20
velj 2026
velj 2026
Brzina, reakcija i pravilo dvije i tri sekunde je temelj sigurnog razmaka između vozila u prometu
U prometu se često podcjenjuje činjenica da vozilo ne staje u trenutku kada vozač uoči opasnost. Između percepcije i potpunog zaustavljanja postoji niz fizičkih i biomehaničkih procesa koji zajedno čine takozvani zaustavni put. On obuhvaća reakcijsku udaljenost i put kočenja, a razumijevanje te dinamike ključno je za sigurnost svakog sudionika u prometu.
Reakcijska udaljenost je vrijeme koje odlučuje
Zaustavni put započinje reakcijskom udaljenošću – dionicom koju vozilo prijeđe od trenutka kada vozač uoči opasnost do trenutka kada pritisne papučicu kočnice. Vrijeme reakcije prosječnog vozača iznosi između 0,8 i 1,2 sekunde. U tu jednadžbu treba uključiti i približno 0,2 sekunde potrebne da se kočioni sustav u potpunosti aktivira. U tom razdoblju vozilo se i dalje kreće punom brzinom.
Praktična formula za procjenu reakcijske udaljenosti vrlo je jednostavna: brzinu izraženu u km/h podijelimo s deset i rezultat pomnožimo s tri. Ako se vozilo kreće brzinom od 50 km/h, izračun izgleda ovako: (50 : 10) × 3 = 15 metara. To znači da automobil prijeđe 15 metara prije nego što vozač uopće započne kočenje.
Put kočenja - fizika u službi sigurnosti
Nakon reakcijske faze slijedi stvarni put kočenja, odnosno udaljenost koju vozilo prijeđe od trenutka aktiviranja kočnice do potpunog zaustavljanja. Taj put ovisi o više čimbenika: brzini kretanja, stanju kolnika, kvaliteti guma, tehničkoj ispravnosti kočnica i intenzitetu pritiska na papučicu kočnice.
Kod uobičajenog, takozvanog normalnog kočenja, put kočenja može se procijeniti formulom u kojoj se brzina podijeli s deset, a zatim pomnoži sama sa sobom. Za brzinu od 50 km/h dobivamo: (50 : 10) × (50 : 10) = 25 metara. U kombinaciji s reakcijskom udaljenošću od 15 metara, ukupni zaustavni put iznosi 40 metara.
Važno je naglasiti da se put kočenja ne povećava linearno, nego kvadratno u odnosu na brzinu. Ako se brzina udvostruči, put kočenja postaje četiri puta dulji. Reakcijska udaljenost, s druge strane, raste linearno s brzinom. Upravo zato i relativno malo povećanje brzine može imati dramatične posljedice na ukupnu duljinu zaustavnog puta.
Kočenje u nuždi i utjecaj podloge
U situaciji iznenadne opasnosti, energično kočenje može značajno skratiti put zaustavljanja. Procjenjuje se da se kod kočenja u nuždi put kočenja može prepoloviti. Pri brzini od 50 km/h, umjesto 25 metara, vozilo bi se moglo zaustaviti na približno 12,5 metara kočionog puta, što ukupni zaustavni put smanjuje na oko 27,5 metara. Naravno, to vrijedi pod pretpostavkom suhog i čistog kolnika te tehnički ispravnog vozila s ispravnim gumama.
Na mokroj, zaleđenoj ili nečistoj površini, koeficijent trenja znatno se smanjuje, pa se put kočenja višestruko produžuje. U takvim uvjetima čak i pravodobna reakcija ne jamči kratki zaustavni put.
Pravilo dvije ili tri sekunde - praktična primjena u vožnji
Teorijski izračuni dobivaju puni smisao tek kada se primijene u svakodnevnoj vožnji. Upravo zato se u prometnoj edukaciji primjenjuje pravilo dvije ili tri sekunde, koje služi za održavanje sigurnog razmaka između vozila.
Pravilo se temelji na jednostavnom principu: vozač treba odabrati nepomičnu referentnu točku uz cestu (prometni znak, stup rasvjete, most) i započeti brojati sekunde onoga trenutka kada vozilo ispred prođe tu točku. Ako i vaše vozilo do iste točke stigne prije nego što izbrojite do dvije sekunde u gradskim uvjetima, odnosno tri sekunde izvan naselja ili pri većim brzinama, razmak je nedostatan.
Zašto je to važno? Pri brzini od 90 km/h vozilo u jednoj sekundi prijeđe oko 25 metara. U dvije sekunde to je već 50 metara, što približno odgovara zbroju reakcijskog i kočionog puta u realnim uvjetima. Pravilo tri sekunde daje dodatnu sigurnosnu marginu, osobito pri lošim vremenskim uvjetima ili slabijoj vidljivosti.
Vozač kao ključni sigurnosni faktor
Iako tehničke karakteristike vozila i stanje kolnika imaju značajnu ulogu, presudan čimbenik ostaje vozač. Vrijeme reakcije ovisi o koncentraciji, umoru, distrakcijama i konzumaciji alkohola ili lijekova. Sjedenje u pravilnom, uspravnom položaju, obje ruke na upravljaču i pogled usmjeren daleko unaprijed skraćuju vrijeme percepcije i omogućuju bržu reakciju.
Zaustavni put nije apstraktna brojka iz prometne teorije, nego konkretna udaljenost koja često odlučuje između izbjegnute opasnosti i prometne nesreće. Upravo zato razumijevanje fizike kočenja i dosljedna primjena pravila dvije ili tri sekunde predstavljaju temelj odgovorne i sigurnije vožnje.
....
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija. Vidmir Raič
