Znate li kada dnevna svjetla nisu dovoljna?

Od nedjelje, 1. studenoga 2026., do 31. ožujka 2027. u Hrvatskoj ponovno vrijedi zakonska obveza korištenja dnevnih ili kratkih svjetala tijekom dnevne vožnje motornim vozilima. Za vozače koji ne poštuju ovu odredbu predviđena je novčana kazna od 30 eura. Međutim, sigurnosni problem nije samo u tome jesu li svjetla uključena. Mnogi automobili s automatskim dnevnim svjetlima nemaju istodobno uključena stražnja pozicijska svjetla, što u jesenskim i zimskim uvjetima može znatno smanjiti njihovu uočljivost.

Zakonska obveza počinje 1. studenoga

Dolaskom studenoga i skraćivanjem dnevnog svjetla u Hrvatskoj ponovno započinje razdoblje obvezne uporabe svjetala na motornim vozilima tijekom dana. Prema članku 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od 1. studenoga do zaključno 31. ožujka vozači motornih vozila dužni su tijekom vožnje danju imati uključena dnevna ili kratka svjetla. Odredba se primjenjuje neovisno o vremenskim prilikama, pa svjetla moraju biti uključena i tijekom sunčanih dana, kada je vidljivost dobra i kada vozač smatra da dodatno osvjetljenje nije potrebno.

Za nepoštivanje te zakonske obveze predviđena je novčana kazna od 30 eura. Važno je pritom razlikovati ovu sezonsku obvezu od općih pravila korištenja svjetala tijekom noći i u uvjetima smanjene vidljivosti, koja vrijede tijekom cijele godine. Naime, dnevna svjetla predstavljaju odgovarajuće rješenje samo kada su uvjeti vidljivosti takvi da nije potrebno dodatno osvjetljavanje ceste i stražnjeg dijela vozila.

Poseban zakonski režim vrijedi za motocikle i mopede. Njihovi vozači tijekom cijele godine, neovisno o kalendarskom razdoblju i vremenskim uvjetima, moraju za vrijeme dnevne vožnje imati upaljena kratka svjetla. Takva odredba proizlazi iz povećane ranjivosti motociklista i mopedista te činjenice da su njihova vozila zbog manjih dimenzija teže uočljiva u prometu, osobito na većim udaljenostima i u složenim prometnim situacijama.

Dnevna i kratka svjetla nemaju istu sigurnosnu funkciju

Jedna od najčešćih zabluda među vozačima odnosi se na pretpostavku da dnevna svjetla u svim okolnostima mogu zamijeniti kratka svjetla. Iako se u svakodnevnom govoru često poistovjećuju, riječ je o dvama tehnički i funkcionalno različitim sustavima osvjetljenja. Dnevna svjetla, poznata pod engleskom oznakom DRL (Daytime Running Lights), prvenstveno služe povećanju uočljivosti vozila s prednje strane tijekom dnevne vožnje. Njihova je osnovna zadaća omogućiti drugim sudionicima u prometu da ranije prepoznaju vozilo koje im se približava.

Kratka svjetla imaju širu funkciju jer osim povećanja uočljivosti vozila osvjetljavaju prometnicu ispred automobila. Njihovim uključivanjem aktivira se i propisana stražnja pozicijska rasvjeta, čime vozilo postaje vidljivije sudionicima u prometu koji mu prilaze straga. Upravo je ta razlika osobito važna tijekom jeseni i zime, kada se vremenski uvjeti mogu brzo mijenjati, a vidljivost značajno smanjiti zbog magle, kiše, snijega ili ranijeg nastupanja sumraka.

Suvremeni automobili često imaju automatski sustav uključivanja dnevnih svjetala koji se aktivira pokretanjem motora ili uključivanjem vozila. Takvo rješenje smanjuje mogućnost da vozač zaboravi uključiti prednju rasvjetu, ali istodobno stvara određeni sigurnosni rizik. Na mnogim vozilima tijekom rada dnevnih svjetala stražnja pozicijska svjetla ostaju isključena. Posljedica je automobil koji je dobro uočljiv sprijeda, dok je njegov stražnji dio u uvjetima smanjene vidljivosti znatno teže primijetiti.

Zbog toga sama činjenica da su na instrumentnoj ploči označena uključena dnevna svjetla ne znači da je vozilo odgovarajuće osvijetljeno za sve prometne uvjete. Vozač mora razumjeti razliku između režima dnevnih svjetala i kratkih svjetala te prema potrebi ručno promijeniti način rada rasvjete.

