Vozači u Hrvatskoj od nedjelje, 15. studenoga 2026., moraju imati propisanu zimsku opremu na zimskim dionicama javnih cesta. Obveza traje do 15. travnja 2027. godine, neovisno o tome ima li na kolniku snijega i leda ili su vremenski uvjeti povoljni. Donosimo pregled zakonskih obveza, dopuštenih kombinacija guma i lanaca te najvažnije savjete za sigurnu vožnju tijekom zimskih mjeseci.

Zimska oprema nije obvezna samo kada padne snijeg

Sredina studenoga svake godine označava početak razdoblja u kojem se vozači u Hrvatskoj moraju prilagoditi posebnim pravilima prometovanja u zimskim uvjetima. Od 15. studenoga do 15. travnja na propisanim zimskim dionicama javnih cesta obvezna je uporaba zimske opreme, bez obzira na trenutačne vremenske prilike i stanje kolnika. To znači da vozač koji se sredinom studenoga vozi autocestom po suhom asfaltu, pri sunčanom vremenu i temperaturi znatno višoj od ništice, također mora imati odgovarajuću zimsku opremu ako prometuje dionicom na koju se obveza odnosi.

Ovakvo pravilo nije uvedeno samo zbog snijega i poledice. Njegova je svrha osigurati da vozila budu tehnički pripremljena za nagle promjene vremena, osobito na prometnicama na kojima se u kratkom vremenu mogu izmjenjivati kiša, magla, niske temperature, snijeg i led. Hrvatska pritom ima vrlo različite klimatske i prometne uvjete, od kontinentalnih područja i planinskih prijevoja do priobalnih prometnica na kojima dodatnu opasnost mogu predstavljati bura, oborine i naglo zahlađenje.

Važno je razlikovati kalendarsku obvezu zimske opreme na određenim cestovnim dionicama od obveze njezine uporabe kada nastupe stvarni zimski uvjeti. Vozači koji ne prometuju propisanim zimskim dionicama nisu automatski oslobođeni odgovornosti. Kada je kolnik prekriven snijegom ili se na njemu nalazi poledica, pravila o zimskoj opremi primjenjuju se i izvan tih dionica.

Što se smatra propisanom zimskom opremom?

Jedna od najčešćih zabluda među vozačima jest uvjerenje da od 15. studenoga svi automobili moraju imati isključivo zimske gume. Hrvatski propisi dopuštaju dvije mogućnosti za osobne automobile i druga motorna vozila kategorija M i N čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone. Prva je uporaba zimskih pneumatika s oznakama M+S, M.S., M&S ili 3PMSF na svim kotačima. Druga je uporaba ljetnih pneumatika s najmanjom dubinom profila od četiri milimetra na svim kotačima, uz lance za snijeg ili druge tipno odobrene uređaje za povećanje prianjanja koji se postavljaju na pogonske kotače.

To znači da automobil s odgovarajućim ljetnim gumama i propisanim lancima može zadovoljiti zakonsku obvezu, ali takvo rješenje nije nužno i najbolje sa stajališta prometne sigurnosti. Lanci mogu pomoći na snijegu, no na hladnom, mokrom ili djelomično zaleđenom asfaltu odgovarajuće zimske gume u pravilu pružaju sigurnije vozne karakteristike. Za vozače koji tijekom zime redovito putuju na duljim relacijama, prolaze planinskim područjima ili svakodnevno koriste autoceste, kvalitetne zimske gume predstavljaju razumniji izbor.

Posebnu pozornost zaslužuju cjelogodišnje gume. One mogu zadovoljiti propise ako imaju odgovarajuće oznake, ali nisu sve jednako učinkovite u zahtjevnim zimskim uvjetima. Oznaka 3PMSF, prepoznatljiva po simbolu planine s tri vrha i pahuljicom, označava da je guma prošla propisana ispitivanja svojstava na snijegu. Vozači bi zato pri kupnji trebali voditi računa ne samo o zakonskoj prihvatljivosti nego i o stvarnim karakteristikama gume, klimatskim uvjetima te cestama kojima najčešće prometuju. 

Na kojim je cestama zimska oprema obvezna?

Prema važećoj Odluci o obveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta, obveza obuhvaća ukupno 2.770,6 kilometara prometnica. Od toga je 839,2 kilometra autocesta, 1.863,3 kilometra državnih i županijskih cesta te 68,1 kilometar državnih cesta namijenjenih tranzitnom prometu iz riječnih luka i rafinerijskog područja Siska.

Među autocestama obuhvaćenima obvezom nalaze se A1 od čvora Lučko do čvora Maslenica, A2 od Maclja do Zagreba, A3 od Bregane do Bajakova, A4 od Goričana do Zagreba, A5 od Osijeka do čvora Sredanci te A6 od Bosiljeva do Rijeke. Obveza se odnosi i na brojne državne i županijske ceste, osobito u kontinentalnoj Hrvatskoj, Gorskom kotaru i Lici.

