23
svi 2026
svi 2026
Punionice postaju novi element urbane mobilnosti, a rast broja električnih vozila otvara pitanja kapaciteta elektroenergetske mreže, parkiranja i budućeg razvoja gradova
Električni automobili više nisu tehnološka egzotika rezervirana za mali broj entuzijasta i skuplje modele premium proizvođača. Posljednjih nekoliko godina elektrifikacija prometa postupno se pretvara u jednu od najvećih transformacija urbanog prostora u Europi, a isti proces sve je vidljiviji i u Hrvatskoj. Gradovi poput Zagreba, Rijeke i Splita ubrzano šire mrežu javnih punionica, trgovački centri ugrađuju vlastite sustave punjenja, dok nove stambene i poslovne zgrade sve češće projektiraju parkirna mjesta s infrastrukturom za električna vozila.
Promjena se više ne događa samo na razini automobilske industrije. Električni automobili počinju mijenjati način na koji gradovi planiraju promet, parkiranje, energetsku infrastrukturu i urbani prostor. Punionice postupno postaju novi element gradske infrastrukture, gotovo jednako važan kao benzinske postaje, semafori ili parkirališta.
Istodobno, stručnjaci upozoravaju da elektrifikacija prometa otvara cijeli niz novih pitanja koja Hrvatska tek počinje ozbiljnije rješavati. Riječ je o kapacitetu elektroenergetske mreže, rasporedu javnih punionica, pritisku na gradske transformatorske sustave te problemu urbanog planiranja u gusto naseljenim dijelovima gradova.
Hrvatska ulazi u razdoblje ubrzane elektrifikacije
Broj električnih vozila u Hrvatskoj posljednjih godina kontinuirano raste. Tome pridonose europske klimatske politike, državni poticaji za kupnju električnih automobila, rast cijena goriva te širenje ponude modela na tržištu. Električni automobili pritom više nisu ograničeni samo na luksuzni segment jer proizvođači sve više nude modele niže i srednje klase.
Najveći rast bilježe upravo urbane sredine u kojima je svakodnevna vožnja kraća, infrastruktura razvijenija, a pristup punionicama jednostavniji. Zagreb je pritom daleko ispred ostatka države jer koncentrira najveći broj električnih vozila, javnih punionica i investicija u elektromobilnost.
Grad Zagreb posljednjih godina širi mrežu punionica na javnim parkiralištima, u blizini poslovnih zona i uz prometna čvorišta. Paralelno s time raste broj privatnih investicija u infrastrukturu za punjenje, osobito u trgovačkim centrima, hotelima i novim stambenim kompleksima.
Sličan trend vidljiv je i u Rijeci te Splitu, gdje lokalne vlasti i energetske tvrtke pokušavaju pratiti rast potražnje za električnom mobilnošću. Poseban izazov predstavljaju turistički gradovi na obali jer tijekom ljetnih mjeseci dolazi do velikog povećanja broja vozila, uključujući i električne automobile stranih turista.
Elektrifikacija prometa u brojkama
Elektrifikacija prometa u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi snažan rast, a podaci pokazuju da se domaća prometna infrastruktura sve brže mora prilagođavati novoj eri mobilnosti. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, u Hrvatskoj je još 2019. bilo registrirano svega 730 električnih automobila, dok ih je krajem 2025. bilo gotovo 10.000. Samo u Zagrebu registrirana su 3832 električna vozila, što glavni grad čini uvjerljivo najvećim središtem elektromobilnosti u državi.
Rast električnih vozila prati i ubrzano širenje mreže punionica. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore i sektorskih analiza, Hrvatska je početkom 2025. imala oko 1422 instalirane javne punionice, no većina njih i dalje pripada sporijoj AC infrastrukturi manje snage. Samo 44 punionice imaju snagu veću od 100 kW koja omogućuje vrlo brzo punjenje vozila.
Poseban pritisak na infrastrukturu očekuje se tijekom turističke sezone. Procjene udruge Strujni krug i industrijskih analiza govore da bi hrvatske ceste tijekom ljeta mogle bilježiti više od 80.000 dodatnih električnih vozila stranih turista, što značajno povećava potrebu za novim punionicama na autocestama, obali i turističkim destinacijama.
