09
pro 2025
pro 2025
Nacionalna statistika pokazuje rast najtežih prometnih prekršaja, dok novi zakonodavni okvir daje policiji snažnije alate za sankcioniranje višestrukih i rizičnih vozača
Hrvatski cestovni promet posljednjih godina obilježen je stabilnim padom ukupnog broja nesreća, ali i zabrinjavajućim porastom najtežih prekršaja koji izravno ugrožavaju živote. Policija sve češće bilježi ekstremna prekoračenja brzine, vožnju pod utjecajem alkohola i droga, ignoriranje svjetlosnih znakova te ponovno činjenje prekršaja kod vozača koji su već evidentirani kao rizični. Takvi trendovi, prema nacionalnim statistikama, doprinose ne samo povećanom broju nesreća s najtežim posljedicama, već i općem osjećaju nesigurnosti među građanima. Upravo zato policija i zakonodavac primjenjuju model nulte tolerancije prema vozačima čije ponašanje predstavlja visok rizik.
Tko najviše ugrožava sigurnost na cestama?
Podaci MUP-a posljednjih godina pokazuju jasnu dinamiku: dok se broj lakših prometnih prekršaja smanjuje, broj najozbiljnijih raste. Ekstremna prekoračenja brzine – više od 50 kilometara na sat iznad dopuštenog ograničenja u naselju – bilježe stabilan porast, osobito u većim urbanim sredinama i na državnim cestama gdje je promet najgušći. Vožnja pod utjecajem alkohola i droga i dalje je među vodećim uzrocima najtežih nesreća, a udio mladih vozača u takvim prekršajima ostaje visok unatoč brojnim preventivnim kampanjama.
Istodobno raste i broj vozača koji u kratkom vremenskom razdoblju ponavljaju niz teških prekršaja, čime ulaze u kategoriju višestrukih i osobito opasnih počinitelja. U toj skupini policija sve češće primjenjuje strože mehanizme nadzora i sankcioniranja, uključujući uhićenja, žurne postupke i privremeno oduzimanje vozila. Primjer iz Policijske uprave koprivničko-križevačke, koja je samo tijekom 2025. privremeno oduzela 43 vozila, jasno pokazuje da se radi o pojavnosti prisutnoj u svim dijelovima zemlje.
Stroža politika prema najtežim prekršiteljima
Promjene koje su posljednjih godina uvedene u Zakon o sigurnosti prometa na cestama značajno su ojačale okvire za sankcioniranje opasnih vozača. Zakon predviđa visoke novčane kazne i mogućnost izricanja zaštitnih mjera zabrane upravljanja vozilom, ali najvažniji iskorak predstavlja instrument privremenog oduzimanja vozila kao sredstva izvršenja prekršaja.
Oduzimanje je moguće kada postoji očigledna i ponovljena opasnost da će vozač nastaviti kršiti propise, osobito u slučajevima ekstremne brzine, vožnje pod utjecajem alkohola ili droga te bijega nakon izazvane prometne nesreće. Istodobno, institut žurnog prekršajnog postupka omogućuje policiji da zadrži i odmah izvede pred sud počinitelja za kojeg postoji rizik ponavljanja prekršaja. Time se sprječava dugotrajno čekanje sudskog poziva i osigurava hitno djelovanje u ključnim situacijama.
Zašto je represija potrebna, ali ne i dovoljna
Sigurnost cestovnog prometa zahtijeva ravnotežu između preventivnih i represivnih mjera. Preventivne kampanje, edukacije u školama, rad s mladim vozačima i tehnološke inovacije u prometu doprinosile su smanjenju ukupne nesrećnosti, ali najozbiljniji prekršaji i dalje zahtijevaju čvrst odgovor. Upravo zato se žurni postupci sve više koriste kao instrument odvraćanja, jer trenutna i vidljiva sankcija često ima jači učinak od dugotrajnih i sporih sudskih procesa.
Policija paralelno jača nadzorne kapacitete – od pametnih kamera i sustava automatskog bilježenja brzine do preventivnih punktova i ciljane kontrole rizičnih skupina vozača. Te tehnologije služe kao podrška operativnom radu i omogućuju brže otkrivanje onih počinitelja čije ponašanje predstavlja izravnu prijetnju.
Trend rasta najtežih prometnih prekršaja treba promatrati i kroz širi sociološki kontekst. Mobilnost je sve veća, broj vozila raste, a intenzitet prometa na hrvatskim cestama povećava se osobito tijekom turističke sezone. Istodobno, dio vozača pokazuje sve manju toleranciju na uzdržanu i sigurnu vožnju, što se očituje agresijom u prometu, nepoštovanjem osnovnih pravila i zanemarivanjem činjenice da svaki prekršaj može imati fatalne posljedice.
Oduzimanje vozila i žurni postupci proizvode trostruki učinak. Prvo, uklanjaju rizične vozače iz prometa u trenutku kada predstavljaju najveću opasnost. Drugo, djeluju preventivno na širu populaciju, jer stvaraju jasnu percepciju da se tolerancija prema teškim prekršiteljima smanjila. Treće, smanjuju teret na pravosudni sustav jer omogućuju brže rješavanje slučajeva i manji broj ponavljača.
U budućnosti bi se sigurnosna politika trebala dodatno osloniti na integrirani pristup koji uključuje sustavniji rad s visokorizičnim vozačima, bolju psihološku procjenu kod vraćanja vozačkih dozvola, digitalne registre prekršitelja te širenje automatiziranih sustava nadzora. Cilj je, kao i u svim europskim državama, stvaranje prometnog okruženja u kojem je pogibeljna vožnja sve teže izvediva, a odgovorno ponašanje standard, a ne iznimka.
Ako želiš, mogu pripremiti i dodatnu grafičku ilustraciju ili infografiku za portal, primjerice vizualni prikaz broja oduzetih vozila po županijama ili prikaz najčešćih teških prekršaja u Hrvatskoj.
...
Tekst i foto: Petar Kolovrat
