18
lip 2026
lip 2026
Pješaci i dalje plaćaju visoku cijenu urbanog prometa
Dok europski gradovi sve više prilagođavaju prometne sustave pješacima, hrvatska statistika i dalje upozorava da su upravo oni među najugroženijim sudionicima cestovnog prometa. Svaka prometna nesreća u kojoj strada pješak otvara isto pitanje – jesu li naši gradovi doista projektirani za ljude ili još uvijek prvenstveno za automobile?
Na prvi pogled može se činiti da sigurnost pješaka danas zauzima važno mjesto u prometnim politikama. Posljednjih godina uređuju se pješačke zone, podižu se pješački otoci, uvode se zone smirenog prometa i postavlja suvremenija signalizacija. Međutim, iza tih pozitivnih promjena i dalje stoji zabrinjavajuća činjenica da pješaci ostaju među najranjivijim sudionicima prometa.
Europska komisija i Europski opservatorij za sigurnost cestovnog prometa posljednjih godina posebno naglašavaju zaštitu tzv. ranjivih sudionika prometa, među kojima pješaci zauzimaju središnje mjesto. Razlog je jednostavan. Za razliku od vozača automobila, pješaci nemaju zaštitnu konstrukciju vozila, sigurnosne pojaseve, zračne jastuke ili druge sustave pasivne sigurnosti. U sudaru s vozilom njihovo tijelo preuzima svu energiju udara.
Gradovi postaju složeniji prometni sustavi
Suvremeni urbani promet danas je znatno složeniji nego prije samo desetak godina. Na istom prostoru susreću se osobni automobili, dostavna vozila, autobusi, biciklisti, električni romobili i pješaci. Povećanje broja različitih oblika mobilnosti donijelo je nove izazove za prometne planere.
Posebno su problematična raskrižja, pješački prijelazi na prometnim avenijama te zone u kojima se miješaju različiti oblici prometa. Stručnjaci upozoravaju da se veliki broj nesreća događa upravo u situacijama kada vozači podcijene prisutnost pješaka ili kada pješaci pogrešno procijene brzinu i udaljenost vozila.
Dodatni izazov predstavljaju distrakcije. Dok se godinama govorilo o vozačima koji koriste mobitele tijekom vožnje, danas se sve više govori i o pješacima koji prelaze kolnik gledajući u zaslon pametnog telefona. Takvo ponašanje povećava rizik pogrešne procjene prometne situacije.
Starije osobe posebno su izložene riziku
Demografske promjene dodatno povećavaju važnost ove teme. Hrvatska spada među najstarije države Europske unije, a starije osobe čine značajan udio među stradalim pješacima.
S godinama dolazi do smanjenja pokretljivosti, sporijeg reagiranja i slabijeg procjenjivanja prometnih situacija. Istodobno, posljedice ozljeda kod starijih osoba znatno su teže nego kod mlađih sudionika prometa.
Zbog toga europske prometne politike sve češće zagovaraju koncept „prometa prilagođenog najranjivijima“. Ako prometnica može biti sigurna za dijete i osobu stariju od 75 godina, tada će biti sigurna i za većinu ostalih korisnika.
Vision Zero stavlja pješake u središte prometne politike
Europska strategija Vision Zero temelji se na ideji da nijedna smrt u prometu nije prihvatljiva. U tom konceptu upravo su pješaci jedna od ključnih skupina.
Mnoge europske države posljednjih godina smanjuju dopuštene brzine u gradovima na 30 kilometara na sat, uvode pametne pješačke prijelaze, dodatnu LED rasvjetu i sustave za automatsko kočenje vozila u slučaju nailaska na pješaka.
Tehnologija pritom postaje važan saveznik. Novi automobili opremljeni su sustavima prepoznavanja pješaka, autonomnim kočenjem u nuždi i senzorima koji mogu spriječiti ili ublažiti posljedice sudara. Europska unija upravo zbog toga postupno uvodi obvezu naprednih sigurnosnih sustava u nova vozila.
Hrvatska mora promijeniti način razmišljanja
Iako su tehnička rješenja važna, stručnjaci upozoravaju da se najveći pomaci postižu promjenom prometne kulture. Sigurnost pješaka ne počinje na pješačkom prijelazu nego mnogo ranije – u fazi projektiranja prometnica, planiranja gradova i obrazovanja sudionika prometa.
Hrvatski gradovi posljednjih godina bilježe određeni napredak, ali broj nesreća pokazuje da postoji prostor za daljnja poboljšanja. Pitanje nije samo koliko pješačkih prijelaza postoji, nego koliko su oni vidljivi, osvijetljeni i prilagođeni stvarnim potrebama građana.
Dok Europa nastavlja graditi prometne sustave u kojima su pješaci prioritet, Hrvatska se suočava s izazovom ubrzavanja tog procesa. Svaka nesreća u kojoj strada pješak podsjetnik je da sigurnost najranjivijih sudionika prometa ostaje jedan od najvažnijih pokazatelja kvalitete prometnog sustava.
Na kraju, sigurnost pješaka nije samo prometno pitanje. Ona pokazuje koliko su naši gradovi prilagođeni ljudima. Upravo zato broj stradalih pješaka ostaje jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti prometne politike 21. stoljeća.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Foto: Vidmir Raič
