18
velj 2026
velj 2026
Digitalizacija prometnog sustava i nova pravila EU za vozače je put digitalizaciji, novim pravilima i jačem nadzoru na cestama
Pozdravnim govorima organizatora u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn u utorak je počela konferencija Jutarnjeg lista i partnera ‘Sigurnost cestovnog prometa - digitalizacija prometnog sustava i nova pravila EU za vozače‘ na kojoj sudjeluje stotinjak predstavnika prometne znanosti, državnih institucija i ostalih dionika iz struke. Digitalna vozačka dozvola, prekogranično priznavanje prometnih sankcija, nova pravila za mlade i profesionalne vozače te snažniji nadzor prometa, neka su od pitanja koja će se razmotriti na skupu u Hiltonu.
Ciljevi: Manje stradalih, sigurnije ceste, bolji sustav
- Tema ovogodišnje konferencije zanima 2,3 milijuna vozača u našoj zemlji. U prošloj godini bilježi se pad broja prometnih nesreća u nas, ali broj poginulih na cestama raste - upozorio je otvarajući skup glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić. Iz tema današnjeg skupa Ogurlić je, među ostalim, izdvojio najavu spuštanja dobne granice za vozačku dozvolu na 17 godina uz pratnju iskusnog vozača. Postavlja se pitanje jesu li mladi u spomenutoj dobi spremni za izazov vožnje, dodao je glavni urednik Jutarnjeg lista.
- Manje stradalih, sigurnije ceste i bolji prometni sustav su naši ciljevi - zaključio je Ogurlić, nakon kojeg je skup uvodno pozdravio glavni ravnatelj policije Nikola Milina. U osvrtu na trendove u sigurnosti prometa 2025., glavni ravnatelj policije istaknuo je da 261 poginuli u prometu, među ostalim, znači treću godinu od pandemije koronavirusa s najmanje poginulih u prometu.
- Imamo porast prometa i porast broja vozača. Na svim autocestama lani imamo povećanje za više od pet milijuna vozila u prometu. Lani smo imali 105 tisuća novih vozila što je povećanje od četiri posto. Pozitivni trendovi neće doći sami od sebe. Imamo drugačije navike vozača i nove sudionike u prometu koji često nisu educirani za sudjelovanje u prometu - kazao je Milina. Podsjetio je na različite preventivne policijske akcije za jačanje odgovornog sudjelovanje u prometu. No, dodao je, za postizanje veće sigurnosti na prometnicama potrebno je sinergijsko djelovanje više institucija i taj problem ne može riješiti samo policija.
- Radimo na izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako bi pratili promjene u prometu i pojave ponašanja koji dovode do najtežih posljedica. Sankcija mora biti pravodobna, pogotovo kada je riječ o najtežim prekršajima u prometu. Naš cilj nije poboljšanje statistike - upozorio je Milina. Policija, nastavio je, ne može biti svugdje i u svakom trenutku. Potrebne su, istaknuo je Milina, nove tehnologije kao alat za povećanje sigurnost. Kao primjer naveo je primjenu dronova u kontroli prometa kojima upravljaju obučeni policijski službenici.
‘Načelni dogovor Europske unije i SAD-a je pogrešan‘
U video poruci sudionicima konferencije izvršni direktor Europskog vijeća za sigurnost prometa Antonio Avenoso kao cilj prometne politike EU označio je nulti broj poginulih u prometu do 2050.
- Prošle godine imali smo na europskim prometnicima oko 20 tisuća poginulih. U nekim članicama poput Poljske i Litve imamo smanjenje teških prometnih nesreća za više od 30 posto. Moramo sagledati da nema ujednačenja podataka o poginulima na prometnicima unutar EU, odstupanja među članicama značajna su - upozorio je Avenoso. Generalno, dodao je, postoji dobar napredak u sigurnosti prometa u Europi u posljednjih pet godina. Kao jedan od alata za povećanje prometne sigurnosti u EU Avenoso je predložio osnivanje agencije EU za sigurnost prometa.
- Potrebne su nam povremene specijalne inspekcije za motocikle, kao i obrana EU standarda u pregovorima s zemljama izvan Unije o trgovačkim pregovorima - ustvrdio je Avenoso. Ocijenio je pogrešnim načelni dogovor EU-a i SAD-a da se svi automobili proizvedeni u SAD-u bez ograničenja mogu slobodno prodavati u Europi, ustvrdivši kako su europska pravila o sigurnosti vozila puno kvalitetnije od onih u SAD-u.
Picardi: EU nema jedinstveni sustav obuke vozača
Nakon izvršnog direktora Europskog vijeća za sigurnost prometa, sudionike skupa uvodno je u video poruci pozdravio i potpredsjednik udruge Europske zajednice autoškola Manuel Picardi. Prema riječima Picardija, EU nema jedinstveni sustav obuke vozača.
- U ožujku 2023. Europska komisija je predstavila prijedlog jedinstvene vozačke dozvole za EU s pratećim dokumentima. Očekuje se da će nova dozvola biti prenesena u zakonodavstva i primjenu članica EU u idućih nekoliko godina. Nažalost, ni pripadajuća direktiva EK ne govori o jedinstvenom sustavu obuke vozača - kazao je Picardi. Osvrnuvši se na izdavanje vozačke dozvole za sedamnaestogodišnjake podsjetio je da se radi o praksi koja postoji u Austriji niz godina. Kao jednu od bitnih potrebnih novina u obučavanju vozača Picardi je označio edukaciju o korištenju električnih vozila.
Mataija: Nismo zadovoljni stanjem sigurnosti
Nakon uvodnih pozdravnih riječi na rasporedu sudionicima konferencije u Hiltonu priređena je prezentacija voditelja službe prometne policije u ravnateljstvu policije Josipa Mataije o stanju sigurnosti prometa na cestama u našoj zemlji i o implementaciji direktive Europske unije o vozačkim dozvolama.
Vozači pod utjecajem alkohola skrivili su prometne nesreće u kojima je poginulo 47 osoba ili 18 posto svih poginulih u prometu lani.
- Mladi vozači skrivili su prometne nesreće u kojima je smrtno stradalo 27 osoba, a teško je ozlijeđeno 390 osoba ili 11,8 posto svih teško ozlijeđenih. Jedna kategorija s kojom se posebno borimo su vozači motocikala i mopeda. Raste broj motocikala u prometu iz godine u godinu, u zadnjih deset godina njihov broj je skočio 100 posto. Lani je poginula 71 osoba kao vozač ili suvozač na motociklu i mopedu - naznačio je Mataija.
Na hrvatskim prometnicama, prema riječima voditelja službe prometne policije raste i broj poginulih stranih državljana i prometnih nesreća u kojima su sudjelovali stranci.
- U nadzoru prometa na cestama ukupno je u prošloj godini utvrđeno 905 tisuća prekršaja. Taj podatak demantira kritike da policija nije prisutna u dovoljnoj mjeri na prometnicama - komentirao je Mataija.
Govoreći o direktivi EK o prometnim dozvolama podsjetio je da je rok za njezin prijenos u hrvatsko zakonodavstvo studeni 2028..
Mikuš o navikama mladih vozača
U nastavku skupa u Hiltonu psihologinja Ljiljana Mikuš iznijela je rezultate istraživanja o navikama mladih vozača i neiskustvu u prometu na cesti.
- Četrdeset posto mladih koje smo anketirali vozilo se u osobnom vozilu čiji je vozač bio pod utjecajem alkohola što je vrlo uznemirujuće. Budući da su odrastali u virtualnom svijetu društvenih mreža i internetske komunikacije, možda nisu u dovoljnoj mjeri razvili toleranciju, obzirnost, izbjegavanja konflikata i snažnih emocija - navela je Ljiljana Mikuš. Govoreći o životnom stilu mladih, upozorila je kako to može uključivati noćne izlaske, brzu vožnju i uzimanje alkohola i opijata. Spomenula je i moguću socijalnu nezrelost, nižu razinu tolerancije na alkohol i slabiju samokontrolu.
