DIGITALIZACIJA GRANIČNE KONTROLE: Europska unija na uvodi EES sustav, što on donosi?

Značajna promjena dolazi na europske granice

Već sljedećeg mjeseca Europska unija započinje s provedbom jedne od najvećih promjena na svojim vanjskim granicama u posljednjem desetljeću. Naime, 12. listopada 2025. kreće primjena novog Sustava ulaska/izlaska, poznatog pod engleskom kraticom EES (Entry/Exit System). Taj sustav označava kraj ručnog žigosanja putovnica i početak potpuno digitaliziranog i automatiziranog praćenja ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja koji putuju u države Schengenskog područja, uključujući i Hrvatsku.

EES će bilježiti osnovne podatke iz putne isprave svakog putnika koji nije državljanin EU-a, kao i biometrijske podatke poput fotografije lica i otisaka prstiju. Sustav će automatski evidentirati vrijeme i mjesto ulaska i izlaska, a istovremeno će stvarati evidenciju odbijenih ulazaka, što će državama članicama omogućiti preciznije praćenje poštivanja propisa o kratkotrajnim boravcima.

Primjena EES-a počinje 12. listopada 2025. i odvijat će se postupno kroz šest mjeseci. Do 10. travnja 2026. sustav će biti uveden na svim vanjskim granicama Schengenskog prostora, no u početnom razdoblju na nekim prijelazima još će se privremeno nastaviti ručno žigosanje putovnica, sve dok tehnička i kadrovska infrastruktura ne bude u potpunosti spremna.

Glavni cilj uvođenja EES-a jest povećanje sigurnosti i učinkovitosti na granicama Europske unije. Automatizirano prikupljanje podataka omogućit će precizniju identifikaciju osoba koje su prekoračile dozvoljeni boravak i smanjiti mogućnosti zlouporabe putnih dokumenata. Istovremeno će ubrzati protok putnika, jer se smanjuje potreba za ručnom obradom podataka, a vlastima će osigurati kvalitetniju statistiku i uvid u migracijske tokove, što je ključno za buduće planiranje i donošenje odluka u području migracijske politike.

Uvođenje sustava posebno će se odnositi na državljane trećih zemalja koji dolaze u EU na kratkotrajni boravak do devedeset dana unutar bilo kojeg razdoblja od sto osamdeset dana, neovisno o tome trebaju li vizu ili ne. Njihovi biometrijski podaci prikupljat će se prilikom svakog prelaska granice, dok će određene kategorije, poput djece mlađe od dvanaest godina, biti izuzete od obveze davanja otisaka prstiju i prikupljat će se samo fotografija lica.

Što EES znači za Hrvatsku?

Za Hrvatsku, koja je u Schengenskom prostoru od 1. siječnja 2023., to znači da će se novi sustav primjenjivati na svim vanjskim graničnim prijelazima prema državama koje nisu članice Schengena. U praksi to uključuje kopnene granice, zračne luke i morske luke. Hrvatska granična policija i ostale nadležne službe morat će biti tehnički i organizacijski spremne za provedbu sustava, što uključuje nabavu odgovarajuće opreme, edukaciju službenika, osiguranje zaštite podataka te koordinaciju s europskim institucijama i susjednim državama.

Uvođenje EES-a ipak donosi i određene izazove. Među njima se ističu pitanja privatnosti i zaštite osobnih podataka, budući da prikupljanje i pohrana biometrijskih informacija zahtijevaju visoke sigurnosne standarde i potpunu usklađenost s europskim zakonima o zaštiti podataka. Osim toga, mogući su i logistički problemi u početnoj fazi primjene, poput duljeg zadržavanja na pojedinim prijelazima ili različitih procedura na različitim lokacijama, što može stvoriti nesigurnost među putnicima koji nisu upoznati s novim pravilima. Za države članice to također znači značajna financijska ulaganja u infrastrukturu, opremu i obuku kadrova.

Unatoč tim izazovima, EES predstavlja važan korak prema modernizaciji i digitalizaciji granične kontrole u Europskoj uniji. Donosi viši standard sigurnosti, transparentnosti i učinkovitosti, a iako će zahtijevati određeno vrijeme za prilagodbu, očekuje se da će do travnja 2026. sustav biti potpuno operativan na svim vanjskim granicama, uključujući i hrvatske.

...

Tekst: Petar Kolovrat

Ilustracija: AI generirano