Kako voziti po jakom vjetru i na što posebno paziti?

Snažan bočni vjetar jedan je od najzahtjevnijih vremenskih čimbenika za sigurnost cestovnog prometa. Dok osobni automobil u određenim uvjetima može relativno sigurno nastaviti vožnju, ista jačina vjetra za autobus, kamper, dostavno vozilo, teretni automobil ili motocikl može predstavljati ozbiljnu opasnost. Hrvatski autoklub zbog bure redovito upozorava na ograničenja prometa na autocestama, mostovima i priobalnim prometnicama, osobito na područjima izloženima iznenadnim udarima vjetra. Razumijevanje djelovanja bočnog vjetra na vozilo, pravodobna prilagodba brzine i poznavanje najizloženijih cestovnih dionica ključni su za sigurnu vožnju u takvim uvjetima.

Zašto bura predstavlja poseban rizik za sigurnost prometa?

Hrvatsko priobalje jedno je od prometno zahtjevnijih područja Europe kada je riječ o djelovanju snažnog i olujnog vjetra. Bura, karakteristična za istočnu obalu Jadrana, često se razvija naglo, a njezini udari mogu biti znatno snažniji od prosječne brzine vjetra. Posebno je izražena na područjima gdje se hladan zrak s planinskog zaleđa spušta prema moru kroz prijevoje, usjeke i doline. Upravo takva konfiguracija terena stvara prometne okolnosti u kojima se jačina i smjer djelovanja vjetra mogu znatno promijeniti na relativno kratkoj udaljenosti.

Za vozača najveći problem često nije stalno djelovanje vjetra, nego njegova promjenjivost. Vozilo se tijekom vožnje može nalaziti u zavjetrini brda, tunela ili zaštitne konstrukcije, a zatim gotovo trenutačno biti izloženo snažnom bočnom udaru. Takva promjena može izazvati iznenadno pomicanje vozila unutar prometne trake i zahtijevati brzu korekciju upravljačem. Ako vozač reagira naglo ili pretjerano, može dodatno destabilizirati vozilo, osobito pri većim brzinama ili na mokrom kolniku.

Posebno je važno razumjeti da brzina vjetra sama po sebi ne određuje sigurnost prolaska. Na ponašanje vozila utječu njegova konstrukcija, visina, masa, raspodjela tereta, bočna površina, stanje pneumatika i brzina kretanja. Zbog toga ista meteorološka situacija ne predstavlja jednak rizik za niski osobni automobil i visoki autobus, niti za natovareni i prazni teretni automobil.

Na kojim hrvatskim cestama HAK najčešće upozorava na opasnost od bure?

Hrvatski autoklub u izvješćima o stanju na cestama redovito upozorava na prometnice koje su zbog geografskog položaja posebno izložene snažnom vjetru. Jedna od najpoznatijih takvih dionica nalazi se na autocesti A1, u području tunela Sveti Rok, Maslenice i Posedarja. Ondje se prometnica spušta iz ličkog zaleđa prema sjevernoj Dalmaciji, a promjene reljefa i otvoreni prostori mogu stvoriti izrazito zahtjevne uvjete za cestovni promet.

Posebno su osjetljivi dijelovi autoceste koji prolaze preko vijadukata i otvorenih dionica, gdje nema prirodne zaštite od bočnog vjetra. Vozači koji izlaze iz tunela Sveti Rok trebaju računati na mogućnost da se vremenski uvjeti s njegove druge strane bitno razlikuju od onih prije ulaska. Upravo je takav prijelaz između zaklonjenog i otvorenog prostora jedan od tipičnih primjera mjesta na kojima je potrebno pravodobno smanjiti brzinu i povećati pozornost.

Na autocesti A6 Rijeka – Zagreb posebnu pozornost zahtijeva područje između Kikovice i Delnica, gdje se snažan vjetar može kombinirati s maglom, oborinama i hladnim kolnikom. Premda je riječ o drukčijoj konfiguraciji terena od one pod Velebitom, vozači se i ondje mogu susresti s naglim promjenama izloženosti vjetru, osobito na vijaduktima, otvorenim usjecima i dionicama koje izlaze iz šumovitog zaklona.

