22
velj 2022
velj 2022
U utorak 22. veljače 2022. od 10 do 13,30 sati u hotelu Westin Zagreb održana je konferencija “Sigurnost cestovnog prometa – Primjena suvremenih tehnologija u povećanju sigurnosti vozača“.
Ovogodišnju konferenciju Jutarnji list je organizirao uz partnersku podršku Ministarstva unutarnjih poslova.
Cilj konnferencije je bio utvrditi kako se razvojem suvremenih tehnologija može pomoći vozačima motornih vozila, ali i svim drugim sudionicima cestovnog prometa da bude što manje stradavanja u prometnim nesrećama na hrvatskim cestama.
Također, naglasak Konferencije je kako primjena suvremenih tehnologija utječe na ponašanje vozača, ali i na druge sudionike cestovnog prometa.
Konferencija je okupila najkompetentnije osobe iz struke koje su raspravljali o ovoj temi kao i brojne sudionike iz hrvatskih gospodarskih i političkih institucija.
Kao govornici na konferenciji su sudjelovali Antonio Avenoso, izvršni direktor Europskog vijeća sigurnosti prometa, Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, Nikola Milina, glavni ravnatelj policije, Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, mr. sc. Ljiljana Mikuš, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva, izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, direktor istraživanja i razvoja u tvrtki Tokić, dr. sc. Goran Pejić, dipl. ing., predsjednik Uprave CVH, Ana Zovko, direktorica Sektora za digitalni razvoj, Croatia osiguranje i Adela Jelinek Bišćan, direktorica sektora prodaje AKD-a.
Nakon uvodnih prezentacija, u okviru konferencije održana je panel-rasprava na kojoj je sudjelovao Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, dr. sc. Boris Huzjan, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta, Veljko Miljević, odvjetnik i Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a.
Moderator konferencije je Dušan Miljuš (Jutarnji list).
Video porukom glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića u zagrebačkom hotelu Westinu jutros je počela konferencija Hanza Medije 'Sigurnost cestovnog prometa - primjena suvremenih tehnologija u povećanju sigurnosti vozača'.
- Ovo je četvrta po redu konferencija Jutarnjeg lista o sigurnosti prometa, a ove nam je godine cilj pokušati utvrditi mogu li suvremene tehnologije pomoći povećanju sigurnosti u prometu. Iz brojnih pitanja koje ćemo razmotriti na ovom skupu izdvojio bih, među ostalim, uporabu novih tehnologija u polaganju vozačkih ispita, primjenu novih tehnologija u vozilima i utjecaj tih trendova na sigurnost vozača i drugih sudionika u prometu - poručio je glavni urednik Jutarnjeg lista.
Nakon Ogurlića video porukom skupu se obratio i izvršni direktor Europskog vijeća sigurnosti prometa Antonio Avenoso.
- Više od pedeset građana Europske unije dnevno gine u prometnim nesrećama. Iako je taj podatak zabrinjavajući, činjenica je da smo u posljednjih deset godina pojačali sigurnost na europskim cestama. Danas smo ovdje kako bi razmotrili nove pomake i napretke u jačanju sigurnosti vožnje a pripadajuće mjere koje EU namjerava primijeniti u idućih petnaest godina imaju za cilj prevenirati, među ostalim, oko 150 tisuća ozljeda sudionika u prometu godišnje - kazao je Antonio Avenoso.
Nakon pozdravnih riječi glavnog urednika Jutarnjeg lista i izvršnog direktora Europskog vijeća sigurnosti prometa sudionicima skupa u Westinu govorio je glavni ravnatelj policije Nikola Milina.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuo je u obraćanju sudionicima skupa 'Sigurnost cestovnog prometa' u Westinu da su Ujedinjeni narodi 2015. odredili cilj do 2030. prepoloviti broj stradalih u cestovnom prometu te da su ti ciljevi uključeni u pripadajuće nacionalne programe i planove Hrvatske.
