22
srp 2026
srp 2026
Novi Prekršajni zakon podiže prag za obavezni prekršajni nalog na 1.000 eura, naplatu na mjestu na 390 eura i upozorenje na 300 eura, ali ukida plaćanje dvije trećine kazne nakon izgubljenog sudskog postupka
Nova pravila mijenjaju računicu prometnih kazni: veći broj prekršaja moći će se riješiti plaćanjem polovice ili dvije trećine kazne, ali onaj tko uloži prigovor i izgubi pred sudom više neće imati pravo na automatski popust. Donosimo detaljnu analizu izmjena Prekršajnog zakona i objašnjavamo kada bi nova pravila mogla stupiti na snagu.
Izmjene Prekršajnog zakona podižu prag za obavezni prekršajni nalog na 1.000 eura, šire mogućnost naplate polovice kazne i policijskog upozorenja, ali ukidaju povlasticu plaćanja dvije trećine kazne nakon izgubljenog sudskog postupka. Poruka je jasna: prigovor ostaje pravo, ali više neće biti gotovo besplatna taktika za kupovanje vremena i smanjivanje kazne
Vozač ugleda policijsku palicu, zaustavi automobil i u nekoliko sekundi mentalno prolazi kroz sve prometne propise koje je možda prekršio tijekom posljednjih nekoliko kilometara. Je li vozio prebrzo? Je li telefon samo držao u ruci ili ga je, pravno gledano, doista koristio? Je li žuto svjetlo još bilo žuto ili je već bilo onako neugodno crvenkasto?
U toj maloj psihološkoj drami uskoro bi se mogla pojaviti i nova računica: platiti odmah polovicu, prihvatiti nalog i podmiriti dvije trećine ili uložiti prigovor, otići pred sud i riskirati plaćanje punog iznosa kazne.
Upravo je to praktična srž izmjena Prekršajnog zakona koje je Vlada Republike Hrvatske 26. lipnja 2026. uputila Hrvatskom saboru. Konačni prijedlog podiže financijske pragove za pojednostavnjeno prekršajno postupanje, proširuje prostor za policijska upozorenja, uvodi elektroničku komunikaciju i priprema sudnice za tonsko snimanje rasprava. Istodobno zatvara jednu od najpopularnijih rupa u dosadašnjoj prekršajnoj matematici - mogućnost da se i nakon izgubljenog postupka pred sudom plaćanjem dvije trećine kazne dug smatra potpuno podmirenim.
Vlada predlaže, Sabor donosi zakon
Najprije treba raščistiti jednu proceduralnu zabunu. Vlada ne donosi zakone, nego ih predlaže Hrvatskom saboru. Konačni prijedlog izmjena Prekršajnog zakona u saborsku je proceduru ušao 26. lipnja, a rasprava u drugom čitanju otvorena je i zaključena 7. srpnja 2026. U službenoj saborskoj evidenciji dostupnoj u trenutku pisanja još nije naveden datum konačnog glasovanja. To znači da predložene odredbe još ne treba predstavljati kao važeće pravo.
Tek nakon što Sabor prihvati zakon, predsjednik Republike ga proglasi, a zakon bude objavljen u Narodnim novinama, počinje teći rok za njegovo stupanje na snagu. Konačni prijedlog određuje da bi većina izmjena počela vrijediti osmoga dana od objave. Posebna je iznimka obvezno tonsko snimanje glavne rasprave pred sudom, koje se počelo primjenjivati 1. srpnja 2027. godine.
Drugim riječima, datum sjednice Vlade nije datum od kojega policija može primjenjivati nove pragove. Između političke odluke Vlade i novog pravila na cesti nalaze se Sabor, proglašenje zakona, objava u službenom listu i osmodnevni rok.
Obavezni prekršajni nalog
Prva velika promjena odnosi se na obavezni prekršajni nalog. Najviši iznos propisane novčane kazne za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi za koji se izdaje takav nalog povećava se sa 663,61 na 1.000 eura. Time će se veći broj prekršaja moći rješavati bez pokretanja redovitog sudskog postupka. Istodobno će se na veći broj slučajeva proširiti mogućnost da okrivljenik u propisanom roku uplati dvije trećine kazne i time se smatra da je kaznu platio u cijelosti.
Važno je razumjeti da se ne povećavaju automatski kazne propisane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Izmjene Prekršajnog zakona mijenjaju način procesuiranja i naplate kazni. Konkretni iznosi za prekoračenje brzine, alkohol, prolazak kroz crveno svjetlo, nekorištenje sigurnosnog pojasa ili uporabu mobitela i dalje proizlaze iz posebnih propisa.
Promjena je ipak velika. Policija će obaveznim prekršajnim nalogom moći obuhvatiti širi krug skupljih prekršaja, a vozač će se već na početku morati odlučiti između financijski povoljnijeg prihvaćanja naloga i sudskog osporavanja.
