22
svi 2026
svi 2026
Važan je uredan okoliš, uz malčiranje uz prometnice , što doprinosi prometnoj sigurnosnti, ali i puno ostalih elemenata koje objašnjava Mladen Stjepan Vitković
Na prometnicama Primorsko-goranske županije zabilježeno je u prva dva tjedna svibnja 29 naleta vozila na divljač i domaće životinje s ukupnom materijalnom štetom koja se procjenjuje na oko 36.700 eura, objavljeno je na službenim stranicama Policijske uprave Primorsko-goranske 15. svibnja 2026.
Prema policijskim podacima, najčešće je riječ o naletima na srneću i jelensku divljač te divlje svinje, a incidenti su zabilježeni na području Cresa, Krka, Crikvenice, Gorskog kotara, Jelenja, Kastva, Klane, Kostrene, Kraljevice, Matulja te Mošćeničke Drage.
Zabilježeni su i neuobičajeni slučajevi. Na širem području Novog Vinodolskog evidentiran je sudar vozila s čagljem, dok se u mjestu Sveti Jakov dogodio nalet kozlića na osobno vozilo. Stoga policija apelira na građane da uz prometnice ne bacaju ostatke hrane jer time privlače divlje životinje i upozorava da su vozači, u slučaju naleta na životinju, dužni o događaju odmah obavijestiti policiju.
Ranjivi motociklisti
Na području Republike Hrvatske je tijekom 2025. prema podacima MUP-a evidentirano 6163 naleta na divljač (prometne nesreće i prometni događaji). U tim nesrećama i događajima šest sudionika zadobilo je teške tjelesne ozljede, a 49 lakše. Informacije s terena pokazuju da se u većini slučajeva radilo se o srnećoj divljači.
Kako doznajemo od Mladena Stjepana Vitkovića, suosnivača projekta 'Akademija Sigurne Vožnje Motocikla', mopedisti i motociklisti sudjelovali su u 2025. u 31 naletu na divljač (s ozlijeđenim osobama: četiri mopedista i 10 motociklista, s materijalnom štetom: jedan mopedist i 16 motociklista). Teške ozljede doživjela su dva mopedista i tri motociklista, a s lakšim ozljedama prošla su dva mopedista i devet motociklista.
"U većini slučajeva prilikom naleta vozila na divljač nastaje 'samo' materijalna šteta, međutim šteta nastaje i na fondu divljači jer vrlo često dolazi do uginuća. Kod naleta automobila, kamiona ili vlaka nastaje materijalna šteta dok kod naleta motociklista uz znatnu štetu vrlo često dolazi do teške tjelesne ozljede motociklista i eventualno suvozača, ali i smrtnih posljedica. Takav je bio slučaj iz 2022. kada je na otoku Cresu poginuo slovenski državljanin", podsjeća Vitković.
Problematično proljeće
"Do 2025. evidentirano je više od 4000 naleta na divljač u prometu što i previše govori o ozbiljnosti problema. Procijenjena šteta višemilijunska. Poboljšanje mjera u Hrvatskoj po pitanju naleta na divljač je vidljivo, ali kako bi se stanje dodatno popravilo, potrebna je sinergija MUP-a, Ministarstva prometa, Lovačkog saveza i koncesionara cesta", apelira.
Svaki motorist željno iščekuje dolazak toplijih dana i onaj prvi zvuk motora kada se stvore vremenske predispozicije za ugodnu vožnju, naročito u kontinentalnom dijelu. No, proljeće sa sobom nosi opasnosti koje su usko vezane za nalet na životinje. Naime, divljač jako voli sol zaostalu na prometnicama nakon zimskog posipavanja, a potrebna joj je radi prelaska sa 'zimske hrane' na mladu proljetnu travu. Sol olakšava probavu, utječe na rast rogovlja, pomaže u otpornosti na bolesti i drugo.
"S dolaskom lijepih dana divljač uz prometnicu očekujte prvenstveno iz ovog razloga, ali i neodgovornih sudionika u prometu koji iz vozila izbacuju ostatke hrane", upozorava. Motociklisti moraju biti posebno oprezni jer nemaju drugu zaštitu osim odjela. Stoga ne smiju podcijeniti znak 'divljač na cesti' koji je postavljen temeljem prethodnih analiza i kao rezultat suradnje s lovačkim društvom koje gospodari lovištem na određenoj lokaciji.
Slovenski 'koševi za medvjede'
Na pitanje bi li lovačka društva i upravitelji cesta trebali intenzivnije surađivati na uklanjanju ostataka hrane uz prometnice, odgovara kako je prije svega potrebno djelovati na svijest vozača. "Moramo znati da sve počinje od nas samih. Još uvijek ima sudionika u prometu koji kroz prozore automobila usred požarne sezone bacaju opuške cigareta, što motociklisti vide. Isto je s ostacima hrane", negoduje.
