16
tra 2019
tra 2019
U hotelu Esplanade u Zagrebu održana je velika konferencija Jutarnjeg lista 'Sigurnost cestovnog prometa'
Na cestama trenutno imamo 1,6 milijuna vozila, a uskoro bi ih moglo biti i dva milijuna, projekcija je Gorana Pejića, pomoćnika uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske. Međutim, još veći problem od brojnosti vozila na domaćim prometnicima jest starost. Prema podacima Pejića, osobni su automobili Hrvata lani u prosjeku bili stari 13 godina i ta se starost iz godine u godinu povećava.
Primjerice, 2007. bili su ispod 10 godina.
Ulaskom Hrvatske u EU uvoženje rabljenih vozila postalo je jednostavnije. Tako smo još 2007. registrirali gotovo 75 tisuća novih automobila, a lani 60 tisuća novih i 80 tisuća rabljenih.
Pejić smatra da starost vozila također predstavlja potencijalnu opasnost. Točnije, 15 posto prometnih nesreća na razini EU uzrokovano je tehničkom neispravnosti vozila. U Hrvatskoj lani je bilo 22 posto, odnosno više od 400 tisuća neispravnih osobnih automobila.
Da stroge kazne koje predlaže MUP mogu biti kontraproduktivne smatra Ljiljana Mikuš, prometna psihologinja i dopredsjednica Hrvatskog prometnog društva. U svojem je izlaganju psihologinja istaknula da je strogo kažnjavanje zastarjela psihološka metoda, a da našem sustavu zapravo nedostaje sustav nagrađivanja dobrih vozača koji se pridržavaju prometnih propisa.
- Možemo li zamisliti da dijete odgajamo tako da ga samo kažnjavamo, pa dobili bismo psihopata - naglašava Mikuš, dodajući da stroge kazne imaju sličan efekt na vozače, odnosno da mogu dovesti do onih posljedica koje upravo želimo izbjeći, poput povećanja anksioznosti i stresa kod vozača, panične reakcije, sukoba, agresije i bijega s mjesta nesreća.
Uz to, rezultati istraživanja koje je proveo Austrijski odbor za cestovnu sigurnost, pokazuju da stroga prometna kažnjavanja imaju tek kratkoročne efekte. Studija provedena na 27 zemalja EU pokazala je da se efekti uvođenja novog sustava negativnih bodova osjećaju tek prvih 18 mjeseci.
- Smanjenje broja nesreća vidljivo je jedino u prvim mjesecima primjene sustava negativnih bodova, ali poslije se vraća na istu brojku kao i prije uvođenje sustava - ističe prometna psihologinja.
Ipak, sve zemlje EU imaju neki oblik sustava negativnih bodova. Tako za razliku od Hrvatske, Njemačka ima sustav od 8 kaznenih bodova, a ako ih vozač skupi ukida se vozačka dozvola i vozač je primoran podvrgnuti se psihološkom testiranju.
U proteklih deset godina svjedočimo padu poginulih i ozlijeđenih na hrvatskim prometnicama. Lani je smrtno stradalo 312 osoba, pet posto manje u odnosu na prethodnu godinu kad ih je bilo 331, podatak je to kojim je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture otvorio veliku konferenciju Jutarnjeg lista "Sigurnost cestovnog prometa", koja se u utorak održala u hotelu Esplanade u Zagrebu.
Uz više od 300 poginulih na cestama, lani je zabilježeno i 2700 teško ozlijeđenih na hrvatskim prometnicama, 12 tisuća lakše ozlijeđenih, a ukupno je zabilježeno više od 700 tisuća prekršaja, što državni proračun stoji više do 8 milijardi kuna.
Kako navodi Butković, Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa, u skladu s inicijativom Europske unije, predviđeno je stoga ambiciozno smanjenje smrtno stradalih na cestama za 50 posto do 2020. godine. Napomenuo je ministar da, usprkos svemu tomu, Hrvatska ima jedne od najsigurnijih autocesta u Europi.
Rezultat je to velikih ulaganja. Ipak, ulaganja su još uvijek potrebna na lokalnim i gradskim cestama. Lani je Butkovićev resor otkrio i detektirao čak 32 opasna mjesta na našim cestama, tzv. crne točke. Zasad je sanirano njih 9 ulaganjem od 70 milijuna kuna, iznos koji je 70 posto financiran iz fondova EU.
Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, u svojem je uvodnom govoru posebno zahvalio Hanza mediji na prvoj, lanjskoj, pa i ovogodišnjoj konferenciji o sigurnosti u cestovnom prometu, čime se utječe na sigurniji život u zajednici. Osvrnuo se na podatke o broju poginulih i opet upozorio na četiri ubojice na domaćim prometnicama - alkohol, brzinu, nevezanje pojasa i korištenje mobitela.
Svaka četvrta tragedija na prometnicama uzrokovana je alkoholom, napominje ministar. Razlog je to u pozadini, po mnogima rigoroznih, predloženih izmjena i dopuna Zakona u cestovnom prometu koje se upravo nalaze u saborskoj proceduri. Među ostalim, istaknuo je Božinović, zbog tragičnih podataka njegov je resor predložio povećanje od 10 do 20 tisuća kuna za najteže prometne prekršaje, ali i oštru sankciju oduzimanja vozila za one koji opetovano čine prometne prekršaje.
Uz to, zbog dodatne transparentnosti, prijedlog MUP-a je da se vozački ispiti snimaju i slikom i zvukom, uz poštivanje zaštite osobnih podataka te da se javno, na stranicama MUP-a, objavljuju podaci vozača poput statusa vozačke dozvole i kazneni bodovi kako bi tvrtke imale uvid koga zapošljavaju u sektoru transporta.