Vozači pritom trebaju znati da se popis zimskih dionica ne određuje prema osobnoj procjeni vremenskih uvjeta, nego prema službenoj odluci nadležnog ministarstva. Čak i kada putovanje započinje na području gdje nema obveze uporabe zimske opreme, ulazak na jednu od propisanih dionica znači da vozilo mora ispunjavati zakonske uvjete. Zato je prije duljeg putovanja potrebno provjeriti cijelu planiranu rutu, a ne samo stanje ceste u mjestu polaska. 

Zimske gume nisu jamstvo sigurnosti ako su istrošene

Zakonska oznaka na bočnoj strani pneumatika samo je jedan od uvjeta koje treba zadovoljiti. Jednako su važni dubina profila, starost gume, stanje gumene smjese i odgovarajući tlak. Guma može formalno biti zimska, a da zbog istrošenosti ili starenja više ne pruža svojstva koja vozač očekuje. Posebno je opasno kada se takve gume koriste na mokrim cestama, pri temperaturama oko ništice ili tijekom vožnje po ugaženom snijegu.

Iako se zahtjev od najmanje četiri milimetra profila iz propisa odnosi na ljetne gume koje se koriste u kombinaciji s lancima, četiri milimetra korisna su i kao praktična granica za procjenu učinkovitosti zimskih guma. Smanjivanjem dubine profila slabi njihova sposobnost odvođenja vode i zahvaćanja snijega, što može produljiti zaustavni put i otežati zadržavanje smjera. Vozač bi zato prije početka zimske sezone trebao pregledati sve četiri gume, a ne samo one na pogonskoj osovini.

Dodatni problem predstavljaju nepravilno napuhane gume. Prenizak ili previsok tlak mijenja površinu kontakta s kolnikom i može nepovoljno utjecati na upravljivost, stabilnost i trošenje pneumatika. Tlak je najbolje provjeravati na hladnim gumama, prema vrijednostima koje propisuje proizvođač vozila. 

Što vrijedi za teretna vozila i autobuse?

Za motorna vozila kategorija M i N čija najveća dopuštena masa prelazi 3,5 tone propisana je drukčija kombinacija zimske opreme. Dopušteni su zimski pneumatici na pogonskim kotačima ili odgovarajući lanci odnosno drugi tipno odobreni uređaji za povećanje prianjanja koji se postavljaju na pogonske kotače. Slična pravila vrijede i za autobuse.

Međutim, kod teških vozila i autobusa pitanje zimske opreme ima posebno značenje zbog njihove mase, duljine zaustavnog puta i posljedica mogućeg gubitka kontrole. Na usponima i nizbrdicama nedostatno prianjanje može dovesti do proklizavanja pogonskih kotača, zanošenja ili nemogućnosti nastavka vožnje. Takvo vozilo može blokirati prometnicu i otežati prolazak vozilima zimske službe, policije i hitnih službi.

Posebno je važno upozoriti da tijekom stvarnih zimskih uvjeta, kada je cesta prekrivena snijegom ili poledicom, zakon zabranjuje promet teretnim automobilima s priključnim vozilom. Zato vozači i prijevoznici moraju pratiti prometne informacije i privremena ograničenja, neovisno o tome što je vozilo opremljeno zimskim pneumaticima. 

Kolike su kazne za vožnju bez zimske opreme?

Vozaču koji upravlja vozilom bez propisane zimske opreme na dionici i u razdoblju u kojem je ona obvezna prijeti novčana kazna od 130 eura. Za pravne osobe i obrtnike koji narede ili dopuste uporabu vozila bez propisane opreme predviđene su kazne od 660 do 1.990 eura, dok se odgovorne osobe mogu kazniti iznosom od 190 do 660 eura.

No novčana kazna nije jedina posljedica. Policijski službenik može narediti vozaču da odmah prekine vožnju ili upotrijebi propisanu opremu. Ako se uvjeti za siguran i zakonit nastavak putovanja ne ispune, vozilo može biti isključeno iz prometa. To znači da nepripremljenost za zimske uvjete može rezultirati ne samo financijskim troškom nego i 

Zimska priprema vozila ne završava zamjenom guma

Priprema automobila za zimu trebala bi obuhvatiti i provjeru akumulatora, rashladne tekućine, sustava grijanja i odmagljivanja, metlica brisača, tekućine za pranje vjetrobranskog stakla i svih svjetlosnih uređaja. U zimskim mjesecima akumulator je izložen većim opterećenjima, dok slaba vidljivost i zamagljena stakla mogu predstavljati neposrednu opasnost. Vozač koji nije u stanju jasno vidjeti prometnu situaciju ispred, iza i pokraj vozila ne može pravodobno reagirati ni kada ima najbolje zimske gume.

