12
ožu 2026
ožu 2026
Kako pripremiti bicikl nakon zime i izbjeći prometne rizike?
Dolazak proljeća svake godine označava i povratak velikog broja biciklista na hrvatske ceste, biciklističke staze i gradske ulice. Nakon zimskog razdoblja, kada su bicikli često mjesecima stajali u garažama, podrumima ili spremištima, mnogi građani ponovno sjedaju na dva kotača – bilo zbog rekreacije, svakodnevnog prijevoza ili sve popularnije urbane mobilnosti. Taj sezonski povratak biciklista u promet donosi i specifične sigurnosne izazove jer se prometna dinamika u gradovima i na lokalnim cestama mijenja: vozači motornih vozila ponovno se moraju prilagoditi većem broju sporijih sudionika u prometu, dok sami biciklisti moraju provjeriti tehničku ispravnost svojih vozila i podsjetiti se na prometna pravila. U kontekstu sigurnosti cestovnog prometa, upravo je proljeće razdoblje u kojem policija i prometni stručnjaci redovito upozoravaju na potrebu dodatnog opreza.
Tehnički pregled bicikla nakon zimske stanke
Za razliku od automobila i motocikala, bicikli u Hrvatskoj nemaju obvezni tehnički pregled, no to ne znači da njihova tehnička ispravnost nije važna. Naprotiv, stanje bicikla izravno utječe na sigurnost vozača i drugih sudionika u prometu. Nakon zimskog mirovanja preporučuje se temeljita provjera nekoliko ključnih elemenata.
Prije svega potrebno je provjeriti kočioni sustav. Kočnice moraju reagirati brzo i ravnomjerno, bez pretjeranog hoda ručice. Ako su kočione pločice istrošene ili su sajle zahrđale, njihova učinkovitost značajno se smanjuje, što može biti presudno u situacijama naglog kočenja u gradskom prometu.
Drugi važan element su gume. Tijekom zime tlak u gumama često padne, a guma može izgubiti elastičnost ili popucati. Potrebno je provjeriti tlak, stanje gaznog sloja i eventualna oštećenja. Loše gume povećavaju rizik od proklizavanja, osobito na mokrim ili prašnjavim cestama kakve su česte u proljetnim mjesecima.
Treća ključna komponenta je pogonski sustav – lanac, zupčanici i mjenjač. Lanac treba očistiti, podmazati i provjeriti je li pravilno zategnut. Zahrđali ili suhi lanac može puknuti ili preskakati, što može dovesti do gubitka kontrole nad biciklom.
Posebnu pozornost treba posvetiti i upravljačkom sustavu. Provjeravaju se ležajevi upravljača, čvrstoća volana i stabilnost prednje vilice. Ako upravljač ima prevelik luft ili nije stabilan, vožnja može postati iznimno opasna.
Na kraju, ali ne manje važno, treba provjeriti svjetlosnu opremu i reflektirajuće elemente. Iako biciklisti danju često zanemaruju rasvjetu, vidljivost je ključna za sigurnost u prometu, osobito u uvjetima smanjene vidljivosti, u sumrak ili tijekom kiše.
Zakonske obveze biciklista
Promet biciklista u Hrvatskoj reguliran je odredbama Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Prema tom zakonu, biciklist je ravnopravan sudionik u prometu, ali ima i posebne obveze.
Bicikl mora imati ispravno zvono, prednje bijelo svjetlo i stražnje crveno svjetlo za vožnju noću ili u uvjetima smanjene vidljivosti. Također mora imati reflektirajuće elemente – najčešće na kotačima ili pedalama – koji povećavaju vidljivost biciklista.
Djeca mlađa od 16 godina obvezna su nositi zaštitnu kacigu tijekom vožnje bicikla. Iako za odrasle kaciga nije zakonski obvezna, prometni stručnjaci snažno je preporučuju jer značajno smanjuje rizik od teških ozljeda glave.
Biciklisti se moraju kretati biciklističkom stazom ili trakom ako ona postoji. Ako takva infrastruktura ne postoji, voze se uz desni rub kolnika. Vožnja pločnikom dopuštena je samo iznimno, kada je to prometnim znakom izričito dozvoljeno.
Posebno je važno naglasiti da je zabranjena vožnja bicikla pod utjecajem alkohola iznad zakonski dopuštene granice. Biciklisti također ne smiju koristiti mobilni telefon na način koji ih ometa u upravljanju vozilom.
Električni romobili – nova dimenzija urbane mobilnosti
U posljednjih nekoliko godina prometni sustav hrvatskih gradova dobio je još jednog važnog sudionika – vozače električnih romobila. I oni su obuhvaćeni odredbama Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji ih definira kao osobna prijevozna sredstva.
Vozači romobila moraju se kretati biciklističkim stazama, a ako ih nema, smiju koristiti površine namijenjene pješacima uz povećani oprez. Maksimalna dopuštena brzina iznosi 25 km/h. Za vozače mlađe od 16 godina kaciga je obvezna, a preporučuje se i za odrasle.
Na što vozači automobila moraju posebno paziti
S dolaskom proljeća vozači automobila trebaju očekivati znatno veći broj biciklista na cestama, osobito u urbanim zonama i turističkim područjima. Statistike prometnih nesreća pokazuju da su biciklisti među najranjivijim sudionicima u prometu.
Posebnu pozornost treba obratiti prilikom pretjecanja biciklista. Zakonski je propisano da vozač mora ostaviti dovoljan bočni razmak, koji u praksi iznosi najmanje 1 do 1,5 metara. U suprotnom postoji rizik od destabilizacije biciklista uslijed strujanja zraka ili naglog manevra.
Vozači automobila moraju biti posebno oprezni i na raskrižjima, gdje često dolazi do sudara zbog tzv. „mrtvog kuta“. Biciklisti se često kreću uz rub kolnika i mogu biti slabo uočljivi u retrovizorima, osobito pri skretanju udesno.
Kazne za prekršaje biciklista i vozača romobila
Hrvatski zakon predviđa novčane kazne za bicikliste koji krše prometna pravila. Vožnja bez propisane rasvjete noću može rezultirati kaznom od oko 30 eura. Ako biciklist upravlja vozilom pod utjecajem alkohola, kazne su znatno veće i mogu doseći nekoliko stotina eura.
Vožnja pločnikom gdje to nije dopušteno ili nepoštivanje prometnih znakova također se kažnjava novčanom kaznom. Slično vrijedi i za vozače romobila koji prekorače dopuštenu brzinu ili se kreću nepropisnim površinama.
Prometna kultura kao ključ sigurnosti
Dolazak proljeća ne znači samo povratak biciklista na ceste, nego i potrebu za većom prometnom kulturom svih sudionika u prometu. Biciklisti, vozači romobila i vozači automobila dijele isti prometni prostor, a sigurnost ovisi o međusobnom uvažavanju i poštivanju pravila.
Upravo zato stručnjaci za prometnu sigurnost često naglašavaju da tehnička ispravnost bicikla, vidljivost u prometu i poznavanje zakonskih propisa predstavljaju temelj sigurne vožnje. Kada se tome pridoda pažnja vozača motornih vozila i odgovorno ponašanje svih sudionika u prometu, proljetna sezona vožnje može proći bez nepotrebnih prometnih nesreća.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Foto i infografika: Vidmir Raič
