29
sij 2026
sij 2026
Paradoks hrvatskih prometnica je brojčano manje nesreća, uz više onih s fatalnim ishodom
Statistika MUP-a pokazuje pad ukupnog broja prometnih nesreća, ali broj stradalih i dalje ne slijedi taj trend. Zašto se sigurnost na cestama poboljšava sporije nego što brojke sugeriraju?
Pad broja nesreća koji ne znači i veću sigurnost
Službeni podaci Ministarstvo unutarnjih poslova za 2025. godinu na prvi pogled upućuju na ohrabrujući trend. Zaključno sa studenim, u Hrvatskoj je zabilježeno 29.658 prometnih nesreća, što je manje nego prethodnih godina. Međutim, istodobno je u tim nesrećama život izgubilo 234 osobe, što jasno pokazuje da smanjenje ukupnog broja prometnih događaja ne prati proporcionalan pad najtežih posljedica. Upravo taj raskorak između statistike i stvarne sigurnosti postaje jedno od ključnih obilježja aktualnog stanja cestovnog prometa u Hrvatskoj.
Zagreb kao ogledalo nacionalnog problema
Najizraženiji primjer tog paradoksa vidljiv je na području Policijske uprave zagrebačke. U prvih deset mjeseci ove godine ondje je zabilježeno 6.656 prometnih nesreća, što je 4,5 posto manje nego u istom razdoblju lani, kada ih je bilo 6.969. Unatoč tom padu, zagrebačko područje i dalje je uvjerljivo prvo u Hrvatskoj po apsolutnom broju prometnih nesreća, što nije iznenađenje s obzirom na gustoću prometa, broj stanovnika i svakodnevne migracije.
Sličan trend vidi se i kod prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama. Njihov je broj u Zagrebu pao s 1.978 u 2024. na 1.938 u 2025. godini, što predstavlja smanjenje od oko dva posto. Međutim, kada je riječ o najtežim ishodima, pomaka nema. Broj nesreća s poginulim osobama ostao je nepromijenjen: i ove i prošle godine evidentirano je 28 takvih nesreća. To potvrđuje tezu da se smanjenje ukupnog broja nesreća ponajprije odnosi na lakše prometne događaje, dok oni s fatalnim posljedicama ostaju tvrdokorno stabilni.
Zašto statistika ne prati stvarnost
Razloge takvog trenda treba tražiti i izvan samih prometnih okolnosti. Naime, pad broja nesreća ne znači nužno da ih je u stvarnosti manje nego prethodne godine. Sve je češća praksa da sudionici blažih prometnih nesreća sporazumno rješavaju štetu, bez pozivanja policije, čime se izbjegava čekanje očevida i potencijalne kazne. Takvi se događaji tada ne pojavljuju u službenoj statistici, iako su se objektivno dogodili.
Kada vozači sami dogovore odgovornost i štetu riješe putem osiguravatelja, policijski resursi mogu se usmjeriti na teže slučajeve. No upravo to dovodi do situacije u kojoj statistika bilježi pad lakših nesreća, dok udio onih s ozlijeđenima i poginulima relativno raste.
Brzina, gustoća prometa i ranjivi sudionici
Dok se broj lakših prometnih događaja smanjuje, broj poginulih ne bilježi isti trend.Vozila sve snažnija i brža, a prometna gustoća, osobito u urbanim sredinama i turističkoj sezoni, sve veća. U takvim okolnostima pogreške imaju teže posljedice. Posebno zabrinjava podatak da raste broj poginulih pješaka, koji čine većinu stradalih u najtežim prometnim nesrećama. Razlog je i u tome što su automobili danas znatno sigurniji za svoje putnike zahvaljujući tehnološkom napretku, dok su pješaci i dalje najranjivija skupina u prometu.
Regionalne razlike i prometna opterećenost
Podaci MUP-a jasno potvrđuju da je zagrebačko područje prometno najopterećenije u državi. Iza Zagreba po broju prometnih nesreća slijede Policijska uprava primorsko-goranska s 3.224 nesreće te Policijska uprava splitsko-dalmatinska s 2.662 nesreće. Iste tri uprave nalaze se i na vrhu ljestvice po broju nesreća s ozlijeđenim osobama, kao i po broju nesreća s poginulim osobama, što dodatno potvrđuje povezanost između intenziteta prometa i težine posljedica.
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se policijske uprave s najmanjim brojem prometnih nesreća, poput požeško-slavonske, bjelovarsko-bilogorske i međimurske. Ondje su zabilježeni tek pojedinačni slučajevi, što je očekivano s obzirom na manji broj stanovnika i znatno slabiji prometni intenzitet. I te uprave bilježe najmanji broj ozlijeđenih i poginulih, čime se dodatno potvrđuje koliko je prometno opterećenje ključan čimbenik rizika.
Stabilnost bez napretka kao upozorenje
Na nacionalnoj razini, podaci ne upućuju na dramatične promjene. U većini policijskih uprava vidljivi su blagi padovi ili stagnacija, dok su veća odstupanja rijetka i uglavnom regionalno uvjetovana. Ipak, činjenica da broj poginulih ne pada usporedno s ukupnim brojem prometnih nesreća predstavlja ozbiljno upozorenje. Ona pokazuje da se sigurnost cestovnog prometa ne može mjeriti samo kvantitetom nesreća, već prvenstveno njihovim ishodima. Dok se taj jaz ne smanji, statistički pad prometnih nesreća ostat će tek prividni uspjeh, a stvarni izazovi sigurnosti na hrvatskim cestama i dalje će ostati neriješeni.
...
Tekst i foto: Petar Kolovrat
