18
ožu 2026
ožu 2026
Promet je skriveni trošak svakodnevice, a europski podaci otkrivaju financijski teret prijevoza
Promet se u javnom diskursu najčešće promatra kroz sigurnost, infrastrukturu i protočnost, no njegova ekonomska dimenzija često ostaje u drugom planu. Najnoviji europski podaci pokazuju da kućanstva u Europskoj uniji prosječno izdvajaju oko 12,7 posto svog budžeta na mobilnost. U tu kategoriju ulaze troškovi goriva, održavanja vozila, osiguranja, javnog prijevoza i svih drugih oblika kretanja.
Na prvi pogled riječ je o statističkom podatku, ali kada se prevede u svakodnevni život, jasno je da promet predstavlja jedan od najvećih financijskih izdataka kućanstava. U uvjetima inflacije i rasta cijena energenata, taj teret postaje još izraženiji.
Hrvatska iznad europskog prosjeka
Iako se Hrvatska formalno uklapa u europske prosjeke, realna situacija pokazuje da je financijski pritisak na građane često i veći. Razlog leži u kombinaciji relativno nižih plaća i visoke ovisnosti o osobnim automobilima. U velikom dijelu zemlje javni prijevoz nije dovoljno razvijen da bi bio funkcionalna alternativa, što građane prisiljava na svakodnevno korištenje vlastitih vozila.
To posebno dolazi do izražaja u manjim gradovima i ruralnim područjima gdje je automobil jedino sredstvo mobilnosti. U takvim uvjetima troškovi goriva, registracije i održavanja vozila nisu izbor, nego nužnost.
Kada se razloži struktura troškova mobilnosti, postaje jasno da gorivo čini samo jedan dio ukupnog izdatka. Uz njega dolaze troškovi redovitog i izvanrednog održavanja vozila, zamjene guma, tehničkih pregleda, osiguranja te amortizacije vozila. U urbanim sredinama dodatni teret predstavljaju parkiranje i cestarine.
U posljednje vrijeme posebno raste cijena servisiranja i rezervnih dijelova, što dodatno povećava ukupni trošak posjedovanja vozila. Elektrifikacija prometa i prelazak na nove tehnologije dugoročno bi mogli smanjiti operativne troškove, ali trenutno zahtijevaju visoka početna ulaganja.
Promet i inflacija kao začarani krug
Promet i inflacija međusobno su snažno povezani. Rast cijena goriva izravno utječe na troškove prijevoza robe, što se potom prelijeva na cijene proizvoda i usluga. S druge strane, rast cijena života dodatno opterećuje kućne budžete, čime trošak mobilnosti postaje još vidljiviji.
U Hrvatskoj se taj efekt dodatno pojačava zbog snažne ovisnosti o cestovnom prometu. Teretni promet dominantno se odvija cestama, što znači da svaka promjena cijena goriva ima širi ekonomski učinak.
Ključno pitanje koje se nameće jest može li se smanjiti financijski teret mobilnosti bez smanjenja razine dostupnosti. Odgovor leži u kombinaciji više faktora. Razvoj kvalitetnijeg javnog prijevoza mogao bi smanjiti ovisnost o osobnim vozilima, dok bi pametni prometni sustavi mogli optimizirati protočnost i smanjiti potrošnju goriva.
Električna vozila i alternativni oblici mobilnosti dugoročno nude potencijal smanjenja troškova, ali zahtijevaju sustavnu infrastrukturu i poticajne politike. Bez toga, tranzicija ostaje spora i financijski zahtjevna za građane.
Cijena mobilnosti kao indikator razvoja
Trošak mobilnosti nije samo pitanje infrastrukture ili tehnologije, nego i pitanje socijalne pravednosti. Kućanstva s nižim prihodima proporcionalno izdvajaju veći dio budžeta za prijevoz, što dodatno produbljuje ekonomske razlike.
U tom smislu promet postaje ključna komponenta kvalitete života. Dostupnost i cijena mobilnosti izravno utječu na pristup radu, obrazovanju i zdravstvenim uslugama.
Podatak da kućanstva izdvajaju gotovo osminu svog budžeta na mobilnost otvara važno pitanje održivosti prometnog sustava. Hrvatska, kao zemlja snažno oslonjena na cestovni promet, suočava se s izazovom kako smanjiti troškove bez ugrožavanja dostupnosti.
U tom kontekstu prometna politika više ne može biti fokusirana isključivo na izgradnju infrastrukture. Ona mora uključivati ekonomsku dimenziju mobilnosti i tražiti ravnotežu između dostupnosti, sigurnosti i financijske održivosti. Upravo će sposobnost upravljanja tim odnosom u budućnosti odrediti koliko će promet biti teret, a koliko pokretač razvoja.
...
Tekst i foto: Petar Kolovrat