Više kazni moći će se riješiti „na licu mjesta“
Drugi prag odnosi se na naplatu novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja. Dosadašnji maksimum od 265,45 eura prema konačnom prijedlogu raste na 390 eura.
U prvom čitanju spominjao se iznos od 380 eura, ali je u konačnom prijedlogu povećan na 390 eura. Za primjenu je, naravno, mjerodavan tekst koji Sabor na kraju donese, a trenutačni konačni prijedlog doista sadrži iznos od 390 eura.
To omogućava da se za veći broj prekršaja kazna naplati u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa kazne. Nije, dakle, riječ o univerzalnom pravilu prema kojemu se bilo koja prometna kazna jednostavno prepolovi, nego o posebnom institutu koji se primjenjuje kada su ispunjeni zakonski uvjeti.
Plaćanje se smatra izvršenim na mjestu počinjenja i kada počinitelj nema mogućnost platiti odmah, ali kaznu uplati u roku od tri dana i dostavi dokaz o uplati nadležnom tijelu. Nakon takvog plaćanja ne vodi se prekršajni postupak, kazna se ne upisuje u prekršajnu evidenciju, a počinitelj se ne smatra osobom osuđenom za prekršaj.
Država time nudi jednostavnu pogodbu, što znači manje administracije za sustav, niži iznos za građanina i brzo zatvaranje predmeta. Sud ne dobiva novi spis, policija ne piše dodatne podneske, a vozač ne provodi mjesece čekajući poziv koji se obično pojavi upravo kada je na cijeli događaj gotovo zaboravio.
Policijsko upozorenje postaje dostupno za širi krug prekršaja
Izmjene donose i nešto što gotovo svaki vozač priželjkuje kada spusti prozor i počne razgovor s policijskim službenikom: mogućnost da cijela stvar završi upozorenjem.
Najviši iznos propisane kazne za prekršaje kod kojih policija može izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje povećava se sa 132,72 na 300 eura. Time se više nego udvostručuje financijski prag unutar kojega policijski službenik može procijeniti da je preventivna poruka dovoljna i da novčana kazna nije potrebna.
To, međutim, nije opća amnestija za sve prekršaje do 300 eura. Upozorenje dolazi u obzir kada je propisana samo novčana kazna, kada je prekršaj osobito lake naravi i kada počinitelj ranije nije činio slične prekršaje. Odluka je diskrecijska i ovisi o svim okolnostima konkretnog slučaja.
Vozač koji je počinio opasan prekršaj, ugrozio druge sudionike, uporno krši propise ili već ima bogatu prekršajnu biografiju neće se moći pozivati na novi prag kao na zakonsko pravo na očinsku prodiku. Upozorenje ostaje mogućnost, a ne zajamčena povlastica.
Sudski prigovor ostaje pravo, ali nestaje popust nakon poraza
Najvažnija promjena za vozače odnosi se na sudske presude.
Prema sadašnjem sustavu, osoba kojoj je sud izrekao novčanu kaznu može u određenom roku platiti dvije trećine iznosa, nakon čega se smatra da je kazna plaćena u cijelosti. Ta pogodnost mnogima je omogućavala vrlo racionalnu strategiju: uložiti prigovor, čekati sudsku odluku, pokušati postići oslobađanje, ukidanje zaštitne mjere ili ublažavanje kazne, a zatim i nakon osuđujuće presude ponovno iskoristiti popust od jedne trećine.
Konačni prijedlog tu strategiju ukida. Pogodnost plaćanja dvije trećine više se ne bi primjenjivala na presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim niti na presudu kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog. Za prekršajni i obavezni prekršajni nalog pogodnost bi ostala, ali bi se nakon izgubljenog sudskog postupka morala platiti kazna koju je sud izrekao u punom iznosu.
Pravo na podnošenje prigovora time se formalno ne ukida. Vozač koji smatra da nije počinio prekršaj, da su činjenice pogrešno utvrđene, da uređaj nije pravilno korišten ili da postoje važne olakotne okolnosti i dalje može tražiti sudsku zaštitu.
Mijenja se, međutim, ekonomski rizik takve odluke. Do sada je prigovor često bio oklada u kojoj se moglo mnogo dobiti, a relativno malo izgubiti. Prema novom modelu, onaj tko izgubi postupak više neće nakon presude dobiti još jedan automatski popust.
Novi režim neće se primijeniti na već podnesene prigovore
Prijelazne odredbe važne su za sve koji se već nalaze u postupku. Ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine kazne nakon presude ne bi se primjenjivalo u predmetima u kojima je prije stupanja zakona na snagu već podnesen prigovor protiv prekršajnog ili obaveznog prekršajnog naloga, kao ni u predmetima u kojima je već podnesena žalba protiv prvostupanjske presude. Ti bi se postupci do pravomoćnog završetka nastavili prema dosadašnjim pravilima.