Europska unija pritom snažno ubrzava razvoj elektromobilnosti kroz uredbu AFIR koja državama članicama nalaže razvoj mreže punionica na glavnim prometnim koridorima. Cilj je da do 2025. punionice za osobna električna vozila budu dostupne svakih 60 kilometara na glavnim europskim prometnicama. Hrvatska će pritom prema procjenama morati osigurati između 100 i 200 novih brzih punionica kako bi zadovoljila europske standarde.
Stručnjaci istodobno upozoravaju da će ključni izazov buduće elektrifikacije postati elektroenergetska mreža. Procjene govore da bi Hrvatska u idućim godinama mogla dosegnuti desetke tisuća električnih vozila, dok pojedine analize za 2026. već predviđaju mogućnost rasta prema 40.000 električnih automobila na domaćim cestama.
Punionice postaju dio urbanog krajolika
Jedna od najvećih promjena događa se upravo u načinu na koji gradovi koriste javni prostor. Klasične benzinske postaje više nisu jedina mjesta “opskrbe energijom”. Električni automobili omogućili su decentralizaciju punjenja pa se energija danas može “točiti” gotovo bilo gdje — uz cestu, u garaži trgovačkog centra, na hotelskom parkiralištu ili ispred stambene zgrade.
To postupno mijenja logiku urbanog planiranja. Gradovi sada moraju razmišljati o tome gdje postaviti punionice, kako osigurati dovoljan kapacitet mreže i kako izbjeći stvaranje novih prometnih zastoja oko lokacija za punjenje.
Poseban problem predstavljaju stari dijelovi gradova i velika stambena naselja izgrađena desetljećima prije pojave električnih vozila. Mnoge zgrade nemaju tehničke mogućnosti za jednostavnu instalaciju privatnih wallbox sustava, a elektroenergetska infrastruktura često nije projektirana za velik broj simultanih punjenja.
Upravo zato stručnjaci upozoravaju da elektrifikacija prometa nije samo pitanje automobila, nego pitanje kompletne urbane infrastrukture.
Električna mreža postaje novo prometno pitanje
Dok se javnost najčešće fokusira na broj punionica, energetski stručnjaci upozoravaju da je stvarni izazov mnogo dublji. Velik broj električnih automobila dugoročno će značajno povećati opterećenje elektroenergetske mreže, osobito u večernjim satima kada većina korisnika puni vozila nakon povratka kući.
Ako se infrastruktura ne bude razvijala dovoljno brzo, gradovi bi se mogli suočiti s lokalnim preopterećenjima mreže i potrebom za skupim ulaganjima u trafostanice i distribucijske sustave.
Zbog toga europske države sve više razvijaju koncept “pametnog punjenja” u kojem algoritmi raspoređuju potrošnju energije kako bi se izbjegli vršni udari opterećenja. Budući sustavi trebali bi automatski prilagođavati vrijeme i snagu punjenja ovisno o stanju mreže.
Takva digitalizacija energetskog sustava otvara potpuno novu povezanost između prometa i energetike. Električni automobil više nije samo prijevozno sredstvo nego postaje dio šire digitalne energetske mreže.
Gradovi budućnosti izgledat će drukčije
Promjene koje danas izgledaju postupno mogle bi tijekom sljedećeg desetljeća potpuno promijeniti izgled gradova. Benzinske postaje mogle bi izgubiti dio svoje sadašnje uloge, parkirališta će se pretvarati u energetske točke, a prometna infrastruktura sve će se više povezivati s digitalnim sustavima upravljanja energijom.
Istodobno, elektrifikacija prometa otvara i pitanje pravednosti urbane tranzicije. Građani koji žive u kućama lakše mogu instalirati privatne punionice, dok stanovnici višestambenih zgrada često ovise o javnoj infrastrukturi koja još nije dovoljno razvijena.
Hrvatska se zato nalazi u prijelomnom razdoblju u kojem električni automobili više nisu samo tehnološki trend nego postaju važan faktor urbanog razvoja, energetike i prometne politike. Upravo će brzina prilagodbe infrastrukture odlučivati koliko će hrvatski gradovi biti spremni za novu eru mobilnosti.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič
Foto naslovnice: AI generirano