- Hrvatska je na dobrome putu kada je riječ o ispunjavanju ciljeva koja je postavio UN. Međunarodni podaci, s druge strane, opominju na oprez. Naime, oko 1,3 milijuna ljudi pogine godišnje u prometnim nesrećama, a što je najzabrinjavajuće, upravo su prometne nesreće glavni uzrok smrti djece i osoba mlađe dobi. Ekonomske posljedice prometnih nesreća su jednako zabrinjavajuće, samo u EU godišnje se na sanacije šteta prometnih nesreća troši oko dva posto BDP-a. Hrvatska je pak u posljednjih 20 godina koristila oko 77 milijarde kuna za sanaciju posljedica prometnih nesreća - naveo je glavni ravnatelj policije.
Milina je podsjetio da se izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa trenutno nalaze u saborskoj proceduri, a kao najvažnije novine istaknuo je primjene digitalnih tehnologija u vožnji, uređivanje statusa autonomnih vozila i električnih vozila.
- Ostanite sigurni u vožnji, pazite sebe i druge u prometu - apelirao je na kraju svoga izlaganja glavni ravnatelj policije. Nakon Miline, skupu će se obratiti ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković osvrnuo se u svome izlaganju sudionicima skupa u Westinu na planove resora na čijem je čelu u unaprjeđenju kvalitete i sigurnosti autocesta i državnih cesta.
- U pripremama smo za novi sustav naplate cestarina u što ćemo uložiti 500 milijuna kuna. Istodobno idemo sa sanacijom najkritičnijih točki na državnim cestama, koje su utvrđene obrađene s projektima sanacije i podizanja sigurnosti na tim točkama - kazao je ministar Butković. On je podsjetio da Hrvatska ima jednu od najboljih mreža autocesta u Europi, no, istaknuo je, Vlada se ne zadovoljava s tim dosegom.
- Sljedeći koraci su povezivanje mobilnosti i razvoj autonomnog vozila na električni pogon - naveo je Butković. Skrenuo je pozornost i na predstojeće investicije u pristupne ceste Pelješkom mostu, dovršetak autoceste Zagreb-Sisak, obilaznice Splita, spojnih cesta na autoceste oko Zagreba i pravac Škurinje-Luka Rijeka.
- Obilaznice i brze ceste smatramo važnim jer se njima smanjuju gužve, osigurava protočnija, sigurnija i ugodnija vožnja - ustvrdio je Butković, nakon čijeg će istupa uslijediti videoprezentacija Hrvatskih autocesta i izlaganje voditelja Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije Josipa Mataije.
Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije Josip Mataija izložio je sudionicima skupa u Westinu 'Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa RH za razdoblje od 2021. do 2030.'
- Kao temelj za analize u Nacionalnom planu uzeti su podaci o sigurnosti prometa u 2019., jer je 2020. bila specifična godina zbog koronakrize. U spomenutoj godini najveći broj prometnih nesreća, oko 68 posto, imao je za posljedicu materijalnu štetu, u 24 posto nesreća imali smo lakše ozlijeđene, sedam posto s teškim tjelesnim ozljedama, a jedan posto sa smrtno stradalima. Kada gledamo potencijalne uzroke nesreća, 58 posto je ljudski faktor - naveo je Mataija. Skrenuo je pozornost da se najveći broj prometnih nesreća s teškim tjelesnim ozljedama i poginulima dogodio s učešćem motocikala, mopedima i biciklistima u naseljenim mjestima.
- Nacionalni plan do 2030. polazi od potrebe podjele odgovornosti između korisnika, kreatora i upravitelja prometnog sustava. Srednjoročni cilj je do kraja 2030. za 50 posto smanjiti smrtnost i broj teško tjelesno ozlijeđenih u prometu. Kada govorimo o dugoročnom cilju, želimo do 2050. u potpunosti svesti na nulu broj smrtno stradalih i teško ozlijeđenih u prometu - ustvrdio je voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije. Naveo je kako Nacionalni plan, osim prevencije vožnje pod utjecajem alkohola, droge i lijekova te sprječavanje prebrze vožnje, cilja na smanjivanje upotrebe mobitela u vožnji koja, istaknuo je Mataija, postaje sve veći problem za sigurnost prometa.