Povećani prag za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga mogao bi se, s druge strane, primijeniti i na prekršaje počinjene prije stupanja izmjena na snagu, pod uvjetom da za njih još nije pokrenut postupak podnošenjem optužnog prijedloga niti je izdan prekršajni nalog.
To pokazuje da datum počinjenja prekršaja neće uvijek biti jedini presudan datum. Važno će biti i je li postupak već pokrenut te je li okrivljenik već iskoristio određeno pravno sredstvo.
Sudovi nisu prometna kladionica
Razlozi zbog kojih država mijenja sustav jasno se vide u statistici. Gotovo 80 posto svih neriješenih sudskih predmeta nalazi se na općinskim sudovima, oko petine njih čine prekršajni predmeti, a približno 60 posto prekršajnih predmeta odnosi se na promet.
Posebno je zabrinjavajući rast broja prigovora na obavezne prekršajne naloge. Prema analizi Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je predstavljena saborskom Odboru za pravosuđe, 2022. godine prigovor je podnesen u približno 50 posto slučajeva, dok je 2024. udio narastao na čak 84 posto. Predmeti nastali povodom takvih prigovora činili su više od 41,5 posto svih prekršajnih predmeta.
Okrivljenici pritom nisu ulagali prigovore bez ikakve računice. Prema podacima iznesenima pred Odborom, u 32 posto analiziranih slučajeva mogli su očekivati da neće biti osuđeni. Blaža kazna izrečena je u 87,8 posto osuđujućih presuda, a u izvješću se navodi da su kazne vozačima u prosjeku smanjivane za 58 posto.
Posebno ilustrativan bio je učinak prigovora na zaštitne mjere zabrane upravljanja. U promatranom trogodišnjem uzorku obaveznim prekršajnim nalozima bilo je izrečeno 113 zabrana na koje je uložen prigovor, dok je nakon sudskog postupka ostala izrečena samo jedna takva mjera.
Ministar pravosuđa Damir Habijan u saborskoj je raspravi naveo i da je vrijednost kazni iz obaveznih prekršajnih naloga u promatranim predmetima bila nešto veća od 100 milijuna eura, dok su sudskim presudama kazne svedene na 42,3 milijuna eura. Ukupno umanjenje bilo je gotovo 58 posto.
U takvom sustavu prigovor nije bio samo sredstvo obrane. Postao je gotovo financijski proizvod s vrlo povoljnim omjerom mogućeg dobitka i rizika.
Pravo na obranu ne smije postati luksuz
Namjera zakonodavca razumljiva je. Sustav treba obeshrabriti rutinske prigovore koji se podnose isključivo radi odgode ili smanjivanja kazne. Sudovi nisu administrativni servis za automatsko prepolovljavanje policijskih naloga.
Ipak, između zlouporabe pravnog sredstva i legitimne obrane postoji bitna razlika. Policija može pogriješiti, uređaj može biti neispravan, vlasnik vozila ne mora biti vozač, a okolnosti konkretnog događaja mogu biti znatno složenije od onoga što piše u nalogu.
Ukidanje popusta nakon presude zato stvara stvaran financijski pritisak da se nalog prihvati čak i kada postoji razuman razlog za osporavanje. Pristup sudu formalno ostaje otvoren, ali postaje skuplji. U saborskoj je raspravi upravo na to upozoreno: građani bi mogli biti destimulirani da traže sudsku zaštitu jer prihvaćanjem naloga prolaze znatno povoljnije nego nakon izgubljenog postupka.
Konačni uspjeh reforme zato neće ovisiti samo o brzini naplate. Ovisit će i o kvaliteti policijskih naloga, pouzdanosti dokaza, ujednačenosti sudske prakse i sposobnosti sudova da razlikuju taktički prigovor od opravdanog zahtjeva za zaštitu prava.
Nova prometna logika
Predložene izmjene ne donose samo nove pragove. One mijenjaju ekonomsku logiku cijelog prekršajnog postupka.
Vozač koji prihvati odgovornost i brzo plati moći će iskoristiti polovicu kazne na mjestu počinjenja ili dvije trećine kazne iz naloga. Policija će za širi krug lakših prekršaja moći izreći samo upozorenje. Onaj tko ima osnovan razlog za prigovor i dalje će moći pred sudom dokazivati da nije kriv ili tražiti blažu sankciju.
Ali onaj tko se žali samo zato što se dosad žaliti gotovo uvijek isplatilo morat će prihvatiti novi rizik. Izgubi li, više neće platiti dvije trećine sudske kazne, nego njezin puni iznos.
...
Tekst i foto: Petar Kolovrat
