stu 2020
John Boyd Dunlop (Dreghorn, 5. veljače 1840. – Dublin, 23. studenog 1921.), škotski veterinar i izumitelj. Godine 1888. od gumene cijevi za polijevanje konstruirao je prve zračnice za bicikl kojim je obilazio seoska gospodarstva - pneumatike za tricikl svojega sina.
Godinu dana nakon toga patentirao je izum pneumatika za vozila te osnovao dioničko društvo za izradu pneumatskih guma. Prema njemu je osnovana tvrtka Dunlop Rubber Company Ltd. koja je sredinom 20. stoljeća postala najpoznatija tvornica za proizvodnju teniskih loptica. Zaslužan je i za izum Dunlopova ventila.
Već je od početka jasno da si je Dunlop zadao da omogući vozačima automobila i motocikala kvalitetniji doživljaj vožnje.
Možda izgleda neobično, ali priča ne započinje na četiri ili na dva, već na tri kotača. Godine 1888. osnivač Dunlopa John Boyd Dunlop gledao je sina koji se vozio svojim triciklom s punim gumama po popločenoj stazi. Primijetio je da dječak nije vozio previše brzo i izgledalo je da mu nije previše udobno. Dunlop je pokušao omogućiti sinu glatkiju vožnju i lakše upravljanje te je kotače tricikla omotao tankim gumenim trakama, međusobno ih slijepio i napumpao pumpom za nogometnu loptu. Tako je razvio prvi sustav zračnoga amortiziranja u povijesti i postavio temelje za prvu pneumatsku zračnicu.
U manje od godine dana Dunlopov izum doživio je svoj prvi nastup na utrci na dva kotača. Time što je u seriji biciklističkih utrka gotovo nepoznatome biciklistu omogućio preteći puno jače suparnike, a za to su zaslužne prednosti koje su donosile njegove pneumatske gume, uloga u auto-moto sportu postala je dio Dunlopova nasljeđa.
Dunlop je svoju zamisao odmah patentirao i započeo razvijati svoj pronalazak u komercijalni podvig, pri čemu je zaključio da je brzo postao poznat kao Dunlop Pneumatic Tire Co. Ltd. Godine 1890. Dunlop je u Dublinu u Irskoj otvorio svoj prvi pogon za gume, a tri godine poslije svoju prvu tvornicu guma na europskome kontinentu, u njemačkom gradu Hanauu. Od 1895. godine Dunlopove su se gume prodavale i u Francuskoj i Kanadi i proizvodile u SAD i u Australiji. Godine 1898. poduzeće je preraslo svoje zametke u Dublinu i proizvodnja se preselila najprije u Englesku, u Coventry, a 1902. godine na 400 jutara veliku lokaciju u Birminghamu u Velikoj Britaniji, koja je kasnije u svijetu bila poznata kao Fort Dunlop. Godine 1910. Dunlop je uredio plantažu kaučuka veliku 50.000 jutara i postavio svoju zastavu u Malaji. Godine 1913. u Kobeu je otvorila vrata prva japanska tvornica guma. Dvadesetih godina Dunlopovom zaslugom puna je guma postala prošlost, a on je iz pionira izrastao u prvu svjetsku višenacionalnu tvrtku. Proizvodio je i prodavao po cijelome svijetu.
Poduzetnički duh osnivača postao je etos poduzeća, koje je očito spoznalo da će ostati uspješna multinacionalna korporacija samo ako i dalje budu pioniri u istraživanjima i razvoju te u poslovanju. Dunlopov je cilj bio i ostao proizvoditi sve bolje proizvode koji će povećavati izdržljivost vozila i doživljaj vozača u vožnji.
Početkom drugoga svjetskoga rata Dunlop je već bio sinonim za uspjeh u nizu djelatnosti, ne samo s gumama, gdje je neograničeno vladao po trkalištima, nego i s kočnicama, kotačima, lopticama za golf i tenis, podnim oblogama i drugim industrijskim gumenim proizvodima. Njegova je prevlast trajala do kraja šezdesetih godina.
Godine 1984. udružena su Dunlopova europska i američka poduzeća s japanskim, i to kao dio koncerna Sumitomo. Godine 1999. Sumitomo i The Goodyear Tire & Rubber Company odlučili su se za svjetsko udruženje, čime su postali najveći proizvođači guma na svijetu. Dunlop je u Europi sada dio miješane tvrtke koja uključuje šest poduzeća u sklopu Goodyear Dunlop Tires B.V.