Među prometnicama koje HAK često navodi u upozorenjima nalaze se Paški most, Jadranska magistrala na potezu od Bakra i Senja prema Svetoj Mariji Magdaleni, područje Maslenice i cesta između Maslenice i Zatona Obrovačkog. U izvješćima se, ovisno o vremenskoj situaciji, pojavljuju i pojedine dionice autoceste A7 na riječkom području, prometnice oko Kraljevice i Križišća te Omiška obilaznica. Na tim lokacijama bura može biti osobito neugodna zbog otvorenosti prema moru, lokalnih konfiguracija reljefa i iznenadnih promjena smjera udara.

Važno je naglasiti da navedene dionice nisu neprekidno opasne niti su na njima stalno na snazi prometna ograničenja. Riječ je o područjima na kojima se, zbog poznate izloženosti vjetru, češće pojavljuje potreba za posebnim upozorenjima i privremenom regulacijom prometa. Stvarne uvjete potrebno je provjeriti neposredno prije putovanja.

Zašto osobni automobil može prometovati, a autobus ili kamper ne smije?

Kada Hrvatski autoklub izvještava o ograničenjima zbog vjetra, često navodi da je određena cesta otvorena samo za osobna vozila ili da je promet zabranjen pojedinim skupinama vozila. Takva razlika proizlazi iz fizikalnih svojstava vozila i njihove osjetljivosti na bočno djelovanje zraka.

Sila kojom vjetar djeluje na vozilo ovisi, među ostalim, o površini izloženoj vjetru i kvadratu brzine strujanja zraka. To znači da povećanje brzine vjetra može uzrokovati znatno veće povećanje bočnog opterećenja. Visoka vozila imaju veću bočnu površinu, a često i više položeno težište, pa snažni udari mogu izazvati izraženije pomicanje, naginjanje i opterećenje kotača s jedne strane vozila.

Autobusi na kat, kamp-kućice, kombiji i teretna vozila s visokim nadogradnjama posebno su osjetljivi zbog svoje visine i površine izložene vjetru. Kod teretnih vozila važna je i njihova opterećenost. Prazan kamion s velikom zatvorenom nadogradnjom može biti osjetljiviji na bočne udare od istog vozila s teretom, jer raspolaže manjom masom koja se suprotstavlja djelovanju vjetra. Međutim, ni natovarenost ne predstavlja jamstvo sigurnosti, osobito ako je teret nepravilno raspoređen ili se nalazi visoko iznad kolnika.

Poseban rizik predstavljaju vozila s prikolicama. Bočni vjetar može različito djelovati na vučno vozilo i prikolicu te izazvati njihanje, promjenu putanje ili gubitak stabilnosti kompozicije. Zbog toga se u upozorenjima HAK-a često posebno spominju vozila s kamp-prikolicama i drugim priključnim vozilima, zajedno s motociklima, autobusima na kat i određenim kategorijama dostavnih vozila.

Takva ograničenja nisu proizvoljna. Njihova je svrha spriječiti ulazak vozila u uvjete u kojima bi bočni vjetar mogao ozbiljno ugroziti stabilnost, bez obzira na iskustvo vozača i tehničku ispravnost vozila.

Kako se pravilno ponašati pri snažnim bočnim udarima?

Prva i najvažnija prilagodba odnosi se na smanjenje brzine. Pri većim brzinama vozaču ostaje manje vremena za reakciju, a korekcije upravljačem mogu izazvati izraženije promjene putanje. Smanjivanjem brzine povećava se raspoloživo vrijeme za prepoznavanje udara i omogućuje mirnije održavanje vozila unutar prometne trake. Pritom treba izbjegavati naglo kočenje bez neposredne opasnosti, osobito kada se iza vozila nalaze drugi sudionici prometa.

Upravljač treba držati objema rukama i biti spreman na postupne korekcije smjera. Kada bočni udar pomakne vozilo, potrebno je reagirati odmjereno, bez naglog zakretanja upravljača. Pretjerana korekcija može uzrokovati pomicanje vozila prema suprotnom rubu prometne trake, a kada udar vjetra oslabi, automobil može nastaviti kretanje u neželjenom smjeru.

Posebnu pozornost treba obratiti na izlazak iz tunela, prolazak ispod nadvožnjaka, izlazak iz šumovitog područja i prelazak preko vijadukta. Na takvim se mjestima djelovanje vjetra može naglo promijeniti. Vozač bi trebao smanjiti brzinu prije izlaska iz zaštićenog prostora i zadržati dovoljan razmak od vozila u susjednoj prometnoj traci. Ako osjeti da snažan vjetar otežava zadržavanje pravca, potrebno je dodatno usporiti i procijeniti može li se vožnja sigurno nastaviti.