Daje i dobar primjer Slovenije koja na odmorištima provodi projekt 'koševi za medvjede' čime se onemogućava dostupnost hrane životinjama, a provodi se i njihovo redovno pražnjenje od strane koncesionara.
"Vjerujem da će to slijediti i Hrvatska jer je to ispravan put. Hrvatske ceste i lovačka društva rade na uređivanju okoliša i situacija je znatno bolja nego prije desetak godina, naročito od kada se krenulo s malčiranjem uz prometnice državnih cesta čime se omogućuje bolja preglednost pa se divljač ranije uočava. I ono što malo ljudi vidi kao 'prednost malčiranja' je, kako ja volim reći, usputno uništavanje i usitnjavanje ostataka hrane uz prometnicu", opisuje.
Kultura vozača mora biti prioritet, kaže, neka nam stoga ne bude teško u automobilu, kamionu ili drugom vozilu držati vrećicu za otpatke kako bi je pravilno odložili na odmorištu. Tek ovdje vidi odgovornost koncesionara - u redovitom pražnjenju koševa za otpatke. Smatra također da nadležne službe trebaju reagirati kada uoče ostavljanje ili bacanje otpada uz prometnice (ne samo hrane).
U prometu, osobito kroz prirodu očekujte neočekivano
Posebno oprezni u svitanje i sumrak
"Ukoliko primijetite divljač, prilagodite brzinu kretanja, usporite, prikočite, i kao što uvijek na svim predavanjima govorimo - očekujte neočekivano. Čak i kada prijeđe preko kolnika, divljač se vrlo često iznenada vrati. Budite spremni na ovakav scenarij. Radi vlastite sigurnosti vozite ako je potrebno čak i ispod ograničenja brzine", apelira Vitković.
Čovjek je ušao u divljinu i sada je potrebno pronaći novu ravnotežu, živjeti u sinergiji s prirodom poštujući njena načela i potrebe divljih životinja za kretanjem, potragom za hranom, ali i mirom. Nalet na divljač također dovodi do stresa vozača i suosjećanja prema divljači, komentira.
Upozorava stoga na važnost usporavanja kada se zamijeti divljač uz prometnicu, ističe da treba upaliti sva četiri pokazivača smjera, svjetlosnim znakovima upozoriti ostale sudionike u prometu koji dolaze iz suprotnog smjera...
"Vrlo često na put odlazimo rano ujutro i vraćamo se u sumrak, a tada je - kao i u vrijeme parenja - divljač najaktivnija. Statistički, najviše naleta dogodi se u upravo u to vrijeme. Budite posebno oprezni u svitanje i sumrak, naročito na lokacijama gdje raslinje uz prometnicu ometa preglednost. Prilikom vožnje na otvorenoj cesti i kada nema vozila iz suprotnog smjera, koristite duga svjetla radi bolje obostrane vidljivosti, dakle i da vas divljač prije uoči", savjetuje Vitković.
Naglašava da je najopasnija radnja u prometu izbjegavanje životinje te vrlo često ozljede vozača, i najveća šteta na vozilu nastaju upravo zbog toga, odnosno prilikom naglog zanošenja vozila i izlijetanja s prometnice. "Ovakve reakcije su najčešće refleksne, ali zapravo treba kočiti - ne izbjegavati, već ostati na pravcu kretanja vozila. Znam da je lakše napisati nego napraviti, ali šteta je tada doista najmanja", upozorava.
Odgovornost vlasnika domaćih životinja
Na pitanje o najopasnijim dionicama, odgovara da su u posljednje vrijeme po pitanju naleta na divljač u fokusu prometnice na Krku i Cresu, ali dionice državnih cesta poput D32, D3, D205 ili D502 također nisu za zanemariti jer se uočava rast incidenata u odnosu na prošlu godinu.
Na temu prekršajne odgovornosti vozača zbog neprilagođene brzine i prometnih znakova za opasnost od divljači, u smislu njihovog tretiranja kao trajnog upozorenja na oprez ili samo kao formalnog ograničenja brzine, komentira:
"Prometni znakovi 'divljač na cesti' postavljeni su u koordinaciji s nadležnim lovačkim društvom, a prekršajna odgovornost vozača postoji ako nije poštovao postavljeno upozorenje i sukladno njemu prilagodio vožnju. U izradi je novi zakon kojim će se, nažalost, dosta krivice pripisati vozačima, a štetu od naleta na divljač moći će naplatiti samo ako se dokaže da je divljač izletjela na cestu tijekom organiziranog lova ili da znaka nije uopće bilo."
Stoga predlaže jedinu logičnu opciju, a to je dodatak polici osiguranja kako bi vozač barem djelomično kompenzirao nastalu štetu.
