12
ruj 2023
ruj 2023
Zagrebačka policija vodeći brigu o sigurnosti u prometu aktivna je u pronalaženju dodatnih načina podizanja prometne kulture
Nastavno na prethodna priopćenja i komunikaciju, vezanu za prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom, koja se dogodila 8. rujna u 12.34 sati na Peščenici u Ulici Žitnjak ispred kućnog broja 59, na obilježenom pješačkom prelazu, gdje je na dijete – pješakinju naletjelo teretno vozilo kojim je upravljao 45-godišnjak, kao i na javnu komunikaciju medija i dijela građana, predstavnika tijela jedinica lokalne samouprave, Policijska uprava zagrebačka dodatno je provela analizu stanja prometne signalizacije, zaprimljenih saznanja o kršenju prometnih propisa i poduzetih mjera policije u široj zoni Ulice Žitnjak.
U svim trenutno raspoloživim i dostupnim evidencijama Policijske uprave zagrebačke između ostalog, zabilježena je dojava predstavnice Mjesnog odbora Žitnjak koja je u travnju 2023. godine telefonskim putem dojavila da određeni broj teretnih vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona vozi po Ulici III. Struge koja je u neposrednoj blizini Ulice Žitnjak. Takvu dojavu, kao i sve ostale, policijski službenici preuzeli su u rad te su između ostalog u 2023. godini utvrdili 910 prekršaja u široj zoni Ulice Žitnjak, Žitnjačke ulice, Radničke i III. Struga, I. Petruševec i Čulinečke ceste. Važno je istaknuti da su policijski službenici i prije spomenute dojave građana, tijekom 2022. godine sankcionirali ukupno 1096 prekršaja na tom istom području.
Napominjemo da se prometni znak „Zabrana prometa za vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona“ nije odnosio na teretno vozilo koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći u petak, 8. rujna 2023. godine u Ulici Žitnjak, obzirom da je to vozilo najveće dopuštene mase 6,5 tona, stoga gore opisanu dojavu ne možemo povezati s ovom prometnom nesrećom.
Nadalje, vezano za aspekt sigurnosti koji se tiče postave uspornika ili kolokvijalno „ležećih policajaca“ slobodni smo pojasniti i ovim putem da takvu opremu ceste ne postavlja policija nego tijela jedinica lokalne samouprave uz suglasnost policije, a sve temeljem članka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim je tijelo lokalne samouprave ovlašteno uređivati promet na svom području.
Dakle, pojedinac, Mjesni odbor ili Gradska četvrt mogu interno predložiti ili zatražiti postavu uspornika od nadležnog gradskog ureda koji se bavi poslovima prometa u jedinici lokalne samouprave, koja će razmotriti opravdanost postave uspornika, a ukoliko ocijene da je ona opravdana izradit će dokumentaciju za postavljanje te ju uputiti na suglasnost nadležnoj policijskoj upravi. Po dobivenoj suglasnosti policijske uprave nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave i fizički postavlja uspornik na kolnik sukladno dokumentaciji.
Važno je naglasiti da se lokacija na kojoj se dogodila prometna nesreća ne izdvaja uvelike od sličnih lokacija koje možemo pronaći u gotovo svim gradskim četvrtima Grada Zagreba, gdje je razvidno da stanje građevinske i prometne infrastrukture, najvećim dijelom iz objektivnih razloga nedostatka javnih površina za proširenje prometnica, ne prati objektivno stanje porasta broja stanovnika u Gradu Zagrebu, što ne znači da se na ovoj lokaciji i sličnima ne mogu predložiti izmjene prometne regulacije koje bi potom nadležni ured Grada Zagreba uzeo u razmatranje i sukladno svojim ovlastima iz članka 5. zakona o sigurnosti prometa na cestama donio adekvatne izmjene regulacije prometa, poglavito kad se radi o izmicanju autobusnih stajališta s kolnika i eventualnoj preregulaciji prometnih tokova (jednosmjerni promet, zabrana prometa za teretna vozila i slično).
U osvrtu na problematiku postavljanja kamera za mjerenje brzine koje su u vlasništvu policije, a služe za mjerenje brzine kretanja vozila slobodni smo napomenuti da se takve kamere, odnosno kućišta postavljaju na mjesta i dionice koje se određuju planom rada policijske uprave odnosno policijske postaje, sukladno analitičko-statističkim pokazateljima stanja sigurnosti na pojedinoj lokaciji. S tim u vezi napominjemo da na lokaciji na kojoj se dogodila prometna nesreća u petak, 8. rujna 2023. godine, nisu zabilježene nikakve druge prometne nesreće u 2023. godini pa tu lokaciju, do sada, nismo izdvajali u pogledu sigurnosti cestovnog prometa kao specifičnu ili posebno opasnu.