Važno je izbjegavati nepotrebna pretjecanja, osobito velikih teretnih vozila. Tijekom približavanja kamionu automobil se može privremeno naći u njegovoj zavjetrini, a nakon prolaska ponovno biti izložen snažnom bočnom vjetru. Takva promjena djelovanja sile može iznenaditi vozača upravo u trenutku kada se vozilo nalazi u susjednoj prometnoj traci.

Motociklisti moraju računati na dodatni rizik gubitka stabilnosti

Za motocikliste snažan bočni vjetar predstavlja posebno zahtjevan prometni rizik. Motocikl ima relativno malu masu u usporedbi s automobilom, oslanja se na dvije kontaktne površine pneumatika i održava ravnotežu uz stalne promjene položaja i upravljanja. Iznenadni udar vjetra može promijeniti njegovu putanju i zahtijevati trenutnu prilagodbu položaja motociklista.

Posebno su osjetljivi motocikli s visokim vjetrobranima, velikim bočnim koferima ili dodatnom prtljagom, jer takva oprema povećava površinu na koju djeluje vjetar. Ako je prtljaga nepravilno raspoređena ili pričvršćena, može dodatno nepovoljno utjecati na stabilnost. Na mostovima i otvorenim dionicama autocesta iznenadni udari mogu motocikl pomaknuti prema rubu prometne trake ili prema vozilima koja se kreću u susjednoj traci.

Pravilna tehnika podrazumijeva smanjenje brzine, stabilan položaj tijela, opušten ali siguran hvat upravljača te postupne korekcije smjera. Motociklist mora izbjegavati nagle pokrete i ostaviti dovoljno prostora za mogući bočni pomak. Posebno je opasno voziti neposredno uz kamione i autobuse, jer se djelovanje vjetra može promijeniti pri izlasku iz njihove zavjetrine.

Ako vjetar postane toliko snažan da motociklist više ne može pouzdano održavati željenu putanju, sigurnija je odluka prekinuti putovanje na prikladnom i zaštićenom mjestu. Iskustvo i kvalitetna zaštitna oprema ne mogu ukloniti fizikalna ograničenja stabilnosti motocikla.

Profesionalni vozači moraju posebno paziti na bočnu površinu i opterećenje vozila

Vozači autobusa, kamiona i drugih gospodarskih vozila tijekom bure suočavaju se s dodatnim zahtjevima koji proizlaze iz dimenzija, mase i aerodinamičkih svojstava vozila. Velika bočna površina djeluje poput jedra, a snažni udari mogu uzrokovati pomicanje vozila unutar prometne trake ili naginjanje nadogradnje.

Kod teretnih vozila posebno je važna raspodjela tereta. Teret postavljen visoko može povećati visinu težišta, dok nepravilno učvršćen teret može promijeniti raspodjelu mase tijekom vožnje. Prazne ili djelomično natovarene prikolice također zahtijevaju dodatni oprez zbog nepovoljnog odnosa mase i bočne površine.

Profesionalni vozači trebaju pratiti prometnu signalizaciju i službene zabrane, bez oslanjanja na osobnu procjenu da je određena dionica prohodna zato što njome prolaze osobni automobili. Kada je promet zabranjen određenoj kategoriji vozila, pokušaj nastavka putovanja predstavlja nepotreban rizik i kršenje propisanog prometnog režima.

Posebno je važno planirati alternativne pravce, vodeći računa o tome da ni obilazne prometnice nisu nužno sigurnije. Državne i lokalne ceste mogu imati oštrije zavoje, veće uzdužne nagibe, uži kolnik i slabiju zaštitu od bočnog vjetra. Zato alternativni pravac treba birati prema službenim informacijama o prometovanju, a ne samo prema navigacijskom sustavu.

Mostovi i vijadukti mjesta su na kojima se udari najteže predviđaju

Mostovi i vijadukti posebno su izloženi snažnom vjetru zbog svojeg položaja i nedostatka prirodne zaštite. Na prometnici koja prolazi kroz usjek ili šumovito područje vozač može imati osjećaj relativno stabilnih uvjeta, a zatim na otvorenoj konstrukciji mosta biti izložen znatno snažnijem bočnom udaru.

