15
sij 2026
sij 2026
Prometna nezgoda koja to formalno nije, ali financijski i pravno često postaje teža od klasičnog sudara
Naleti vozila na divljač u Hrvatskoj više nisu rijetka ili rubna pojava. Procjene govore o oko četiri tisuće takvih događaja godišnje, a stvarni broj vjerojatno je i veći jer dio vozača manju štetu ne prijavljuje. Iza te brojke stoji specifična kombinacija geografije, prometne infrastrukture i prirodnih staništa. Velik dio državnih i županijskih cesta prolazi uz šume, poljoprivredna područja i migracijske koridore divljači, a promet se često odvija u uvjetima slabe vidljivosti, osobito u ranim jutarnjim i večernjim satima.
Za razliku od sudara između vozila, nalet na divljač u svijesti vozača često se doživljava kao “nesretna okolnost” ili čak viša sila. No u pravnom i osiguravateljskom smislu riječ je o jednoj od najsloženijih prometnih situacija, jer se odgovornost ne traži automatski, a pogrešna reakcija neposredno nakon događaja može dugoročno imati ozbiljne financijske posljedice.
Sigurnost ima prednost, ali procedura je ključna
Nakon naleta vozila na divljač prioritet je sigurnost ljudi. Vozilo treba zaustaviti na sigurnom mjestu, uključiti sva četiri pokazivača smjera i procijeniti ima li ozlijeđenih. Ako postoji i najmanja sumnja na ozljede vozača ili putnika, poziv hitnoj pomoći mora biti prvi korak. Paralelno s tim, obvezno je obavijestiti policiju.
Upravo je dolazak policije na mjesto događaja jedan od ključnih elemenata u hrvatskom sustavu. Nalet na divljač ne može se “riješiti” europskim izvješćem o nezgodi, jer ne postoji druga strana koja bi potpisala okolnosti događaja. Policijski očevid predstavlja jedini službeni dokaz da se prometni događaj uopće dogodio, gdje se dogodio i pod kojim uvjetima. Bez te potvrde, vozač se kasnije vrlo lako nađe u situaciji da sam snosi trošak popravka, čak i kada objektivno nije mogao izbjeći nalet.
Važno je i ono što se ne bi smjelo činiti. Ne preporučuje se dirati ili premještati životinju, jer može biti teško ozlijeđena, agresivna ili opasna. Također, napuštanje mjesta događaja bez obavještavanja policije može se kasnije tumačiti kao kršenje propisa, osobito ako se utvrdi veća materijalna šteta.
Osim policijskog zapisnika, za vozača je iznimno važno samostalno dokumentirati mjesto događaja, ako to okolnosti dopuštaju. Fotografije kolnika, oštećenja na vozilu, tragova kočenja, prometne signalizacije i šire okoline često igraju presudnu ulogu u kasnijim postupcima. Posebno je važno zabilježiti postoji li prometni znak upozorenja na divljač i u kakvom je stanju vidljivost na toj dionici ceste.
U hrvatskoj praksi nerijetko se raspravlja o tome je li vozač prilagodio brzinu uvjetima na cesti. Upravo zato fotografije i opis okolnosti mogu potvrditi da se nalet dogodio iznenada i da realno nije bilo vremena za reakciju, čak i pri brzini nižoj od dopuštene.
Pravni mozaik bez jednog odgovora
Jedna od najvećih zabluda među vozačima jest uvjerenje da za nalet na divljač uvijek postoji “netko tko je odgovoran”. Hrvatski pravni okvir ne poznaje jedan jedinstveni zakon koji bi to pitanje jasno i jednostavno uredio. Odgovornost se razmatra kroz Zakon o lovstvu, Zakon o cestama i Zakon o obveznim odnosima, a konačnu riječ često daje sudska praksa.
Ako se utvrdi da je vozač vozio neprilagođenom brzinom ili ignorirao prometnu signalizaciju, odgovornost može pasti isključivo na njega. U situacijama u kojima je šteta nastala kao posljedica organiziranog lova ili radnji unutar lovišta, moguće je utvrđivanje odgovornosti lovoovlaštenika. Međutim, najzanimljiviji i u praksi najčešći slučajevi odnose se na situacije u kojima divljač iznenada izlazi na cestu bez ikakve lovne aktivnosti.
U takvim slučajevima sudovi sve češće polaze od stava da je divljač na cesti opasna stvar, što otvara prostor za objektivnu odgovornost lovoovlaštenika, pod uvjetom da je vozač vozio u skladu s propisima i realnim uvjetima na cesti. To ne znači automatsku naknadu, ali značajno poboljšava poziciju oštećenog vozača.
Posebna je priča odgovornost upravitelja ili koncesionara ceste. Ako se dokaže da na dionici ceste nije bila postavljena propisana prometna signalizacija, unatoč zahtjevu lovoovlaštenika, moguće je razmatrati i njihovu odgovornost. Ipak, sudovi pritom vrlo strogo ispituju uzročnu vezu, odnosno pitanje bi li se nalet dogodio i da je znak postojao.
U praksi se pokazuje da vozači često precjenjuju opseg zaštite koji imaju kroz policu osiguranja. Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti ne pokriva štetu na vlastitom vozilu, dok kasko osiguranje to čini samo ako su ispunjeni uvjeti iz police. Neke police izričito uključuju sudar s divljači, druge ga ograničavaju ili uvjetuju policijskim zapisnikom.
Upravo zato je policijski očevid često preduvjet da osiguravatelj uopće razmatra isplatu. Bez službene potvrde o događaju, vozač se može naći u situaciji da osiguranje odbije zahtjev, neovisno o stvarnim okolnostima naleta.
Hrvatska geografija rizika, kada je oprez najpotrebniji?
Naleti na divljač u Hrvatskoj nisu ravnomjerno raspoređeni. Najčešći su na rubnim područjima šuma i poljoprivrednih površina, na cestama izvan naselja i na dionicama gdje prirodna staništa presijeca prometna infrastruktura. Posebno rizična razdoblja su sumrak i zora, ali i jesenski mjeseci, kada se divljač intenzivnije kreće.
Upravo na tim dionicama prometni znak upozorenja na divljač ne bi trebao biti shvaćen kao formalnost, nego kao realna informacija o povećanom riziku, neovisno o tome koliko često se tom cestom prolazi bez problema.
Nalet vozila na divljač u Hrvatskoj nije samo prometni incident, nego događaj s potencijalno ozbiljnim pravnim i financijskim posljedicama. Razlika između situacije u kojoj vozač snosi sav trošak i one u kojoj ima realnu šansu za naknadu često se svodi na nekoliko ključnih koraka: pravodobno obavještavanje policije, ostanak na mjestu događaja, kvalitetno dokumentiranje okolnosti i razumijevanje pravnog okvira koji se primjenjuje.
U tom smislu, najbolja zaštita vozača nije samo oprez u vožnji, nego i poznavanje procedure koja počinje onog trenutka kada se na cesti pojavi nešto što se ne može predvidjeti – divljač, reflektirajuće oči u mraku i nekoliko sekundi u kojima se odlučuje sve.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: Vidmir Raič, uz AI asistenciju
