DIGITALIZACIJA VOZILA: Ekrani infotainmenta i sigurnost vožnje

Nalazi najnovije studije ADAC-a pokazuju kako sve većim zaslonima raste rizik od odvlačenja pažnje vozača

U suvremenim automobilima digitalni zasloni infotainment sustava postali su gotovo univerzalni – od kontrole medija i navigacije do podešavanja klime i voznih parametara. No, ta tehnološka integracija, premda atraktivna i puna funkcija, izaziva ozbiljne sigurnosne dileme. Njemački autoklub ADAC (Allgemeiner Deutscher Automobil Club), nakon analize vlastitih autotestova provedenih tijekom posljednjih nekoliko godina, ukazuje na rastući problem: veliki i složeni ekrani umjesto klasičnih tipki povećavaju distrakciju vozača, produljuju vrijeme interakcije i time potencijalno ugrožavaju sigurnost u vožnji. 

U svojoj najnovijoj analizi ADAC ukazuje da se ocjene lakoće i sigurnosti upravljanja vozilom, koje testeri dodjeljuju kroz standardne procjene, posljednjih godina znatno pogoršavaju. Dok je 2019. prosječna ocjena u kategoriji “uporabljivost” bila solidna (2,3 na skali gdje niža brojka znači bolju ocjenu), do 2025. godine prosjek se spustio na 2,7, a neki su modeli završili s ocjenama koje bi se mogle opisati tek kao “dovoljne”. Ključni uzrok ovih negativnih trendova leži u sve većoj dominaciji touchscreen zaslona i digitalnih izbornika bez adekvatnog taktilnog feedbacka. 

Zasloni modernih infotainment sustava, ističe ADAC, kriju snažan paradoks: iako su dizajnirani kako bi pružili vozaču intuitivan i jednostavan pristup informacijama i funkcijama, u praksi često zahtijevaju dugotrajno gledanje i precizno upravljanje potpuno vizualno-manualnim putem. Rezultati testova pokazuju da se vrijeme potrebno za pronalaženje i aktiviranje neke funkcije znatno produžuje u odnosu na tradicionalne fizičke gumbe – što znači da vozači tijekom interakcije s ekranom maknu pogled s ceste na dulje razdoblje. Ta dulja vizualna distrakcija, prema ADAC-u, ne samo da usporava reakcije vozača, nego izravno narušava situacijsku svijest i sposobnost pravodobnog reagiranja na prometne situacije. 

Problemi s upotrebom infotainment zaslona nisu samo teorijski. Budući da su digitalni izbornici često dinamični i podložni ažuriranjima “over-the-air” koja mogu promijeniti izgled ili logiku sučelja bez fizičke reference, vozači se mogu probuditi s potpuno novim rasporedom funkcija koje sada moraju iznova učiti. Takve promjene dodatno povećavaju kognitivno opterećenje tijekom vožnje i time narušavaju sigurnosni fokus vozača na cestu i prometne situacije. 

Rezultati ADAC-ove analize imaju i regulatorne implikacije. Na razini Europske unije, kroz rad Euro NCAP-a (European New Car Assessment Programme), već se planiraju i uvode novi kriteriji koji će u ocjenjivanje sigurnosti vozila uključivati i ergonomiju i pristupačnost funkcija bitnih za sigurnost. Prema tim novim smjernicama, vozila koja žele visoke sigurnosne ocjene morat će osigurati da osnovne sigurnosno-relevantne funkcije poput žmigavaca, sirene, brisača i eCall sustava ostanu dostupne putem fizičkih, taktilnih kontrola – dok dodatne, manje kritične funkcije i dalje mogu biti digitalizirane. 

Naposljetku, nalazi ADAC-a ukazuju na ključnu napetost suvremenog automobila između tehnološkog napretka i temeljne sigurnosne funkcije vozila. Ekrani infotainmenta svakako donose brojne pogodnosti i omogućuju integraciju digitalnih usluga, no ako ta integracija isključivo ovisi o vizualno-manualnim sučeljima bez adekvatnog dizajnerskog pristupa sigurnosti, rezultat može biti povećanje distrakcije vozača i, potencijalno, veći rizik od prometnih nesreća. Stručnjaci i regulatori, stoga, sve više naglašavaju potrebu za promišljenim sučeljima koja minimaliziraju odvlačenje pažnje i vraćaju elemente taktilne kontrole u funkcije koje su od ključnog značaja za sigurnost u vožnji.

...

Tekst, foto i infografika: Vidmir Raič