Mataija je svoje izlaganje zaključio porukom kako je za uspjeh Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa' neophodno da na najvišoj razini budu i vozači, i vozila, i prometnice. Nakon izlaganja voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije sudionicima uslijedit će predavanje dopredsjednice Hrvatskog psihološkog društva Ljiljane Mikuš o utjecaju suvremenih tehnologija na ponašanje vozača u prometu.
Dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva (HPD) Ljiljana Mikuš u svome je izlaganju sudionicima skupa u Westinu o utjecaju suvremenih tehnologija na ponašanje vozača u prometu skrenula pozornost na rezultate ispitivanja među hrvatskim vozačima o novim tehnologijama prema kojem dvije trećine vozača pozdravlja primjenu novih tehnologija.
- U vozilu se može naći i do 20 vrsta novih tehnologija, tako da je, osim pozitivnog odnosa prema promjenama, nužno vozačevo poznavanje novih tehnologija. Ono što može predstavljati problem je pretjerano vozačevo oslanjanje na nove tehnologije i poklanjanje njegove pozornosti tijekom vožnje drugim aktivnostima - navela je Ljiljana Mikuš. Ona je upozorila kako će tradicionalna i autonomna vozila još dugo istodobno sudjelovati u prometu.
- Mislim da se lako uočava konflikt između tradicionalnih i autonomnih vozila u prometu, a moramo računati s činjenicom da je prosječna starost vozila u Hrvatskoj 13 godina - ustvrdila je dopredsjednica HPD-a. Upozorila je i na izazove za osiguravateljsku industriju uslijed povećane uporabe autonomne vožnje s pripadajućim etičkim dvojbama.
- Postoji istraživanje američke automobilske industrije prema kojem je utvrđeno čak 30 različitih sustava za informiranje tijekom vožnje što pridonosi distrakciji vozača - dodala je Ljiljana Mikuš. Sigurnost prometa, naznačila je dopredsjednica HPD-a, uvijek mora biti najvažnija pa je nove tehnologije potrebne razmotriti s aspekta sigurnosti u vožnji. Pritom je podsjetila kako su najčešći uzrok prometnih nesreća brzina vožnje neprilagođena uvjetima na cesti i nepridržavanje prometnih pravila.
- Možemo na jednoj vrlo općenitoj razini ocijeniti da nove tehnologije mogu pridonijeti uklanjanju rizičnih ponašanja u vožnji. No, u ovome trenutku ne znamo pouzdano koji su psihofiziološki procesi kod vozača najčešći uzrok njegovih rizičnih poteza u vožnji - napomenula je Ljiljana Mikuš.
Nakon izlaganje dopredsjednice HPD-a, na skupu u Westinu slijedi predavanje 'Tehnologijom do sigurne vožnje' direktorice Sektora za digitalni razvoj Croatia osiguranja Ane Zovko.
Direktorica Sektora za digitalni razvoj Croatia osiguranja Ana Zovko sudionicima skupa u Westinu skrenula je pozornost na projekt Laqo Prevent Croatije osiguranja kao, istaknula je, prvi alat u domaćoj industriji osiguranja za analizu vlastite vožnje.
- Analizom vlastite vožnje korisnik, među ostalim, može sagledati kakve ima navike u vožnji, koliko ubrzava ili koči tijekom vožnje. Danas 35 posto aplikacije Laqo koristi Prevent, oni su prešli 4,3 milijuna kilometara a broj onih poboljšavaju svoju vožnju povećan je za 73 posto - navela je Ana Zovko. Kao jedan od ciljeva projekta Laqo Preventa direktorica Sektora za digitalni razvoj CO označila je i smanjenje korištenja mobitela u vožnji.
