09
lip 2026
lip 2026
Više motocikala na cestama znači i veći sigurnosni izazov
S dolaskom toplijih dana hrvatske prometnice ponovno ispunjavaju motociklisti. Nakon zimskih mjeseci broj motocikala na cestama naglo raste, a zajedno s njim raste i broj prometnih nesreća u kojima upravo motociklisti pripadaju skupini najugroženijih sudionika u prometu. Iako motocikli čine relativno mali udio ukupnog voznog parka u Hrvatskoj, njihov udio među teško ozlijeđenima i poginulima već godinama ostaje nerazmjerno visok.
Početak ljetne sezone tradicionalno donosi upozorenja prometne policije, motociklističkih udruga i instruktora sigurne vožnje. Razlog je jednostavan. Dok se većina vozača automobila tijekom cijele godine svakodnevno nalazi u prometu, mnogi motociklisti nakon višemjesečne stanke ponovno sjedaju na motocikl upravo tijekom proljeća. Istodobno se povećava gustoća prometa, započinje turistička sezona, a prometnice postaju znatno složenije i zahtjevnije za sve sudionike.
Zašto motociklisti stradavaju češće od drugih?
Analiza prometnih nesreća posljednjih godina pokazuje da su najteže posljedice najčešće povezane s kombinacijom nekoliko čimbenika. Među njima dominiraju neprilagođena brzina, precjenjivanje vlastitih sposobnosti, neiskustvo, pogreške drugih vozača te nedovoljna vidljivost motociklista u prometu.
Motocikl je po svojoj prirodi dinamično vozilo koje omogućuje snažno ubrzanje i visoke brzine. Upravo zato vozač ima vrlo malo prostora za pogrešku. Dok automobil pruža određenu razinu pasivne sigurnosti kroz sigurnosne pojaseve, zračne jastuke i zaštitnu konstrukciju vozila, motociklist je u slučaju sudara gotovo potpuno izložen silama udara.
Poseban problem predstavljaju prometne nesreće na državnim i županijskim cestama izvan naselja. Takve prometnice često omogućuju veće brzine, a posljedice sudara pri tim brzinama gotovo su uvijek znatno teže. Upravo na takvim lokacijama bilježi se velik broj smrtonosnih stradavanja motociklista.
Problem koji ne stvaraju samo motociklisti
Iako se javnost često fokusira na brzinu kao dominantan uzrok nesreća, prometni stručnjaci upozoravaju da značajan broj teških nesreća nastaje zbog pogrešaka drugih vozača. Motocikl je uži, manji i vizualno manje uočljiv od automobila, zbog čega ga vozači često kasnije primijete ili pogrešno procijene njegovu brzinu približavanja.
Tipični scenariji uključuju oduzimanje prednosti prolaska na raskrižjima, skretanje ulijevo ispred motociklista ili uključivanje u promet bez pravovremenog uočavanja vozila na dva kotača. U takvim situacijama motociklist često nema dovoljno vremena za reakciju, a posljedice su zbog nedostatka zaštitne konstrukcije znatno teže nego kod sudara osobnih automobila.
Instruktori sigurne vožnje redovito upozoravaju da vozači automobila moraju razvijati naviku aktivnog traženja motociklista u prometu. U uvjetima sve većeg broja motocikala na cestama takva prometna kultura postaje jednako važna kao i poštivanje prometnih propisa.
Brojke koje upozoravaju
Tijekom 2024. godine na hrvatskim je cestama poginuo 71 vozač ili putnik na motociklu i mopedu. Unatoč blagom padu u odnosu na prethodnu godinu, motociklisti i mopedisti činili su gotovo svaku treću poginulu osobu u prometu u Hrvatskoj.
U posljednjih pet godina vozači motocikala i mopeda skrivili su 60 posto svih prometnih nesreća u kojima su sudjelovali, dok su u čak 70,8 posto nesreća sa smrtnim ishodom upravo oni bili odgovorni za nastanak nesreće.
Prema podacima MUP-a, u prva četiri mjeseca 2026. godine poginulo je 13 vozača i putnika motocikala i mopeda, dok su u istom razdoblju 2025. godine poginule četiri osobe. To predstavlja rast smrtnog stradavanja od čak 225 posto!
U istom razdoblju ove godine teško su ozlijeđene 154 osobe koje su sudjelovale u prometu kao vozači ili putnici na motociklima i mopedima, dok su 252 osobe zadobile lakše tjelesne ozljede.
Najveći broj smrtnih stradavanja motociklista nastaje zbog slijetanja s ceste, neprilagođene brzine i gubitka nadzora nad vozilom. Prema podacima MUP-a, među prvim poginulim motociklistima u sezoni sve je više vozača srednje i starije životne dobi, što potvrđuje da motociklizam više nije dominantno aktivnost mlađih vozača.
Iskustvo ne jamči sigurnost
Zanimljivo je da među teško stradalim motociklistima nisu zastupljeni samo mladi i neiskusni vozači. Statistike europskih država pokazuju da značajan udio poginulih čine motociklisti srednje i starije životne dobi koji iza sebe imaju desetljeća vozačkog iskustva.
Razlog se često nalazi u kombinaciji snažnijih motocikala, osjećaja sigurnosti koji proizlazi iz dugogodišnjeg iskustva te smanjenih fizičkih sposobnosti koje prirodno dolaze s godinama. Brzina reakcije, procjena udaljenosti i sposobnost izbjegavanja opasnosti nisu iste u četrdesetim, pedesetim ili šezdesetim godinama života kao u mlađoj dobi.
Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost kontinuirane edukacije i dodatnih treninga sigurne vožnje. Tečajevi naprednog upravljanja motociklom, vježbe kočenja u nuždi i usavršavanje tehnike prolaska kroz zavoje mogu značajno smanjiti rizik od prometnih nesreća.
Zaštitna oprema spašava živote
Iako zaštitna oprema ne može spriječiti prometnu nesreću, može značajno smanjiti posljedice. Kvalitetna kaciga, zaštitna jakna, hlače, rukavice i čizme danas predstavljaju osnovni sigurnosni standard, a ne dodatnu opremu.
Analize prometnih nesreća pokazuju da motociklisti koji koriste kompletnu zaštitnu opremu imaju znatno veće izglede za preživljavanje i manji rizik od trajnih posljedica. Posebno važnu ulogu imaju moderne zaštitne jakne i zračni jastuci za motocikliste koji se posljednjih godina sve češće pojavljuju na europskom tržištu.
Sigurnost motociklista je zajednička odgovornost
Kako promet postaje sve složeniji, sigurnost motociklista više ne može biti isključiva odgovornost samih vozača motocikala. Ona ovisi o kvaliteti prometne infrastrukture, prometnom nadzoru, edukaciji svih sudionika u prometu te međusobnom razumijevanju i toleranciji.
Pred Hrvatskom je još jedna intenzivna turistička sezona tijekom koje će cestama prometovati tisuće domaćih i stranih motociklista. Upravo zato naredni mjeseci predstavljaju važan test za cjelokupni sustav prometne sigurnosti.
Svaki spašeni život motociklista potvrda je da ulaganje u edukaciju, infrastrukturu i prometnu kulturu ima smisla. Istodobno, svaka nova tragedija podsjetnik je koliko je tanka granica između užitka vožnje i posljedica jedne pogrešne procjene.
....
Terkst: Petar Kolovrat
Foto, infografika: Vidmir Raič
