20
sij 2026
sij 2026
Redefinira se sigurnost cestovnog prometa, digitalna kontrola kao odgovor na kronične prekršaje
Primjena kamera upravljanih umjetnom inteligencijom u nadzoru cestovnog prometa posljednjih godina prerasta iz eksperimentalne tehnologije u standardni alat prometne politike. Najnoviji primjer dolazi iz Atena, gdje je tek osam novih AI kamera tijekom probnog razdoblja kraćeg od mjesec dana zabilježilo gotovo 29 tisuća prometnih prekršaja. Riječ je o brojkama koje snažno ilustriraju razmjere problema nepoštivanja prometnih propisa u urbanim sredinama, ali i potencijal tehnoloških rješenja u povećanju sigurnosti cestovnog prometa.
Prema podacima grčkog Ministarstva digitalne uprave, u razdoblju od sredine prosinca 2025. do početka siječnja 2026. godine kamere su evidentirale prosječno više od tisuću prekršaja dnevno. Posebno se ističe avenija Syngrou, gdje je jedna kamera zabilježila više od osam tisuća slučajeva nenošenja sigurnosnog pojasa ili korištenja mobilnog telefona tijekom vožnje, uz dodatnih tisuću prekršaja prekoračenja brzine u zoni s ograničenjem od 90 kilometara na sat. Na velikim gradskim raskrižjima dominantan problem pokazao se prolazak kroz crveno svjetlo, s desecima tisuća zabilježenih prekršaja u samo nekoliko tjedana.
Kako funkcioniraju AI kamere u prometu?
Za razliku od klasičnih nadzornih kamera koje pasivno snimaju promet, sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji kontinuirano analiziraju prometne tokove i ponašanje vozača u stvarnom vremenu. Algoritmi računalnog vida prepoznaju položaj ruku vozača, korištenje mobilnog telefona, pravilno ili nepravilno vezanje sigurnosnog pojasa, poštivanje svjetlosne signalizacije i ograničenja brzine, kao i neovlaštenu vožnju u trakama rezerviranim za javni prijevoz. Takva razina automatizacije značajno smanjuje potrebu za neposrednom ljudskom intervencijom i omogućuje sustavnu, dosljednu provedbu prometnih propisa.
Tehnološka rješenja u Ateni isporučila je tvrtka Acusensus, čiji se sustavi već koriste u nizu država s razvijenim modelima prometne sigurnosti. Iskustva iz inozemstva pokazuju da se nakon početne faze prilagodbe broj prekršaja postupno smanjuje, jer se ponašanje vozača mijenja pod utjecajem visoke vjerojatnosti detekcije i sankcioniranja.
U grčkom modelu AI nadzora prometnih prekršaja kaznena politika igra ključnu ulogu. Automatske kazne, popraćene fotografskim dokazima, predviđaju visoke novčane iznose koji višestruko premašuju simbolične sankcije. Korištenje mobilnog telefona ili nevezanje pojasa kažnjava se s 350 eura, dok se kazne za prekoračenje brzine kreću do 750 eura. Prolazak kroz crveno svjetlo sankcionira se s 700 eura i privremenim oduzimanjem vozačke dozvole, a ponavljanje prekršaja dovodi do višemjesečnih suspenzija i kazni koje dosežu i 2000 eura.
U kontekstu prosječne grčke plaće, koja iznosi oko 1200 eura, jasno je da se radi o snažnom odvraćajućem mehanizmu. Upravo kombinacija tehnološke detekcije i stroge kaznene politike čini ovaj model učinkovitim s aspekta prevencije prometnih nesreća, osobito onih s teškim posljedicama.
Sigurnost prometa nasuprot pravu na privatnost
Sve šira primjena AI kamera neizbježno otvara i pitanje zaštite privatnosti. Ključne dileme odnose se na trajanje pohrane snimki, pristup podacima i usklađenost sustava s nacionalnim i europskim zakonodavstvom o zaštiti osobnih podataka. Pojedini pravni stručnjaci upozoravaju da bi se zakonitost takvih sustava mogla naći pred sudovima, osobito ako se ne osigura jasna transparentnost i stroga kontrola korištenja prikupljenih podataka.
Unatoč tim dvojbama, grčki projekt se nastavlja i planira se masovna ekspanzija sustava, s ukupno 2000 fiksnih kamera i 500 mobilnih jedinica, uz proračun koji se približava stotinu milijuna eura. Takva ulaganja jasno pokazuju da države sve češće sigurnost cestovnog prometa promatraju kao područje u kojem digitalna tehnologija ima presudnu ulogu.
Primjena umjetne inteligencije u nadzoru prometa već je etablirana u državama poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Španjolske i Australije, dok slični sustavi postoje i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Indiji i Japanu. Riječ je o globalnom trendu koji sugerira da će pametni nadzor postati standard, a ne iznimka.
Iz perspektive sigurnosti cestovnog prometa, ovakvi sustavi nude značajan potencijal i za Hrvatsku, osobito u kontekstu smanjenja broja poginulih i teško ozlijeđenih na cestama. Ključno pitanje neće biti hoće li se tehnologija primijeniti, nego kako je implementirati na način koji istodobno povećava sigurnost, osigurava pravnu utemeljenost i čuva povjerenje građana. Upravo na toj ravnoteži između učinkovitog nadzora i zaštite prava leži budućnost prometne sigurnosti u digitalnom dobu.
...
Tekst: Vidmir Raič
Foto:Acusensus video, Youtube screenshot
Naslovna ilustracija: AI generirano