Drugi dio konferencije 'Sigurnost u cestovnom prometu - primjena suvremenih tehnologija u povećanju sigurnosti vozača' počeo je izlaganjem direktora istraživanja i razvoja u tvrtki Tokić Roberta Kopala pod nazivom 'Analiza mreže u cestovnoj infrastrukturi kao metoda povećanja sigurnosti prometa'.
- U posljednjih deset godina se dosta ozbiljnih znanstvenika počelo baviti analizom socijalnih mreža za potrebe povećanja sigurnosti u prometu. Pritom ne mislimo na socijalne mreže kao što su Facebook ili Twitter, već na sve vrste mreža dio kojih su sudionici u prometu. Jedna od situacija koja se analizira u pripadajućim radovima jest kako vozači reagiraju na objavu da određeni pravac ili križanje treba izbjegavati. Kao što znamo, jedan dio vozača će na takvu objavu reagirati izbjegavanjem oglašenog pravca ili križanja, a jedan dio će se uputiti baš na ta mjesta jer računaju da će ih većina izbjegavati. Cilj je dobiti matematički model iz takvih analiza koji će pomoći proaktivnim rješenjima za regulaciju prometa i povećanje sigurnosti u prometu - naveo je Kopal.
Nakon Kopalovog izlaganja na redu prezentacija 'Napredni sustavi za podršku vozaču pri upravljanju vozilom' predsjednika Uprave Centra za vozila Hrvatske (CVH) Gorana Pejića.
Pošavši od podatka da je u 90 posto prometnih nesreća glavni uzrok pogreška vozača, Pejić je ustvrdio da napredni sustavi trebaju pomoći da se te pogreške smanje ili potpuno spriječe.
- Obvezni napredni sustavi u automobilima obuhvaćaju, među ostalim, inteligentne sustave pomoći pri kontroli brzine. To je sustav koji čita prometne znakove i već je u primjeni u dijelu vozila koji prometuju našim cestama. Njegova zadaća je zvučnim ili nekim drugim signalom upozoriti vozača da je prekoračio brzinu - naveo je Pejić. Od 7.srpnja 2024., dodao je, na hrvatskim cestama bit će u uporabi sustavi za upozoravanje u slučaju alkoholiziranosti te umora i manjka pozornosti vozača.
- Jedan od vrlo važnih naprednih sustava je sustav za upozoravanje u slučaju odvraćanja pozornosti vozača. Odnosi se na upozorenje u slučajevima kada se koristi mobitel ili razgovora s drugim sudionicima u vožnji - istaknuo je predsjednik Uprave CVH-a. Dodao je da 2024. postaje obvezan i sustav za detekciju pri vožnji unatrag. Govoreći o uređaju za snimanje podataka o događanju koji će biti obvezan dio opreme vozila, Pejić je upozorio kako se radi o nekoj vrsti 'crne kutije' vozila.
- Već ove godine postaje obvezan sustav upozoravanja napuštanja prometne trake za teretna vozila. Znamo da je kod teretnih vozila najčešće riječ o monotonoj vožnji, stoga je iznimno važan sustav koji će vozača upozoriti da se vrati u traku - naznačio je Pejić.
Povodom održavanja konferencije, član uprave Tokića Ivan Šantorić rekao je da je sigurna vožnja moguća isključivo s ispravnim vozilom.
- Iako se, govoreći o sigurnosti, fokus najčešće stavlja na poštivanje prometnih propisa, sigurna vožnja moguća je isključivo s ispravnim vozilom, u čemu Tokić, kao najveći regionalni distributer auto dijelova ima veliku odgovornost, s obzirom na zastupljenost naših proizvoda u servisima diljem Hrvatske i regije. Redovnom edukacijom te vrijednosti i sva stečena znanja prenosimo i na naše partnere, servisere, za koje smatramo da je izuzetno važno da u komunikaciji s klijentom odaberu najbolje dijelove za vozilo i time osiguraju tu sigurnost u pokretu - rekao je Šantorić.