Pitali smo ga postoji li razlika u odgovornosti i proceduri naplate štete kada je u pitanju nalet na divljač u odnosu na nalet na domaću životinju, odnosno stoku bez nadzora.
"Postoji odgovornost vlasnika domaćih životinja i svakako su odgovorni ako životinja nije bila pod nadzorom onako kako to zakon propisuje, ali često sudska praksa pokazuje dugotrajnost postupka i upitna je naplata štete. Trenutno, lovačka društva i koncesionari cesta imaju police osiguranja, dok velika većina vlasnika domaćih životinja nema, pa ostaje opcija privatne tužbe - odštetnog zahtjeva", odgovara.
Ulaganja Hrvatskih autocesta
Koji su najučinkovitiji infrastrukturni zahvati koje upravitelji cesta trebaju hitno implementirati na najugroženijim dionicama u PGŽ-u, pitamo ga.
"Rekao bih da su na području Primorsko-goranske županije Hrvatske autoceste odlično riješile problem naleta na divljač, iako ima sporadičnih slučajeva. Učestale ophodnje, obavijesti na autocesti, dovoljna visina ograda i zeleni mostovi osiguravaju siguran promet, ali i garantiraju sigurnost divljači", ističe Vitković.
Državne ceste uložile su unazad desetak godina znatna sredstva kako bi odvratile divljač od prometnica, nastavlja, naročito se to odnosi na tzv. 'plave katadiopere', svjetlosna upozorenja koja sve više možemo vidjeti montirana na smjerokazne stupiće uz prometnice. Na pojedinim dionicama na Krku, nalet je nakon montaže plavih katadiopera smanjen za više od 60 posto, a puno se više pažnje posvećuje i košnji uz prometnice - naročito na državnim cestama - kako bi se divljač uspjelo ranije uočiti, ali i životinjama pružiti priliku za ranije uočavanje vozila.
Vezano za spomenuta svjetlosna upozorenja koja šalju zrake refleksije snopa svjetlosti vozila koje nailazi prometnicom i tako upozorava, odnosno odvraća divljač, uvodi ih sve više županijskih, državnih i lokalnih cesta, a kao jedan od boljih primjera navodi Kostrenu. "Postale su standard i rekao bih da je ovdje postignuta 'win-win' situacija jer ne samo da se štiti vozač od naleta, već se štiti i divljač", naglašava.
Glasna vožnja spašava živote
"Svakodnevno sam na motociklu na goranskim prometnicama i porast broja naleta vidim u činjenici da duljina zimskih uvjeta na cestama produljuje 'boravak divljači' uz prometnicu. Zašto? Sipina koja služi kao mjera protiv smrzavanja - divljač ju obožava jer sadrži sol. Zato sam nerijetko primoran na kočenje prilikom nailaska na životinje", opisuje Vitković dodajući da tu dolazi do nečega s čime se zakonodavac ne slaže, a on godinama tvrdi.
"'Loud pipes save life', što znači da glasna vožnja spašava živote. Nemam DB killer - 'decibel killer', odnosno umetak ili pregradu u ispušnom sustavu motocikla koja služi za smanjenje buke koju motor proizvodi. Protivnik sam glasne vožnje u naseljenim mjestima i gradovima, naročito noću, ali na otvorenoj cesti ovo je moj 'obrambeni štit' od naleta na divljač. Životinja me čuje u dolasku pa bježi s prometnice", opisuje Vitković.
Ne jednom naletio je na medvjedicu s mladima koji nisu htjeli prijeći cestu, niti je medvjedica htjela ostaviti mlade dok se ne uvjeri da su na sigurnom. "Kada dođete u ovu situaciju na motociklu, nema 'rikverca', ne možete se okrenuti, i jedino što vam ostaje je smirenost i glasan ispuh", pojašnjava. Zato se zalaže da se u segmentu motociklizma dozvoli (ne prekomjerna) buka na otvorenim cestama, a kažnjava ona u gradovima u vremenu od 22 sata navečer do 6 ujutro jer smatra da je u tom slučaju u pitanju namjera, ne potreba.
Akademija sigurne vožnje motocikla
Mladen Stjepan Vitković idejni je začetnik projekta 'Karavana za život - bikeri na cesti' koji je uspješno proveden do kraja, a trajao je od 2012. do 2022. Također je suosnivač projekta 'Akademija Sigurne Vožnje Motocikla' koji provodi s prof. dr. sc. Tomažom Tollazzijem s građevinskog fakulteta u Mariboru i koji je tek u začetku, no već sada bilježi odlične rezultate na razini Europske unije.
