove koji najavljuju kolonu. Ako se promet ispred usporava ili zaustavlja, vozač treba pravodobno započeti kočenje, a pri naglom nailasku na kolonu može uključiti sva četiri pokazivača smjera radi upozorenja vozača iza sebe. Pritom je važno zadržati dovoljan razmak i ostaviti mogućnost stvaranja prolaza za interventna vozila kada se promet zaustavi.

Sigurnost u zoni radova počinje prilagođavanjem brzine i ponašanja

Privremeni dvosmjerni promet na autocesti nije neuobičajena pojava, ali zahtijeva discipliniraniji i oprezniji način vožnje. Najveći rizik nastaje kada vozač nastavi voziti kao da se nalazi na uobičajenoj autocesti, zanemarujući činjenicu da su prometne trake uže, ograničenja brzine niža, a vozila iz suprotnog smjera znatno bliža.

Pravodobno usporavanje, održavanje sigurnosnog razmaka, izbjegavanje nepotrebnog pretjecanja i stabilno držanje prometne trake temeljni su elementi sigurne vožnje kroz radne zone. Dodatna pozornost potrebna je tijekom prolaska kroz tunele, u kiši, magli i pri jakom vjetru, kada se mogućnost pravodobne reakcije smanjuje.

Za vozača je najvažnije razumjeti da ulaskom u zonu radova prestaje vrijediti uobičajena pretpostavka o slobodnom i odvojenom prometovanju autocestom. Brzinu i način vožnje potrebno je prilagoditi stvarnim uvjetima, a ne mogućnostima vozila ili brzini kojom se prometovalo nekoliko kilometara ranije. Nekoliko minuta dulje putovanje znatno je prihvatljivije od rizika koji nastaje pokušajem prolaska kroz ograničenu prometnu zonu bez odgovarajuće prilagodbe.

...

Tekst: Vidmir Raič

Foto: Petar Kolovrat