Posebnu pozornost treba posvetiti uklanjanju snijega i leda s vozila. Prije polaska potrebno je očistiti vjetrobransko i ostala stakla, vanjske retrovizore, svjetla i registarske pločice te ukloniti snijeg koji se nakupio na krovu, poklopcu motora ili prtljažniku. Snijeg koji tijekom vožnje sklizne s krova može iznenada prekriti vjetrobransko staklo, a komadi leda koji se odvoje od vozila mogu ugroziti druge sudionike u prometu. Obveza čišćenja vozila prije uključivanja u promet propisana je i Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.

Vozači koji putuju kroz planinska područja trebali bi u vozilu imati strugalicu za led, rukavice, prikladnu zimsku odjeću, dovoljno tekućine te napunjen mobilni telefon. Na duljim putovanjima korisno je imati i dodatnu toplu odjeću ili pokrivač, osobito ako postoji mogućnost višesatnog zastoja zbog snijega, prometne nesreće ili privremenog zatvaranja prometnice.

Na hladnoj cesti najvažnije je prilagoditi brzinu i razmak

Činjenica da je vozilo opremljeno zimskim gumama ne znači da može zadržati jednake vozne karakteristike kao na suhom asfaltu tijekom ljeta. Na mokroj, zasniježenoj ili zaleđenoj cesti raspoloživo prianjanje znatno je manje, a povećava se i mogućnost gubitka kontrole pri naglom kočenju, ubrzavanju ili promjeni smjera. Sustavi ABS i elektroničke kontrole stabilnosti mogu pomoći vozaču, ali ne mogu nadoknaditi nedostatak prianjanja između gume i podloge.

Posebno opasne mogu biti situacije u kojima temperatura zraka iznosi nekoliko stupnjeva iznad ništice, dok je površina kolnika hladnija. Na mostovima, nadvožnjacima, u usjecima i zasjenjenim dijelovima prometnica poledica se može pojaviti i kada ostali dijelovi ceste izgledaju potpuno sigurni. Vozači se zato ne bi smjeli oslanjati isključivo na pokazivač vanjske temperature u automobilu.

U takvim uvjetima potrebno je povećati sigurnosni razmak, smanjiti brzinu prije ulaska u zavoj, izbjegavati nagle pokrete upravljačem i pravodobno planirati zaustavljanje. Na nizbrdicama je posebno važno koristiti odgovarajući stupanj prijenosa i izbjegavati naglo kočenje. Ni pogon na sva četiri kotača ne uklanja opasnost od proklizavanja, jer može pomoći pri pokretanju i ubrzavanju, ali ne jamči kraći zaustavni put.

Ne zaboravite na obvezu dnevnih ili kratkih svjetala

Uz početak razdoblja obvezne zimske opreme, vozače treba podsjetiti i na pravilo koje je na snazi od 1. studenoga. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, od 1. studenoga do 31. ožujka na motornim vozilima tijekom dnevne vožnje moraju biti uključena dnevna ili kratka svjetla. Za motocikle i mopede obveza uporabe kratkih svjetala vrijedi tijekom cijele godine.

U uvjetima magle, obilne kiše, snijega ili smanjene vidljivosti nije dovoljno osloniti se na automatska dnevna svjetla. Na mnogim automobilima ona ne uključuju stražnja pozicijska svjetla, zbog čega vozilo može biti slabije uočljivo vozačima koji mu prilaze odostraga. U takvim situacijama potrebno je uključiti kratka svjetla i pravilno koristiti svjetla za maglu, u skladu s propisima i stvarnim uvjetima vidljivosti. 

Petnaesti studenoga treba biti početak sigurnije, a ne samo zakonski propisane vožnje

Obveza uporabe zimske opreme nije administrativna formalnost koju treba zadovoljiti samo kako bi se izbjegla policijska kazna. Njezina je svrha smanjiti rizik od prometnih nesreća u razdoblju kada se uvjeti na cestama mogu promijeniti iznenada i kada pogrešna procjena brzine, razmaka ili stanja kolnika može imati osobito teške posljedice.

Vozači bi zato 15. studenoga trebali dočekati s tehnički pripremljenim vozilima, odgovarajućim pneumaticima i jasnom sviješću da zimska vožnja zahtijeva drukčije ponašanje. Priprema vozila, praćenje informacija Hrvatskog autokluba i nadležnih cestovnih službi te prilagodba brzine stvarnim uvjetima ostaju najvažniji preduvjeti sigurnog putovanja.

Zimska oprema može pomoći vozilu da se sigurno kreće i zaustavi, ali konačnu odluku o brzini, razmaku i načinu vožnje uvijek donosi čovjek za upravljačem.

...

Tekst: Vidmir Raič

Infografika: Petar Kolovrat