Automatsko uključivanje svjetala ne prepoznaje uvijek maglu i kišu

Posebnu pozornost zaslužuju automobili opremljeni automatskim upravljanjem rasvjetom. Takvi sustavi uglavnom koriste senzore okolnog osvjetljenja kako bi procijenili kada je potrebno uključiti kratka svjetla. Međutim, količina dostupne svjetlosti nije uvijek pouzdan pokazatelj stvarne prometne vidljivosti. Tijekom maglovitog dana ili pri jakoj kiši može biti dovoljno svijetlo da sustav ne uključi kratka svjetla, premda je vidljivost na cesti već značajno smanjena.

To je posebno izraženo na autocestama i brzim cestama, gdje se vozila kreću većim brzinama, a međusobni razmaci i vrijeme raspoloživo za reakciju imaju presudnu sigurnosnu važnost. Automobil sa samo prednjim dnevnim svjetlima, bez uključene stražnje pozicijske rasvjete, tijekom kiše i prskanja vode s kolnika može postati teško uočljiv vozačima koji mu se približavaju straga. Sličan problem pojavljuje se tijekom magle, osobito ako se automobil kreće u koloni i njegova se silueta stapa sa sivom pozadinom prometnice.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama zato zasebno propisuje obvezu korištenja odgovarajućih svjetala noću i u uvjetima smanjene vidljivosti. U takvim okolnostima samo prednja dnevna svjetla nisu dovoljna. Potrebno je uključiti kratka svjetla i pripadajuću stražnju rasvjetu, a kada su ispunjeni uvjeti za njihovu uporabu, koristiti i odgovarajuća svjetla za maglu. Stražnja svjetla za maglu pritom treba upotrebljavati samo kada su doista potrebna zbog smanjene vidljivosti, jer njihova nepotrebna uporaba može ometati vozače iza vozila.

Jesenski uvjeti povećavaju važnost pravodobnog uočavanja vozila

Zakonski određeno razdoblje obvezne uporabe svjetala podudara se s dijelom godine u kojem se prometni uvjeti često mijenjaju tijekom samo nekoliko sati. Jutarnja magla, mokar kolnik, nisko sunce, oborine i raniji sumrak stvaraju situacije u kojima vozači teže procjenjuju udaljenost i brzinu drugih vozila. U takvim okolnostima pravilno korištenje svjetala pridonosi ranijem otkrivanju vozila u prometnom okruženju, osobito pri pretjecanju, uključivanju na cestu i prolasku kroz raskrižja.

Važno je pritom razumjeti da sigurnosna korist svjetala ne proizlazi samo iz mogućnosti da vozač bolje vidi cestu. Njihova je podjednako važna funkcija omogućiti drugim sudionicima u prometu da što ranije primijete vozilo. Na otvorenim cestama, primjerice, vozilo koje se približava iz suprotnog smjera može biti slabije uočljivo zbog sjene, vegetacije ili kontrasta između osvijetljenih i tamnih dijelova prometnice. Uključena svjetla pomažu njegovu ranijem vizualnom prepoznavanju, što vozaču može osigurati dodatno vrijeme za procjenu prometne situacije.

Posebno zahtjevni uvjeti nastaju tijekom jutarnjih i poslijepodnevnih sati, kada se prometna opterećenja povećavaju zbog odlazaka na posao i u školu. Nakon prelaska na zimsko računanje vremena, koji je ove godine nastupio 25. listopada, mrak prema službenom vremenu počinje ranije, pa se dio poslijepodnevnog prometnog opterećenja odvija u uvjetima smanjene prirodne osvijetljenosti. U takvim okolnostima pravilno korištenje rasvjete posebno je važno u blizini pješačkih prijelaza, školskih zona i raskrižja.

Motociklisti moraju imati kratka svjetla tijekom cijele godine

Za razliku od vozača automobila, vozači motocikala i mopeda nemaju sezonsko izuzeće od obveze korištenja kratkih svjetala. Prema članku 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, njihova kratka svjetla moraju biti uključena tijekom dnevne vožnje svih dvanaest mjeseci u godini. Ta obveza nije ograničena na jesen i zimu, nego vrijedi i tijekom ljetnih mjeseci, kada je dnevnog svjetla znatno više.