Paški most jedan je od najprepoznatljivijih hrvatskih primjera takve izloženosti. Njegov položaj između otoka Paga i kopna čini ga osjetljivim na snažnu buru, zbog čega se u upozorenjima HAK-a često pojavljuju informacije o ograničenjima za određene kategorije vozila ili privremenom zatvaranju prometa.

Sličnu pozornost zahtijevaju vijadukti na autocestama A1, A6 i A7, gdje se otvorena konstrukcija može nalaziti neposredno nakon zaklonjenog dijela prometnice. U takvim okolnostima važno je pravodobno usporiti, izbjegavati pretjecanje i održavati stabilan položaj vozila.

Posebno opasna može biti kombinacija snažnog vjetra, mokrog kolnika i smanjene vidljivosti. Vozač tada istodobno raspolaže manjim prianjanjem, slabijom preglednošću i ograničenim vremenom za korekciju smjera. Upravo zato pravodobno prilagođavanje brzine mora započeti prije ulaska na izloženi dio prometnice.

Kada je sigurnije odgoditi putovanje?

Jedna od važnijih odluka u uvjetima olujnog vjetra odnosi se na procjenu treba li putovanje uopće započeti. Vozači često polaze od pretpostavke da će se prilagoditi okolnostima kada dođu do problematične dionice. Međutim, snažna bura može se razviti ili pojačati tijekom putovanja, a prometna ograničenja mogu biti uvedena prije nego što vozilo stigne do planiranog odredišta.

Zbog toga je prije putovanja potrebno provjeriti izvješće Hrvatskog autokluba o stanju na cestama, meteorološka upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda i informacije upravitelja prometnica. Posebnu pozornost treba obratiti na formulacije kojima se promet dopušta samo određenim kategorijama vozila, jer one znače da cesta nije jednako dostupna svim sudionicima prometa.

Ako je najavljeno olujno vrijeme, a putovanje nije nužno, odgoda može biti razumna sigurnosna odluka. To osobito vrijedi za vozače motocikala, vozila s prikolicama, kampere i visoka dostavna vozila. Kada se putovanje ipak mora obaviti, potrebno je unaprijed razmotriti mogućnost čekanja na sigurnom mjestu, planirati dodatno vrijeme i računati na promjene prometne regulacije.

Posebno je važno ne zaustavljati se na mostovima, vijaduktima ili zaustavnim trakama autocesta samo zato što se vozač osjeća nesigurno zbog vjetra. Ako uvjeti zahtijevaju prekid putovanja, treba nastojati doći do prikladnog odmorišta, parkirališta ili drugog sigurnog mjesta izvan prometnog toka.

Pravilna procjena uvjeta važnija je od iskustva vozača

Vožnja tijekom snažne bure pokazuje koliko prometna sigurnost ovisi o međusobnom djelovanju prirodnih uvjeta, konstrukcije vozila i ponašanja vozača. Niski osobni automobil, visoki autobus, prazni kamion, vozilo s prikolicom i motocikl imaju različita aerodinamička svojstva i zbog toga se ne mogu jednako ponašati pod djelovanjem istog bočnog vjetra.

Upravo zato prometna ograničenja koja Hrvatski autoklub objavljuje tijekom olujnog vremena treba razumjeti kao preventivne sigurnosne mjere. Ona se temelje na procjeni opasnosti za pojedine skupine vozila i trenutačnim uvjetima prometovanja, a njihova je svrha spriječiti situacije u kojima bi vozač mogao izgubiti kontrolu nad vozilom.

Najvažnije pravilo sigurne vožnje tijekom bure jest pravodobna prilagodba. Brzinu treba smanjiti prije ulaska na izloženu dionicu, upravljač držati sigurno i bez naglih korekcija, izbjegavati nepotrebna pretjecanja te održavati dovoljan bočni i uzdužni razmak. Vozači viših vozila, motocikala i vozila s prikolicama moraju pritom računati na dodatnu osjetljivost svojih vozila i mogućnost da promet bude ograničen upravo za njihovu kategoriju.

Bura je jedan od prometnih rizika koji se ne može pouzdano procijeniti samo pogledom kroz vjetrobransko staklo. Naizgled prohodna prometnica može biti izrazito zahtjevna zbog udara koji se pojavljuju na otvorenim dionicama, mostovima i izlascima iz tunela. Zato sigurnost ne ovisi o tome može li vozač nastaviti putovanje, nego može li tijekom cijelog puta zadržati pouzdanu kontrolu nad vozilom.

...

Tekst: Vidmir Raič

Infografika: Petar Kolovrat