01
srp 2026
srp 2026
Hrvatska ima jednu od najrazvijenijih mreža cestovnih tunela u ovom dijelu Europe. Upravo zato poznavanje pravila vožnje kroz tunele nije pitanje prometne kulture, nego osobne sigurnosti i spašavanja života
Vožnja kroz tunel za većinu vozača traje svega nekoliko minuta, no upravo tih nekoliko minuta predstavlja jedno od prometno najzahtjevnijih okruženja na cesti. Promjena svjetlosnih uvjeta, ograničen prostor, smanjena mogućnost izbjegavanja prepreke, specifična ventilacija i otežana evakuacija znače da se i najmanja pogreška može vrlo brzo pretvoriti u ozbiljnu prometnu nesreću. Hrvatska je zemlja koja zbog svoje konfiguracije terena ima velik broj cestovnih tunela, osobito na autocestama koje povezuju unutrašnjost s Jadranom, pa sigurna vožnja kroz tunele tijekom turističke sezone postaje još važnija.
Hrvatska je zemlja tunela
Točan broj cestovnih tunela ovisi o metodologiji brojanja. Ako se promatraju samo autoceste, Hrvatska danas ima 45 cestovnih tunela ukupne duljine oko 110 kilometara. U račun uključe li se i tuneli na državnim, županijskim i lokalnim cestama, njihov broj prelazi 200, što Hrvatsku svrstava među europske države s vrlo razvijenom tunelskom infrastrukturom.
Najduži hrvatski cestovni tunel je Mala Kapela, čija je duža cijev duga 5.821 metar. Slijede Sveti Rok s oko 5,68 kilometara te Učka, duga nešto više od pet kilometara. Ti objekti predstavljaju vrhunac hrvatskog cestovnog inženjerstva i opremljeni su najsuvremenijim sustavima ventilacije, videonadzora, protupožarne zaštite, SOS nišama i evakuacijskim prolazima.
Zašto su tuneli posebni?
Psiholozi prometa odavno upozoravaju na tzv. efekt "crne rupe". Prilikom ulaska u tunel ljudskom oku potrebno je nekoliko sekundi da se prilagodi znatno slabijem osvjetljenju. Upravo u tom razdoblju vozač slabije procjenjuje udaljenost, brzinu i položaj drugih vozila.
Sličan problem nastaje pri izlasku iz tunela kada nagla jaka dnevna svjetlost ponovno privremeno smanjuje sposobnost opažanja. U slučaju kiše ili jakog ljetnog sunca taj je učinak još izraženiji.
Dodatan izazov predstavljaju ograničeni prostor za manevriranje, nemogućnost zaobilaženja prepreke te mogućnost brzog širenja dima u slučaju požara.
Kako pravilno voziti kroz tunel?
Sigurna vožnja počinje još prije samog ulaska. Brzinu treba postupno prilagoditi ograničenju koje vrijedi za pojedini tunel, uključiti kratka svjetla bez obzira na doba dana te povećati sigurnosni razmak od vozila ispred.
Vozač tijekom prolaska treba voziti mirno i ravnomjerno, bez naglih ubrzavanja i kočenja. Pogled treba usmjeriti prema izlazu iz tunela ili daleko ispred vozila, a ne prema zidovima, jer se tako smanjuje osjećaj dezorijentacije.
Posebno je važno održavati dovoljan razmak. U duljim tunelima preporučuje se najmanje dvije sekunde razmaka, a pri većem prometnom opterećenju i više.
Ako se stvore kolone, potrebno je ostaviti dovoljno prostora između vozila kako bi se u slučaju potrebe mogla otvoriti vrata i omogućiti evakuacija.
Što se u tunelu nikada ne smije raditi?
Postoje ponašanja koja u tunelu mogu imati katastrofalne posljedice.
Nikada se ne smije:
- zaustavljati vozilo bez stvarne nužde
- okretati vozilo ili voziti unatrag
- pretjecati ondje gdje to nije izričito dopušteno
- koristiti mobitel tijekom vožnje
- gasiti ili paliti svjetla tijekom prolaska
- izlaziti iz vozila zbog fotografiranja ili razgledavanja
- ignorirati prometnu signalizaciju i znakove upravljanja prometom
- voziti preblizu vozilu ispred
- nastaviti vožnju ako se iz motornog prostora pojavljuje dim ili vatra.
Najveću opasnost predstavlja upravo zaustavljanje vozila u prometnoj traci jer vozači iza sebe često nemaju dovoljno vremena za reakciju.
Što učiniti ako se vozilo pokvari?
Ako vozilo ostane nepokretno, potrebno ga je, ako je ikako moguće, dovesti do ugibališta ili SOS niše. Uključuju se sva četiri pokazivača smjera, motor se gasi, a putnici izlaze na sigurnu stranu i odlaze prema najbližem evakuacijskom izlazu ili sigurnosnom prolazu.
U slučaju požara vrijeme reakcije mjeri se sekundama. Ne treba pokušavati spasiti vozilo ili prtljagu. Prioritet je spašavanje ljudi.
Tuneli su među najsigurnijim dijelovima autocesta
Iako vozači često osjećaju nelagodu tijekom prolaska kroz duge tunele, statistike pokazuju da su suvremeni autocestovni tuneli među najsigurnijim dijelovima cestovne infrastrukture zahvaljujući stalnom videonadzoru, automatskoj detekciji požara, ventilacijskim sustavima i brzoj intervenciji službi održavanja. Hrvatski tuneli redovito prolaze sigurnosne provjere u skladu s europskim standardima, a pojedini su u međunarodnim EuroTAP ispitivanjima ostvarivali vrlo visoke ocjene sigurnosti.
Sigurnost počinje disciplinom vozača
Tehnologija može pomoći, ali ne može nadomjestiti odgovorno ponašanje za upravljačem. Svaki vozač koji prije ulaska u tunel smanji brzinu, uključi svjetla, održi sigurnosni razmak i poštuje prometnu signalizaciju značajno smanjuje rizik od nesreće. U zatvorenom prostoru tunela nema mjesta za improvizaciju, dokazivanje ili nepažnju. Nekoliko minuta disciplinirane vožnje dovoljno je da prolazak kroz jedan od više od dvjesto hrvatskih cestovnih tunela bude potpuno siguran za sve sudionike u prometu.
...
Tekst: Vidmir Raič
Foto, infografika: Petar Kolovrat
