25
velj 2026
velj 2026
Novi model za mlade vozače uz obveznog mentora uvodi stroge uvjete primjene
Velika promjena u sustavu osposobljavanja vozača u Hrvatskoj otvara pitanje ravnoteže između ranijeg stjecanja vozačkog iskustva i očuvanja sigurnosti na cestama. Prema najavljenim izmjenama zakonodavnog okvira, osobe s navršenih 17 godina moći će upravljati osobnim automobilom, ali isključivo uz prisutnost punoljetne osobe starije od 24 godine koja nije kažnjavana za teže prometne prekršaje. Riječ je o modelu koji se u europskoj praksi često opisuje kao „vožnja uz mentora“, a koji je već godinama prisutan u više država članica Europske unije.
“Najveća izmjena je da će osobe sa 17 godina moći upravljati vozilom. Međutim, s njima će u toj godini dana, dok ne napune 18, biti punoljetna osoba starija od 24 godine koja nije kažnjavana”, pojasnio je Josip Mataija iz Ravnateljstva policije . Time se uvodi prijelazno razdoblje kontrolirane samostalnosti, u kojem mladi vozač formalno upravlja vozilom, ali pod neposrednim nadzorom iskusnijeg sudionika u prometu.
Takvo rješenje ima jasnu preventivnu logiku. Umjesto da mladi vozači prvi put samostalno sjednu za upravljač dan nakon 18. rođendana, zakonodavac predviđa razdoblje postupnog osamostaljivanja, u kojem se iskustvo stječe u realnim prometnim uvjetima, ali uz korektivni faktor odrasle osobe.
Statistika upozorava: mladi i dalje rizična skupina
Unatoč pozitivnim pomacima u ukupnoj prometnoj statistici, podaci o sudjelovanju mladih vozača u najtežim prometnim nesrećama ostaju zabrinjavajući. Prošle godine mladi vozači skrivili su prometne nesreće u kojima je smrtno stradalo 27 osoba. Taj broj jasno ukazuje na to da dobna skupina početnika predstavlja osjetljivu kategoriju u prometnom sustavu.
S druge strane, prema podacima policije, u prvih mjesec i pol tekuće godine bilježi se poboljšanje svih ključnih pokazatelja prometne sigurnosti. “U mjesec i pol dana koliko je prošlo bilježimo poboljšanje svih statističkih pokazatelja, dakle i prometnih nesreća i teškog stradavanja. Na današnji dan imamo šest osoba manje smrtno stradalih u prometnim nesrećama nego što je to bilo prošle godine”, istaknuo je Mataija. Ipak, takvi pomaci, iako ohrabrujući, još su daleko od razine koju bi se moglo smatrati zadovoljavajućom.
Mladi vozači statistički češće podcjenjuju rizik, precjenjuju vlastite sposobnosti i skloniji su impulzivnom ponašanju. Upravo zato koncept vožnje uz mentora može imati snažan edukativni učinak, osobito ako se provodi dosljedno i uz jasno definirane kriterije odgovornosti.
Alkohol kao trajni sigurnosni problem
Posebno zabrinjava činjenica da su vozači pod utjecajem alkohola prošle godine skrivili prometne nesreće u kojima je poginulo 47 osoba, od ukupno 261 smrtno stradale u prometu. Alkohol tako ostaje jedan od najtežih i najupornijih rizičnih čimbenika hrvatske prometne stvarnosti.
“Alkohol djeluje na naše kognitivne funkcije stvarajući jedan lažan osjećaj toga da smo nedodirljivi. Stvara se jedan lažni svijet koji, kad se nađete u situaciji vožnje auta, može imati pogubne posljedice”, upozorila je Ljiljana Mikuš iz Hrvatskog psihološkog društva. Psihološki učinak alkohola posebno je izražen kod mladih, čiji je sustav procjene rizika još u razvoju, što dodatno povećava opasnost kombinacije neiskustva i smanjene samokontrole.
U tom kontekstu, spuštanje dobne granice ne može se promatrati izolirano od šire sigurnosne politike. Ako se mladima omogućuje raniji pristup vožnji, tada paralelno mora jačati sustav preventivnih kampanja, edukacije o alkoholu i stroge kontrole nulte tolerancije.
Europski kontekst i pitanje odgovornosti
Model vožnje sa 17 godina uz pratnju mentora već postoji u državama poput Njemačke i Austrije, gdje je pokazao određene pozitivne učinke na smanjenje nesreća među mladim vozačima u prvim godinama samostalne vožnje. Ključ uspjeha takvih modela leži u jasno definiranim pravilima, kvalitetnoj edukaciji mentora te dosljednoj provedbi sankcija u slučaju kršenja propisa.
U hrvatskom kontekstu, uspjeh ove mjere ovisit će o nekoliko čimbenika: razini prometne kulture, spremnosti roditelja i mentora na aktivno sudjelovanje, ali i učinkovitosti nadzora. Sam zakon, bez društvene odgovornosti i kontinuirane edukacije, neće biti dovoljan.
Reforma između prilike i rizika
Spuštanje dobne granice za upravljanje vozilom na 17 godina predstavlja istodobno priliku i izazov. Priliku zato što mladima omogućuje dulje razdoblje kontroliranog učenja i postupnog stjecanja iskustva. Izazov zato što hrvatske prometnice i dalje bilježe visoku razinu rizika, osobito u segmentu alkohola i brzine.
Ako se nova mjera provede sustavno, uz snažan naglasak na edukaciju, mentorsku odgovornost i nultu toleranciju na rizična ponašanja, ona može postati instrument dugoročnog jačanja prometne sigurnosti. U suprotnom, postoji opasnost da prerano osamostaljivanje, bez stvarne promjene prometne kulture, donese više štete nego koristi.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: Vidmir Raič