- U razvoju novih tehnologija koje doprinose boljoj kontroli i održavanju vozila, a time i sigurnosti svih sudionka prometa, Tokić koristi najnovije spoznaje i alate, uključujući i data science, umjetnu inteligenciju i robotizaciju. Uz takvo usmjerenje razvoja, kao i postojeću vrhunsku logistiku, bilo je zadovoljstvo poslušati razne aspekte i perspektive o kojima se progovaralo na konferenciji. Svakako je očigledno, da se moramo tehnološki razvijati, ali i dalje maksimalno raditi na kulturi i odgoju vozača te prilagodbi zakona - zaključio je Šantorić.
Mag. ing. Dino Posavec, stručni savjetnik konferencije, rekao je da tehnologiju treba promatrati kao sredstvo koje će pomoći sudionicima cestovnog prometa.
- Koliko god tehnologija napreduje ključan je čovjek, kao njen kreator i upravitelj u svim sigurnosnim procesima. Tehnologiju je potrebno promatrati kao vrijedno sredstvo koje će pomoći kako vozačima tako i drugim sudionicima cestovnog prometa. Najvažnije da one na vrijeme detektiraju opasne situacije u cestovnom prometu, kako bi vozač mogao, ukoliko je to propustio na vrijeme reagirati. Međutim, bez obzira na razvoj tehnologije kontinuirano prometno obrazovanje svih sudionika je ključno u povećanju sigurnosti cestovnog prometa - istaknuo je Posavec.
Slijedi prezentacija 'Povezana i automatizirana mobilnost - put prema većoj sigurnosti prometa na cestama' direktorice sektora prodaje Agencija za komercijalnu djelatnost Adele Jelinek Bišćan.
Direktorica sektora prodaje Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD) Adela Jelinek Bišćan sudionike skupa u Westinu upoznala je, među ostalim, s projektom AKD-a nove generacije tahografa za teretna vozila.
- Ciljevi projekta novog tehnografa i drugih projekata na kojima radimo u AKD-u su unaprjeđenje sigurnosti, efikasniji sustav nadzora i smanjenje štetnih emisija u prometu - najavila je Adela Jelinek Bišćan.
Nakon njezine je prezentacije uslijedio središnji panel današnjeg skupa u kojem sudjeluju voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije Josip Mataija, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan i odvjetnik Veljko Miljević, uz moderiranje novinara Jutarnjeg lista Dušana Miljuša koji je na početku panela od Josipa Mataije zatražio informaciju o postavljanju novih kamera u prometu.
- Nove kamere za sigurnost prometa služit će na oko 100 lokacija diljem Hrvatske. Trenutno ih imamo oko 300, njihove lokacije nisu tajna, svi koji to žele doznati i utvrditi imaju načina za to. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je postojanje kamera pridonijelo smanjivanju broja prekršaja u prometu. Vozači su čuli gdje su kamere i pripremaju se za to - kazao je Mataija. Josip Škorić izrazio je uvjerenje kako sigurnost na hrvatskim cestama ide u red s istovrsnim standardima u najrazvijenijim članicama Europske unije.
- Kvalitetu prometnica prate navigacijski sustavi koji danas vozače, primjerice, u Zagrebu, u vrijeme najvećeg broja vozila na prometnicama, upućuju na najbrže izlaze iz grada ili ulaza u grad - kazao je Škorić. Boris Huzjan ustvrdio je kako predstojeći dovršetak mreže autocesta u Hrvatskoj, kroz, istaknuo je, izgradnju preostale dionice autoceste Zagreb-Sisak, koridora Vc i autoceste do Dubrovnika, diže sigurnost prometa u Hrvatskoj.
- Kada govorimo o unaprjeđenju sigurnosti na samim autocestama, smanjili smo u proteklih godinu dana primjenom novih tehnoloških rješenja ulazak na autocestu u pogrešnom smjeru za 300 posto a pripremamo nova rješenja za nadzor brzine koja u pravilu smanjuju broj nesreća - naveo je Huzjan. Osvrnuvši se na primjenu novih tehnologija u prometu na zaštitu osnovnih ljudskih prava, odvjetnik Veljko Miljević skrenuo je pozornost na članak 14. Ustava koji obvezuje zaštitu zajamčenih ljudskih prava te na članak 16. Ustava koji dopušta ograničavanje zajamčenih ljudskih prava u slučajevima kada su u pitanju zdravlje ljudi, javni poredak i prava drugih ljudi.
