28
svi 2025
svi 2025
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaki dan od posljedica prometnih nesreća smrtno strada 500 djece u svijetu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije prometne nesreće se nalaze među prva četiri uzroka smrtnosti u djece u dobi 5-17 godina. Najviše stope smrtnosti zbog prometnih nesreća su u slabo i srednje razvijenim državama svijeta. U prometnim nesrećama u svijetu, djeca najviše stradaju kao pješaci (38%), zatim kao putnici/vozači u osobnim vozilima (36%), motociklisti (14%), biciklisti (6%) te u svojstvu ostalih sudionika u prometu (7%).
Kakvo je stanje glede stradavanja djece u prometu u Hrvatskoj? Premda zvuči grubo, jer svako stradalo dijete na prometnicama je tragedija za sebe, istodobno i odgovornost cijelog društva i svakog pojedinca ponaosob, populacije koja mora skrbiti o djeci i njihovoj sigurnosti, situacija u Hrvatskoj je dobra, nije zadovoljavajuća, ali tendira općem cilju za koji smo se kao društvo odavna opredijelili, a to je bez, stradalih u prometu (koncept Nula (0), Zero), osobito kad je riječ o djeci, kao podskupini najugroženijih sudionika u prometu. Djeca su najranjiviji sudionici u cestovnom prometu. Njihova mala veličina, ograničena sposobnost procjene rizika i neiskusna ponašanja čine ih izloženijim opasnostima na cestama. Nažalost, broj djece stradale u prometnim nesrećama i dalje je neprihvatljivo visok. U ovoj seriji članaka o sigurnosti djece u prometu ćemo problematizirati sigurnost djece u cestovnom prometu i istražiti uzroke nesreća, posljedice i moguća rješenja.
Prema relevantnim statistikama, Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) prošle je godine u prometu ukupno nastradalo 631 dijete, od toga pet smrtno, 536 ih je lakše, a 90 teže ozlijeđeno. U usporedbi s istim razdobljem godinu ranije poginulo je dvoje djece manje, a bilježi se i smanjenje teških ozljeda.
Ponavljajući kako je statistika nije emotivna ili/i etička kategorija, već oruđe za analizu društvenih fenomena i problema, a stradanje djece u prometu to definitivno jest, navedimo podatak iz istog izvora kako godišnje u prometu strada desetak sudionika mlađih od 14 godina. Svaka dječja smrt je strašna sama po sebi, osobito ona koje je nastala kao u prometu, no navedeni podatak od desetero smrtno stradale djece u prometu podatak, ipak, ohrabrujući jer iskazuje radikalan trend smanjenja stradanja djece u prometu. Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije Ravnateljstva policije MUP-a kaže kako su podaci o stradavanju djece u prometu ove godine nešto povoljniji, no "ne možemo biti zadovoljni dok ijedno dijete strada u prometnim nesrećama", upozoravajući da čak 60 posto djece stradava u vozilima roditelja, kao suputnici.
Naime, također prema statistikama MUP-a, prije dvadesetak godina, konkretno 1995. godine u broj poginule djece u prometu bio 52 godišnje, od početka provođenja akcije MUP-a, (1995.g.)
“Poštujte naše znakove” broj smrtno stradale djece smanjen je za 82,7 posto, što je respektabilan trend. Dakako, u međuvremenu su se promijenili i uvjeti prometovanja u blizini škola i drugih odgojnih ustanova, poboljšana je cestovna infrastruktura u smislu prometne sigurnosti, više od dva desetljeća se provodi Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa, koji je puno učinio na sanaciji opasnih mjesta, ali i na prometnoj preventivi. Ipak, ponovno hladno statistički promatrano, promijenilo se svojstvo sudioničke strukture stradale djece tako da 1995. godine 30-ero djece od njih 52 smrtno je stradavalo u svojstvu pješaka, dakle 58 posto od ukupnog broja. Danas više od 60 posto djece stradava u svojstvu putnika u vozilima. Aktualni podaci su još više opominjući. Djeca do navršenih 7 godina života čine oko 30 posto ukupno nastradale djece u prometnim nesrećama. Kad su u svojstvu putnika to je gotovo 50 posto, a u ukupnom broju nastradale djece ove dobne skupine, nastradala djeca - putnici čine više od 70 posto. Zaključujući u kontekstu stradavanja djece u prometu u Hrvatskoj, problem je u odraslima, a ne u djeci! O tome više u nastavku ovoga serijala.
Autor članka: Petar Kolovrat
Fotografija: Vidmir Raič