Pitanjima sigurnosti u prometu bavi se više od 15 godina. Povod za angažman bila je tragična smrt prijatelja koji je život izgubio na zaštitnoj ogradi koja, kako kaže, nije bila prilagođena motociklistima - nije imala dodatnu lamelu koja štiti motocikliste od udara u nosač ograde. Nakon inicijative za njihovo uvođenje, te su lamele ušle u zakonsku regulativu i danas se postavljaju diljem zemlje.
"Moj osnovni cilj djelovanja u prometnom sektoru je ostvariti jednakovrijedan pogled na motocikliste kao potpuno ravnopravne sudionike u prometu. Ali ne samo sudionike u prometu, već i kod planiranja održavanja cesta, te projektiranja, s naglaskom na sigurnost i edukaciju kako motociklista tako i ophodarskih službi. One su zaista prva linija obrane i njihov rad direktno utječe na sigurno odvijanje prometa, naročito za motocikliste", poručuje ovaj inženjer građevinarstva.
"Poruka sudionicima u prometu je moja mantra već godinama i uvijek je ista: u prometu ne postoji 'play again', cesta ne prašta greške", apelira Vitković. Pozornost želi posebno skrenuti na to da trebamo poći od nas samih, raditi na sebi, educirati se, u prometu ponašati odgovorno, koristiti svu dostupnu zaštitnu opremu na motociklu, i tek tada možemo očekivati odgovornost i od drugih.
Poruka roditeljima o sekundama koje život znače
"Svake godine se radi statistika kada ljudski životi postaju broj, a obitelji neutješno dozivaju svoje najmilije. Njima nije važno tko je kriv jer njihovih članova obitelji više nema, nitko im ne može vratiti ono što im oduzme trenutak nepažnje. U nebrojenim razgovorima s roditeljima poginulih mladih motociklista, uvijek nalazim zajedničku poveznicu: 'Da sam barem bio odlučniji'. Poruka svim roditeljima je neka budu odlučniji, neka forsiraju edukacije i korištenje kompletne moto opreme, ne samo one propisane zakonom", poziva neumorni borac za sigurnost u prometu.
Posljednjih godina bilježi se porast upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola ili droga, nastavlja, a već i mala količina takvih sredstava u krvi usporava reakcije vozača i čini ga opasnijim u prometu. Znamo da sekunde ponekad znače život, a istraživanja pokazuju da već sasvim male doze alkohola mogu povećati prosječno vrijeme reakcije na opasnosti u prometu. Neke studije navode kako negativan utjecaj na ponašanje vozača počinje već pri koncentraciji od samo 0,2 promila.
"Svaka greška drugog sudionika u prometu po vas može biti kobna jer nemamo zračne jastuke, odbojnike koji nas štite, već samo odijelo koje pomaže pri padu, ali ne i udarcu do kojeg dolazi zbog naglog zaustavljanja, što je zapravo i najveći uzrok smrtnog stradavanja motociklista", poručuje.
Svi moramo biti odgovorni
"Promet je sinergija življenja i tako se trebamo ponašati, kako u prometu tako i općenito u životu. Ništa nije apsolutno naše i uvijek postavljam pitanje: ide li cesta kroz šumu ili šuma ide kroz cestu!? Ovisi iz kojeg kuta gledamo, ali za dobiti odgovor i za uspješan suživot, potrebno je ovu problematiku gledati iz više perspektiva - vozača, lovaca, životinja, prirode, kao i poljoprivrednika. Svi ti subjekti trebaju 'svoj metar kvadratni' sigurnosti i komfora, ali svi moramo znati da ukoliko želimo nešto dobiti, moramo se nečeg i odreći", mišljenja je.
Za kraj naglašava kako je najvažnije prilagoditi brzinu vožnje uvjetima na cesti, to je stvarnost koju trebamo prihvatiti. Potrebno je poštivati prometne znakove u vezi divljači, noću voziti s upaljenim dugim svjetlima ako time ne smetamo ostale sudionike u prometu; kod nailaska na prometni znak 'divljač na cesti' stvarno povećati oprez, pogledati dodatnu oznaku ispod znaka (iskazanu u metrima) kako bi shvatili na koju se duljinu odnosi. Ukoliko ugledamo divljač, potrebno je zbog mogućnosti pojave još jedinki maksimalno usporiti (ne naglo radi vozača iza).
"Kao što sam ranije napomenuo, kod motociklista zagovaram takozvane otvorene ispušne sustave jer su nam oni najveća zaštita od naleta na divljač, ali i od ostalih sudionika u prometu. Najčešća izjava vozača, primjerice osobnog automobila, u srazu s motociklistom je 'nisam ga vidio'. Zato - ako me ne vidi, neka me barem čuje", argumentira Mladen Stjepan Vitković, u moto-svijetu znan jednostavno kao Stipko.
...
Tekst: Blanka Kufner
Foto: Arhiva Mladena Stjepana Vitkovića, Akademija sigurne vožnje motocikla, https://asvm.eu/