U nastavku panela skupa 'Sigurnost prometa' u Westinu, moderator Dušan Miljuš, pozvavši se na najavu policije da će se sigurnosne kamere u prometu koristiti ne samo za snimke kretanje vozila, već i za snimke unutrašnjosti vozila koje služe kao dokaz za počinjenje nekog prekršaja ili kaznenog djela, upitao je odvjetnika Veljka Miljevića mogu li takve snimke služiti kao dokaz na sudu.
- Mislim da je u pripadajućim zakonskim aktima potrebno utvrditi u kojim se slučajevima snimke nadzornih kamera mogu koristiti kao dokaz. Veseli me da će u osobnim vozilima biti neka vrst crnih kutija o čemu je već nešto rečeno na ovome skupu, što može biti od koristi za utvrđivanje okolnosti pod kojima se nešto događalo - kazao je Miljević. Osvrnuvši se na kaznenu praksu u kažnjavanju počinitelja najtežih prekršaja i kaznenih djela u sigurnosti prometa, Miljević je ocijenio kako je zakonski okvir u rasponu mogućih kazni postavljen primjereno i kvalitetno, ali da je, dodao je, pitanje primjene tih kazni, pitanje koje se tiče pristupa samih sudaca izricanju kazni.
Govoreći o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti na cestama, Josip Mataija kazao je kako se izmjena spomenutog zakona nametnula zbog pojave novih vrsta vozila, bicikala i drugih prometala.
- Bit će i izmjena prekršajnih odredbi. Povećat ćemo kaznu za neprilagođenu brzinu na 1000 kuna, smatramo da sadašnja kazna od 500 kuna nije primjerena, odnosno da ne odvraća počinitelje od neprilagođene vožnje. Oko liječničkih pregleda ne uvodimo ništa novo, oko čega je bilo nekih neutemeljenih navoda u javnosti. Ono što uvodimo jest obveza prijave privremene nesposobnosti za upravljanje vozilom u trajanju šest mjeseci, što će biti obveza liječnika - kazao je Mataija, dodavši kako se oduzimanje vozila u slučajevima kada težina prekršaja vozača iziskuje takvu mjeru, pokazalo kao dobro rješenje. Osvrnuvši se na prevenciju kršenja pravila za teretna vozila u tranzitu o nekorištenju državnih cesta, Josip Mataija kazao je kako postoji tehnologija za praćenje teretnih vozila u tranzitu.
- Primjenom tehnologije, kada se pročuje da imamo pristup informacijama tko krši obvezu korištenja autocesta, doći će i do smanjenje broja prekršaja - ocijenio je Mataija.
Josip Škorić skrenuo je pozornost na podatak da Hrvatska ima istu kvalitetu cestovne mreže kao Velika Britanija, ali, istaknuo je, imamo puno više prometnih nesreća od Velike Britanije.
- Ova usporedba s Velikom Britanijom ukazuje kako je najveća odgovornost ipak na vozačima - kazao je Škorić. Najavljujući uvođenje automatske naplate cestarina na autocestama, Boris Huzjan izrazio je uvjerenje kako će pripadajući javni natječaj za odabir modela naplate biti raspisan do kraja godine.
- Načelo naplate cestarina treba biti plati koliko voziš. Isto tako, treba stimulirati one koji, primjerice, za vrijeme ljetne sezone i vikenda, kreću na put petkom u odnosu na one koji u istoj namjeri putuju subotom ujutro - kazao je Huzjan,nakon čijeg je istupa moderator panela Dušan Miljuš zaključio raspravu i današnju konferenciju u Westinu.
Pogledajte video:
....
izvor: Jutarnji list
tekst: