TRUBLJENJE U PROMETU: Česta loša navika nervoznih vozača

Što točno propisuje zakon i kako se kažnjava nepotrebna uporaba zvučnog signala?

Upotreba zvučnog signala – kolokvijalno, trubljenje – jedna je od najčešćih, ali i najpogrešnije korištenih radnji u cestovnom prometu. Iako mnogi vozači smatraju kako je truba „produžetak“ vlastite komunikacije u vožnji, Zakon o sigurnosti prometa na cestama vrlo jasno određuje kada se trubljenje smije, kada se mora, a kada se ne smije koristiti. U hrvatskom zakonodavnom okviru zvučni signal nije sredstvo za izražavanje frustracije, upozoravanje sporijih vozača u gradskoj gužvi, niti način komunikacije pri proslavama – on je isključivo sigurnosni instrument koji se, prema članku 76. Zakona, mora svesti „na nužnu mjeru“.

Kada je trubljenje obvezno - sigurnosne situacije kao jedini kriterij

Zakon u članku 76. propisuje da je vozač dužan koristiti zvučni znak upozorenja isključivo kada to zahtijevaju razlozi sigurnosti prometa. Konkretno, taj se znak smije, odnosno mora upotrijebiti u nekoliko jasno određenih situacija: prilikom pretjecanja na cesti izvan naselja ako bez upozorenja postoji opasnost od prometne nesreće, zatim kada se uz rub kolnika nalaze djeca koja ne obraćaju pozornost na vozila, te uoči ulaska u nepregledne i uske zavoje ili prijevoja na cestama izvan naselja. Riječ je o okolnostima u kojima zvučni signal služi isključivo kao instrument prevencije, a ne komunikacije.

Ono što je iznimno važno jest naglasak na nužnoj mjeri – trubljenje mora biti kratko, ciljano i ograničeno na točno onoliko koliko je potrebno da se izbjegne opasnost. Samovoljne ili produžene zvučne intervencije nisu dopuštene.

Svjetlosni signali noću: tiši, ali jednako učinkoviti

Članak 77. donosi dodatna pravila za razdoblje između sumraka i svitanja. Kako bi se izbjeglo stvaranje prekomjerne buke i nepotrebnog uznemiravanja, Zakon propisuje da se noću, u situacijama kada bi vozač inače upotrijebio zvučni signal, umjesto toga koristi svjetlosni znak upozorenja. Najčešće je riječ o kratkom paljenju dugih svjetala. Ovaj se oblik upozorenja može koristiti i danju, kada se procijeni da će biti učinkovitiji ili primjereniji.

Time hrvatski prometni propisi jasno promiču kulturu minimalne uporabe buke i prioritetne uporabe svjetlosnih signala kada je to moguće.

Nepotrebno trubljenje u gradovima kao prekršaj i narušavanje javnog reda

Iako mnogi vozači u urbanim sredinama koriste trubu kao ventil živciranja u prometnim gužvama, upozorenje sporijim vozačima ili – osobito ljeti – kao dio navijačkih i drugih slavljeničkih kolona, takvo trubljenje nije zakonski dopušteno. Budući da članak 76. izričito propisuje da se zvučni znak mora svesti na nužnu mjeru i koristi isključivo kad to zahtijevaju sigurnosni razlozi, svako trubljenje koje nema sigurnosnu funkciju može se smatrati kršenjem Zakona.

U praksi to znači da je trubljenje radi požurivanja vozača ispred sebe, iskazivanja bijesa ili kao oblik „pozdrava“ u gradu – prekršaj. Takvo ponašanje posebno je problematično u gustim urbanim sredinama gdje buka iz prometa već značajno prelazi preporučene razine, narušavajući kvalitetu života stanovnika.

Novčane kazne za nepropisno trubljenje

Za nepoštivanje odredbi članka 76. i 77. Zakona predviđena je novčana kazna koju se uobičajeno izriče u rasponu od oko 30 do 60 eura, ovisno o okolnostima i procjeni policijskog službenika. U situacijama kada trubljenje poprima obilježja ometanja javnog reda, moguće je i dodatno sankcioniranje prema posebnim propisima. Premda kazna nije izrazito visoka, ona jasno poručuje da se zvučni signal ne smije koristiti za bilo kakvu svrhu osim one koja ima izravni sigurnosni značaj.

Truba nije emocionalni ventil nego sigurnosni alat

Zakon o sigurnosti prometa na cestama trubljenje definira kao precizan, strogo ograničen sigurnosni signal. Sva uporaba izvan sigurnosnog konteksta – bilo da je riječ o požurivanju, proslavama, ljutnji ili nesporazumima – zakonito je nedopuštena i podložna sankcijama. U prometnoj kulturi u kojoj se prekomjerna buka i agresivna komunikacija smatraju dijelom svakodnevice, važno je podsjetiti da su zakonske odredbe donijete s ciljem povećanja sigurnosti i poboljšanja kvalitete života u zajednici.

U konačnici, što se manje trubi bez razloga, vožnja je sigurnija, a grad tiši i ugodniji za sve.

....
Tekst: Petar Kolovrat

Ilustracija: AI generirano