Razlog je u posebnim obilježjima motocikala i mopeda te njihovoj povećanoj izloženosti prometnim rizicima. Zbog razmjerno male frontalne površine motocikl je teže uočiti od automobila, a drugim vozačima može biti teže procijeniti njegovu brzinu i udaljenost. Problem je posebno izražen na raskrižjima, pri skretanju ulijevo, uključivanju sa sporedne ceste i pretjecanju. Uključena kratka svjetla pridonose prepoznatljivosti motocikla, premda sama po sebi ne mogu ukloniti rizike pogrešne procjene brzine ili udaljenosti.

Za motocikliste je jednako važna tehnička ispravnost rasvjete. Neispravno ili nepravilno podešeno prednje svjetlo može smanjiti uočljivost motocikla, dok neispravna stražnja rasvjeta otežava njegovo praćenje vozačima koji se kreću iza njega. Stoga je provjera rada rasvjetnih uređaja važan dio redovitog održavanja motocikla i pripreme za vožnju, osobito tijekom razdoblja smanjene vidljivosti.

Biciklisti i vozači električnih romobila imaju posebne obveze

Zakonska pravila o osvjetljavanju odnose se i na bicikliste te korisnike osobnih prijevoznih sredstava, među kojima su i električni romobili. Za njih ne vrijedi ista sezonska obveza kao za motorna vozila, ali članak 101. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje obvezno korištenje odgovarajuće rasvjete od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i tijekom dana u uvjetima smanjene vidljivosti.

Bicikl i osobno prijevozno sredstvo tada moraju imati uključeno bijelo svjetlo na prednjoj i crveno svjetlo na stražnjoj strani. Za nepoštivanje te odredbe predviđena je novčana kazna od 60 eura. Riječ je o posebno važnoj sigurnosnoj obvezi jer biciklisti i korisnici električnih romobila, za razliku od putnika u automobilima, nemaju zaštitnu karoseriju, a zbog manjih dimenzija i često slabijeg vizualnog kontrasta s okolinom mogu biti teže uočljivi.

U gradskom prometu opasnost dodatno povećavaju parkirana vozila, neujednačena javna rasvjeta, vegetacija i drugi elementi koji ograničavaju preglednost. Biciklist ili korisnik električnog romobila bez odgovarajuće rasvjete može biti teško uočljiv čak i na osvijetljenoj prometnici, osobito kada se približava raskrižju ili pješačkom prijelazu. Zbog toga rasvjetu treba koristiti kad god postoje uvjeti smanjene vidljivosti, neovisno o tome smatra li vozač da je okruženje dovoljno osvijetljeno.

Prije 1. studenoga provjerite ispravnost svih svjetala

Početak razdoblja obvezne dnevne uporabe svjetala dobra je prilika za provjeru tehničke ispravnosti rasvjetnog sustava vozila. Vozači bi trebali utvrditi rade li oba kratka svjetla, jesu li dnevna svjetla ispravna, uključuju li se stražnja pozicijska svjetla u odgovarajućem režimu i funkcioniraju li kočna svjetla te pokazivači smjera. Kod automobila s automatskim uključivanjem svjetala posebno je korisno provjeriti na koji način sustav reagira u različitim uvjetima osvjetljenja.

Dodatnu pozornost treba posvetiti pravilnom podešavanju visine svjetlosnog snopa. Prenisko postavljena svjetla mogu smanjiti preglednost ceste tijekom noćne vožnje, dok previsoko podešena mogu zasljepljivati vozače iz suprotnog smjera. Čistoća prednjih svjetala također je važna jer prljavština, sol i naslage s mokrog kolnika mogu smanjiti učinkovitost osvjetljenja. Kod starijih vozila potrebno je obratiti pozornost i na stanje prozirnih površina glavnih svjetala, koje tijekom vremena mogu izgubiti prozirnost i smanjiti kvalitetu svjetlosnog snopa.

Iako zakonska obveza za većinu motornih vozila počinje 1. studenoga i završava 31. ožujka, pravilna uporaba svjetala ostaje važan element prometne sigurnosti tijekom cijele godine. U uvjetima smanjene vidljivosti presudno je koristiti odgovarajuća svjetla, neovisno o datumu i automatskim postavkama vozila.

Od 1. studenoga 2026. dnevna ili kratka svjetla tijekom dana ponovno postaju zakonska obveza za vozače motornih vozila u Hrvatskoj. No za stvarnu sigurnost nije dovoljno samo ispuniti zakonski minimum. Vozač mora znati kada dnevna svjetla prestaju biti dovoljna i kada je potrebno uključiti kratka svjetla kako bi njegovo vozilo bilo vidljivo i sprijeda i straga.

Tekst: Vidmir Raič

Foto: Petar Kolovrat