- Potrebno je mijenjati stavove u društvu o ispijanju alkoholnih pića, pogotovo kada znamo da su mladi rizična skupina vozača. Jedna od posljedica može biti lošija procjena potencijalno rizičnih situacija - naznačila je Ljiljana Mikuš. Upozorila je kako vozačko neiskustvo ne znači samo broj prijeđenih kilometara već i razvijene vozačke vještine i sposobnost procjenjivanja reakcije drugih sudionika u prometu.
- Neiskustvo može značiti i nedovoljno poznavanje prometnih pravila, kao što je snalaženje u kružnom toku ili na autocesti te pridonosi prometnim nesrećama - dodala je. Mladi su, upozorila je, skloniji i korištenju mobitela u vožnji. Govoreći o smanjivanju faktora neiskustva zauzela se, među ostalim, za uvođenje dodatnih programa obuke i postepeno izdavanje vozačkih dozvola. Stručni suradnik konferenciije Dino Posavec upozorio je kako jedan od glavnih prioriteta Vlade treba biti digitalizacija sustava budući da je ona, istaknuo je, temelj dugoročnog razvoja svake zemlje pa tako i Hrvatske.
- Donošenjem nove EU direktive o vozačkim dozvolama pokušati će se utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća. Dosadašnjim ulaganjem Vlade RH u digitalizaciju sustava i cestovnu infrastrukturu izdvojena su ogromna financijska sredstva a još uvijek imamo previše stradalih u prometnim nesrećama. Važno je ulagati u digitalne procese i u sustave umjetne inteligencije, ali ne smije se pritom zanemariti ono najosnovnije a to je prometni odgoj i obrazovanje od najranije dobi - kazao je Posavec
Mandić: Može nam pomoći umjetna inteligencija
Govoreći sudionicima konferencije o primjeni novih tehnologija u povećanju sigurnosti prometa, direktor Sektora tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja tvrtke KING ICT Matija Mandić pošao je od podatka da će 2030. velika većina stanovništva živjeti u gradovima.
- Velika koncentracija stanovništva u gradovima veliki je čimbenik buduće sigurnosti u prometu jer gradovi imaju ograničene mogućnosti za širenje, a samim tim i za širenje i uvođenje novih prometnica. Umjetna inteligencija, među ostalim, može nam pomoći da se nosimo s trendovima povećanja prometa u gradovima - upozorio je Mandić. Sustavi za povećanje prometne sigurnosti temeljeni na umjetnoj inteligenciji, prema riječima Mandića, mogu poslužiti za rano upozorenje, analizu i prevenciju izvanrednih situacija u prometu i incidenata.
- Kamere, primjerice, za prepoznavanje prekršaja iz područja sigurnosti prometa unutar vozila, kao što je korištenje mobilnog telefona u vožnji, jedan su od alata koje moramo koristiti - naznačio je Mandić.
Digitalizacija sustava - jedan od glavnih prioriteta
- Jedan od glavnih prioriteta Vlade RH je digitalizacija sustava budući da je ona temelj dugoročnog razvoja svake zemlje pa tako i Hrvatske. Donošenjem nove EU direktive o vozačkim dozvolama pokušat će se utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća. Dosadašnjim ulaganjem Vlade RH u digitalizaciju sustava i cestovnu infrastrukturu izdvojena su ogromna financijska sredstva, a još uvijek imamo previše stradalih u prometnim nesrećama. Važno je ulagati u digitalne procese i u sustave umjetne inteligencije, ali ne smije se pritom zanemariti ono najosnovnije, a to je prometni odgoj i obrazovanje od najranije dobi - poručio je stručni suradnik konferencije Dino Posavec.
"Europska unija, pa time i Hrvatska, izuzetno su konzervativno nastrojene prema primjeni novih tehnologija. U tome daleko zaostajemo za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom. Primjerice, hrvatsko pravosuđe uopće nema zakonska rješenja za primjenu umjetne inteligencije. Njezina primjena u Hrvatskoj zakonski uopće nije riješena", naglasio je Marko Ševrović, prodekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, na panelu "Promet pod digitalnim nadzorom: sigurnost i provedba".
U eri u kojoj govorimo o primjeni digitalnih i najnovijih tehničkih rješenja, kaskanje zakonodavnog i pravosudnog okvira za primjenom najmodernijih sustava, prije svega umjetnom inteligencijom, izuzetno je zabrinjavajuće. Svi sudionici panela složili su se da se budućnost u segmentu prometa uopće ne može zamisliti bez primjene umjetne inteligencije.
