Svjetski dan biciklista - 3. lipnja

Svjetski dan bicikla, koji se obilježava 3. lipnja, usvojen je 2018. godine rezolucijom Opće skupštine UN-a, koja je prepoznala bicikl kao ”jednostavno, cjenovno pristupačno, pouzdano i ekološki prihvatljivo održivo prijevozno sredstvo kojim se potiče upravljanje okolišem i zdravljem”.

Tjelesna neaktivnost jedan je od vodećih čimbenika rizika za smrtnost od nezaraznih bolesti. Ljudi koji su nedovoljno aktivni imaju 20 % do 30 % povećan rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji se dovoljno kreću.

Mnoga su istraživanja posebno proučavala utjecaj hodanja i vožnje biciklom. Među njima se pokazalo da:

· hodanje 30 minuta ili vožnja bicikla 20 minuta većinu dana u tjednu smanjuje rizik od smrtnosti za najmanje 10 %;

· aktivno putovanje na posao povezano je s oko 10 %-tnim smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti i 30 %-tnim smanjenjem rizika od dijabetesa tipa 2; i

· smrtnost povezana s rakom je 30 % niža među biciklistima.

Kako bismo bili zdravi, potrebno je biti tjelesno aktivan barem 30 do 60 minuta svaki dan, a vožnja bicikla idealna je tjelesna aktivnost koja ima izvrstan utjecaj na kardiovaskularni sustav i povećanje tjelesne spremnosti.

Bicikliranje također može pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja jer snizuje razinu stresa i opušta.

Kako bismo bili sigurni tijekom vožnje biciklom, potrebno je znati najčešće rizične faktore koji dovode do nesreća biciklista, a prema publikaciji Svjetski zdravstvene organizacije: Cyclist safety: an information resource for decision-makers and practitioners, oni su:

Brzina vozila koja dijele ceste s biciklistima

Prebrza vozila u okruženju s mješovitim prometom predstavljaju velik čimbenik rizika povezan s ozbiljnim ozljedama i smrtonosnim sudarima općenito, a posebno među biciklistima. Kako se prosječna brzina prometa povećava, tako se povećava i vjerojatnost sudara.

Vožnja u alkoholiziranom stanju

Vožnja u alkoholiziranom stanju među biciklistima i drugim vozačima još je jedan značajan faktor rizika za ozljede i smrt biciklista.

Vožnja bez kacige

Biciklisti koji ne nose kacigu u trenutku sudara imaju teže ozljede od onih koji nose kacigu.

Važno je napomenuti da učinkovitost biciklističkih kaciga u prevenciji ozljeda glave u sudaru može biti ograničena nepravilnom uporabom – kacige koje leže previsoko na čelu, koje imaju nepravilno postavljene naramenice ili koje se pretjerano pomiču naprijed-natrag, mogu rezultirati većim rizikom od ozljeda glave.

Vožnja bicikla u suprotnom smjeru od prometa i drugi rizični faktori

Još je jedan čimbenik koji pridonosi sudarima vožnja biciklom u suprotnom smjeru u odnosu na promet.

Nedostatak vidljivosti i nekorištenja svjetala za bicikle

Slaba vidljivost zbog neodgovarajućeg osvjetljenja glavni je čimbenik rizika povezan s nesrećama biciklista.

Izvor:

Svjetska zdravstvena organizacija

Fotografija:

Petar Kolovrat