Isto tako važno je istaknuti da fokus u ovoj prometnoj nesreći nije na brzini teretnog vozila obzirom da se kretalo u okviru dopuštene brzine, već na obvezi vozača da se zaustavi ispred obilježenog pješačkog prijelaza i propusti pješake poglavito ako je u blizini na kolniku zaustavljen autobus koji prevozi školsku djecu te je za očekivati prelazak djece preko obilježenog pješačkog prijelaza. Stoga, apeliramo još jednom na oprez svih vozača te upućujemo vozače da u takvim situacijama, prilikom nailaska svojim vozilom pred obilježeni pješački prijelaz, zaustave svoje vozilo i tek kad se uvjere da su svi pješaci prešli obilježeni pješački prijelaz nastave s vožnjom.
Poradi informacije, navodimo da se na području Grada Zagreba trenutno brzina mjeri određenim brojem fiksnih kamera za nadzor brzine kretanja vozila, a lokacije postavljanja su određene temeljem analitičko - statističkih podataka, odnosno analiza evidentiranih prometnih nesreća te broju utvrđenih prekršaja posebice s naglaskom na prekršaje nepropisne brzine kretanja vozila.
Nadalje, naglašavamo da je u tijeku postupak nabave novih dodatnih fiksnih mjernih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila od strane MUP-a, financirano sredstvima iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa, a koji uređaji će se postaviti na dodatne nove određene lokacije na području grada Zagreba uz poseban naglasak da će se u narednom vremenskom periodu za jednu od lokacija zasigurno razmatrati mogućnost postavljanja iste kamere i u Ulici Žitnjak.
Osim nabave navedenih mjernih uređaja od strane MUP-a te financiranja sredstvima iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, za nabavu mjernih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila, postoje i druge mogućnosti, odnosno isti uređaju mogu biti financirani od strane Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno konkretno Grada Zagreba, kada se radi o prometnicama na području Grada Zagreba.
Ukoliko je jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave doista zainteresirana za kupnju mjernog uređaja za nadzor brzine, postupak takve vrste nabave uređaja je da jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, nabavi kompatibilnu kameru ili kućište za nadzor brzine kretanja vozila te je donira Ministarstvu unutarnjih poslova koje ju upotrebljava za poslove mjerenja brzine.
Osim navedenog, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uz suglasnost policije, samostalno postavljaju kamere na lokacijama na javnim površinama (trgovi, šetnice, parkovi i sl.) kao i kamere na raskrižjima unutar gradskog područja koje služe za nadzor prometa u mirovanju (nepropisno zaustavljanje i parkiranje vozila) ali te kamere ne služe za mjerenje brzine kretanja vozila obzirom da jedinice lokalne samouprave nemaju ovlasti mjerenja brzine kretanja vozila.
Ova prometna nesreća u kojoj je smrtno stradalo dijete - pješakinja predstavlja ogromnu tragediju za obitelj djevojčice, prijatelje, poznanike ali i sve nas, kao cjelokupno društvo, iziskuje od svih nas, počevši od razine pojedinca koji sudjeluje u prometu, obitelji, pa do razine svih institucija koje sudjeluju u aktivnostima i brizi za sigurnost cestovnog prometa, da pronalazimo dodatne načine kako podignuti svijest svakog aktivnog učesnika u prometu o opasnostima koje krije sudjelovanje u prometu, bilo u svojstvu pješaka ili vozača.
Ministarstvo unutarnjih poslova kao i Policijska uprava zagrebačka odredilo je kao strateški prioritet intenziviranje svih aktivnosti u cilju smanjenja broja stradalih osoba u prometnim nesrećama pa se tako upravo u tom smjeru, uporno iz godine u godinu, provodi niz aktivnosti kako preventivne tako i represivne prirode a sve u cilju smanjenja broja stradalih osoba u prometnim nesrećama.
Slobodni smo istaknuti da je ove godine na području Policijske uprave zagrebačke u prometnim nesrećama smrtno stradalo 18 osoba dok je u prošloj godini u istom vremenskom periodu stradalo 24 osobe, dakle, u ovoj godini 6 je osoba manje smrtno stradalo u prometnim nesrećama.
Isto tako nužno je napomenuti da se broj smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama u cijeloj Europskoj uniji prati istom metodikom, odnosno brojem poginulih osoba u prometnim nesrećama na 100 000 stanovnika.
Isto tako nužno je napomenuti da se broj smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama u cijeloj Europskoj uniji prati istom metodikom, odnosno brojem poginulih osoba u prometnim nesrećama na 100 000 stanovnika.
Prosječan broj poginulih osoba u prometnim nesrećama u zemljama Europske unije je 4,6 poginulih osoba na 100 000 stanovnika dok Policijska uprava zagrebačka (područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije) bilježi 3,8 poginulih osoba na 100 000 stanovnika , a broj poginulih osoba u prometnim nesrećama u samom Gradu Zagrebu je 2,1 poginulih osoba na 100 000 stanovnika.
Unatoč svemu navedenom, svjedoci smo događanja najtežih prometnih nesreća i smrtnog stradavanja u prometnim nesrećama pa koristimo priliku i pozivamo sveukupnu javnost, institucije, zainteresirane udruge, medije i pojedince da svojim nesebičnim angažmanom još više uz koordinaciju u partnerstvo s Policijskom upravom zagrebačkom doprinesu dodatnom iskoraku u sigurnosti cestovnog prometa, čime ćemo zajednički stvoriti ozračje sigurnosti svakog sudionika u prometu.