Hrvoje Ordulj, direktor Sektora za promet Hrvatskih autocesta, otišao je toliko daleko da je najavio da bi umjetna inteligencija u budućnosti mogla predviđati prometne nesreće i prometne zastoje na određenim dionicama te bi se ti događaji unaprijed mogli spriječiti.
Mateo Crnković i Laura Biondić iz Agencije za komercijalnu djelatnost predstavili su Nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu te novi sustav praćenja prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu. Crnković je istaknuo da sljedeće godine počinje primjena elektroničkog praćenja tereta, što će dovesti do dodatne digitalizacije prometnog sustava.
Kristijan Oslić, direktor Službe za prevenciju zlouporaba i unapređenje procesa obrade šteta u Croatia osiguranju, okupljene je upoznao s digitalnom forenzikom koja se primjenjuje nakon prometnih nesreća i korištenjem podataka iz tzv. crne kutije koja se nalazi u automobilu.
Goran Pejić, predsjednik Uprave Centra za vozila Hrvatske, najavio je nekoliko novina koje će Europska komisija novim direktivama uvesti 2027. godine. Prije svega, riječ je o digitalnoj prometnoj dozvoli. Pejić je na konferenciji prezentirao mogući izgled tog novog digitalnog rješenja. Taj elektronički dokument korisnici bi imali na svojim mobilnim telefonima, a Pejić je naglasio da će tako formatiran dokument olakšati nadzor nad vozilima. No, oni kojima je papirnata prometna dozvola ipak draža ne moraju se brinuti. Svi oni koji to žele, taj dokument moći će imati i dalje u papirnatom obliku.
Govoreći o digitalizaciji procesa tehničkog pregleda vozila, Pejić je istaknuo da je CVH u proteklom razdoblju razvio vlastiti sustav digitalnog procesa tehničkog pregleda pa tako u ovom trenutku svih 160 stanica za tehnički pregled ima centralizirano mjerenje podataka na tehničkom pregledu. Također je istaknuo da je u tijeku implementacija sustava online naručivanja za obavljanje tehničkog pregleda vozila. Prema njegovim riječima, danas se u 90 stanica tehnički pregled može unaprijed naručiti online, što je velik iskorak za korisnike. Pejić je otkrio da je prošle godine u Hrvatskoj bilo registrirano 2,8 milijuna vozila, od čega 2,08 milijuna osobnih. Ono što i dalje zabrinjava jest podatak da je prosječna starost osobnih vozila 13,3 godine.
Pomlađivanju voznog parka u Hrvata mogao bi doprinijeti novi natječaj za sufinanciranje kupnje električnih i hibridnih vozila koji će ove godine raspisati Fond za zaštitu okoliša. Aleksandar Halavanja, voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na panelu je najavio da će natječaj za fizičke osobe, "težak" 20 milijuna eura, biti raspisan u rujnu ove godine. Za pravne osobe natječaj za sufinanciranje kupnje novih automobila je u tijeku, a tijekom godine bit će raspisan još jedan u vrijednosti od 45 milijuna eura. Istaknuo je da Fond neće raspisivati natječaje za sufinanciranje rabljenih električnih i hibridnih automobila, što najavljuju neke članice EU. "Razmišljali smo da sufinanciramo kupnju tih automobila do dvije godine starosti, ali smo zaključili da je takvih u Hrvatskoj jako malo pa bismo potaknuli novi uvoz polovnih automobila te smo od toga zasad odustali."
Videoprezentacije HŽ Infrastrukture i HAC-a
Na konferenciji su prikazane videoprezentacije HŽ Infrastruktura o sigurnosti prometa na pružnim prijelazima te Hrvatske autoceste (HAC) o primjeni digitalizacije i uvođenju novog sustava naplate cestarine Crolibertas.
Time su sudionicima predstavljena ključna rješenja za povećanje sigurnosti na željeznici i modernizaciju cestovne infrastrukture.
...
Tekst. Krešimir Žabec
Izvor: Jutarnji list
